DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 114 <-- 114 --> PDF |
dipl. ing. šum., pod naslovom "Leaf morphological variability of the european black poplar (Populus nigra L.) in natural populations in the Drava river basin in Croatia". Rad se odnosi na istraživanja morfoloških svojstava europske crne topole u slivu rijeke Drave u Hrvatskoj. Slika 2. Matičnjak klonova topola (rasadnik Tolna) Prezentacije i sinteza izloženih radova pokazali su da nema univerzalnog odgovora na pitanja očuvanja genofonda crne topole, konzervacije ritskih šuma, kao ni jedinstvenog rješenja pitanja strategije ponovnog vraćanja ritskih šuma na područja s kojih su iščezle. Sadašnje populacije crne topole u dolinama europskih rijeka pokazuju veliku genetsku varijabilnost. Različite metode ispitivanja genetske raznolikosti kao i mogućnost introgresije gena putem američke crne topole ili preko spontanog križanja s hibridnim topolama, dale su različite rezultate. Prisutnost introgresije je uglavnom mala, a u većini slučajeva zanemariva, kao što je bio slučaj i u istraživanjima obavljenima u Hrvatskoj, prezentiranim na skupu. Putem sjemena moguće je obnoviti crnu topolu jedino na svježem aluvijalnom nanosu koji nema sloj agresivnog prizemnog rašća, i to samo pri idealnom vodostaju koji je na većini istraživanih rijeka poremećen hidroregulacijskim zahvatima. Migracija gena duž većine slivova rijeka nije velika, jer se polen i sjeme često rasprostiru u različitim smjerovima. U Španjolskoj je zabilježena velika heterozigotnost populacija crne topole, stoje objašnjeno pretpostavkom da to područje nije bilo zahvaćeno glacijacijom tijekom posljednjeg ledenog doba. U tom smjeru bilo bi zanimljivo istražiti i naše prirodne populacije, koje bi u slučaju točnosti prethodne hipote ze morale također pokazati veliku genetsku raznolikost. Odgovor o broju potrebnih klonova, glede utvrđene genetske raznolikosti u populacijama crne topole, koji bi bio optimalan za obnovu i ponovno osvajanje izgubljenih površina nije dobiven, uz napomenu da bi svakako trebao biti što veći. Brojnost klonova bila bi potrebna jer bi početne populacije u dobi fiziološke zrelosti producirale sjeme za daljnju kolonizaciju pogodnih prostora za rast crne topole i tako omogućile brojne rekombinacije, stoje u skladu s načelom očuvanja biološke raznolikosti. S druge strane velik broj klonova, koji su međusobno možda vrlo srodni, s praktične bi strane bio vrlo problematičan. Vjerojatno bi u tom smjeru trebalo pronaći ravnotežu i pomiriti načelo raznolikosti i uporabe u praksi. Priređen je i terenski obilazak na području Šumskog poduzeća Gemenc i Nacionalnog parka Dunav- Drava. Tijekom terenskog dijela sudionici su razgledali dva rasadnika u kojima su pokazani matičnjaci klonova europske crne topole, euroameričkih klonova i klonova vrbe. Prikazani su nam klonski arhiv i prirodne sastojine crne topole na području Šumskog poduzeća Gemenc, dijelom vožnjom brodom Dunavom, a dijelom šetnjom šumom i vožnjomu šumskim vlakom. Pokazana nam je i prva kultura crne topole podignuta nakon čiste sječe hibridnih klonova topola u strogo zaštićenom području uz stari tok Dunava. Za vrijeme trajanja konferencije uspostavljeni su kontakti, izmijenjena iskustva i dogovorena daljnja suradnja. Domaćini su bili vrlo susretljivi, i u prijateljskoj atmosferi pokazali su visoku profesionalnost i stručnost. Posebice koristan i ohrabrujući bio je terenski obilazak, koji je pokazao da smo mi u Hrvatskoj na tragu europskih kretanja, te da eventualne zaostatke možemo nadoknaditi u kratkom razdoblju. Stanje naših poplavnih šuma još je relativno dobro, ali još uvijek nemamo klonova crne topole za proizvodnju kvalitetnih sadnica, kao ni riješeno pitanje prirodne obnove. Sadašnje plantaže hibridnih klonova nakon čiste sječe nemamo čime zamijeniti na područjima gdje je to zakonski onemogućeno, npr. u parkovima prirode. Taj se problem mora početi rješavati, jer će nam ga inače neadekvatno rješavati drugi i time marginalizirati šumarsku struku. Dragomir Pfeifer, dipl. ing. šum sumarija-darda@hrsume.hr |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 115 <-- 115 --> PDF |
IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA ZAPISNIK 9. sjednice Upravnog odbora HŠD-a održane 4. travnja 2001. godine u Zagrebu Nazočni: Branko Belčić, dipl. ing., mr. se. Vladimir Bogati, Damir Delač, dipl. ing., Ivan Đukić, dipl. ing., prof. dr. sc. Mladen Figurić, Ivica Fliszar, dipl. ing., dr. se. Joso Gračan, Ilija Gregorović, dipl. ing., Herbert Krauthacker, dipl. ing., dr. se. Vice Ivančević, mr. se. Željko Marman, prof. dr. se. Slavko Matić, Damir Matošević, dipl. ing., Dujo Pavelić, dipl. ing., mr. se. Ivan Pentek, prof. dr. sc. Branimir Prpić, Zvonko Rožić, dipl. ing., Tomislav Starčević, dipl. ing., Mario Stipetić, dipl. ing., dr. se. Vlado Topic, prof. dr. sc. Joso Vukelić, Slavko Šarčević, dipl. ing., Valerija Vukelić, dipl. ing., Željko Perković, dipl. ing., Hranislav Jakovac, dipl. ing. i Vlatka Antonie. Odsutni, ispričani: Zvonko Kranjc, dipl. ing. i Berislav Vinaj, dipl. ing. Nakon što je predsjednik HŠD-a prof. dr. Slavko Matić pozdravio sve nazočne zahvalivši im na dolasku, usvojen je ovaj Dnevni red 1. Prihvaćanje Zapisnika 8. sjednice U.O. HŠD-a. 2. Obavijesti. 3. Izvješće o radu i financijskom poslovanju HŠD-a za 2000. godinu. a) Izvješće Povjerenstva za popis imovine. b) Izvješće o radu i izvršenju financijskog plana od 1. 1. do 31. 12.2000. c) Izvješće Nadzornog odbora. d) Rasprava po izvješćima i zaključci. 4. Šumarski list i ostale publikacije. 5. Dani hrvatskoga šumarstva. 6. Hrvatski šumarski dom - uređenje i održavanje te odnos s korisnicima prostora. 7. Razno. Ad 1) Zapisnik 8. sjednice Upravnog odbora prihvaćen je jednoglasno bez primjedbi. Ad 2) Tajnik HŠD-a H. Jakovac izvješćuje o značajnim događanjima i aktivnostima HŠD-a od prošle do današnje sjednice U.O. U HŠD-u je 25. siječnja održan Okrugli stol na temu "Žirenje, pašarenje i brst u prirodnim šumskim ekosustavima". O ovom interdisciplinarnom skupu detaljno smo izvijestili u Šumarskom listu br. 1-2/2001. U NN br. 18 od 7. ožujka obavljen je popis članova Savjeta za prostorno uređenje Hrvatske. Među čla novima je i predstavnica šumarstva mr. se. Jadranka Rosa "Hrvatske šume", p.o. Zagreb - Služba za ekologiju, što članovi U.O. pozdravljaju. Ovih dana HŠD i ostale nevladine udruge obavijestilo je Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja da s Interneta ispisu nacrt Prijedloga zakona o zaštiti prirode i dostave svoje primjedbe. Osim kratkog roka za primjedbe (dopis je napisan 14. veljače, dostavljen 28. veljače, a rok za primjedbe bio je 10. ožujka) i pitanja imaju li sve NVO mogućnost pristupa Internetu, tekst sadrži niz nelogičnosti, netočnih i nepotrebnih objašnjenja te inkopatibilnosti s drugim zakonima, ili pak zadiranja u postavke koje bi ti zakoni trebali rješavati, npr. Zakon o šumama. HŠD i "Hrvatske šume" su svaki pojedinačno, ali dopunjujući se, dali primjedbe na ovaj nacrt i to u traženom vremenu, kako bi ako bude dobre volje, ti prijedlozi bili prihvaćeni. U posrednim putem dostavljenom pretisku Rješenja Ministarstva poljoprivrede i šumarstva u kojemu je odnosni ministar mr. sc. B. Pankretić imenovao Povjerenstvo za izradu nacrta, Prijedloga Zakona o šumama, među institucijama uključenima u izradu toga nacrta ne nalazimo najstariju i stručno najširu instituciju, Hrvatsko šumarsko društvo. Naši članovi se nalaze u tom Povjerenstvu, ali kao prestavnici drugih institucija. Postavlja se pitanje treba li na ovo Rješenje reagirati. Nakon rasprave, zaključeno je jednoglasno da se uputi apel ministru Pankretiću, u uvjerenju daje ovaj propust načinjen nenamjerno i da se ova pogreška može ispraviti. Ovih dana očekuju se neke formalne promjene u Zakonu o šumama, koje bi osigurale normalan rad šumarstva u prijelaznom razdoblju - iz "Hrvatskih šuma" kao javnog poduzeća u trgovačko društvo. HŠD očekuje da će to biti zaista samo formalne promjene, jer za stvarne i u kojoj mjeri potrebne promjene ZOŠ-a nadamo se da ćemo imati prilike i za prijedloge i za stručnu raspravu. U završnoj fazi je izrada Strategije razvoja RH, za ko ju je i šumarska struka dala svoje prijedloge te sa zanimanjem očekuje stoje od tih prijedloga prihvaćeno i da li smo "bliže centru ili i dalje na marginama". Ovoga se mjeseca nakon nekoliko održanih Okruglih stolova (Varaždin, Koprivnica, Virovitica, Re- paš) i sljedeća tri očekuje osnivanje "Dravske lige", |