DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 114     <-- 114 -->        PDF

dipl. ing. šum., pod naslovom "Leaf morphological variability
of the european black poplar (Populus nigra
L.) in natural populations in the Drava river basin in
Croatia". Rad se odnosi na istraživanja morfoloških
svojstava europske crne topole u slivu rijeke Drave u
Hrvatskoj.


Slika 2. Matičnjak klonova topola (rasadnik Tolna)


Prezentacije i sinteza izloženih radova pokazali su
da nema univerzalnog odgovora na pitanja očuvanja
genofonda crne topole, konzervacije ritskih šuma, kao
ni jedinstvenog rješenja pitanja strategije ponovnog
vraćanja ritskih šuma na područja s kojih su iščezle.
Sadašnje populacije crne topole u dolinama europskih
rijeka pokazuju veliku genetsku varijabilnost. Različite
metode ispitivanja genetske raznolikosti kao i mogućnost
introgresije gena putem američke crne topole
ili preko spontanog križanja s hibridnim topolama,
dale su različite rezultate. Prisutnost introgresije je
uglavnom mala, a u većini slučajeva zanemariva, kao
što je bio slučaj i u istraživanjima obavljenima u Hrvatskoj,
prezentiranim na skupu. Putem sjemena moguće
je obnoviti crnu topolu jedino na svježem aluvijalnom
nanosu koji nema sloj agresivnog prizemnog
rašća, i to samo pri idealnom vodostaju koji je na većini
istraživanih rijeka poremećen hidroregulacijskim
zahvatima. Migracija gena duž većine slivova rijeka
nije velika, jer se polen i sjeme često rasprostiru u različitim
smjerovima. U Španjolskoj je zabilježena velika
heterozigotnost populacija crne topole, stoje objašnjeno
pretpostavkom da to područje nije bilo zahvaćeno
glacijacijom tijekom posljednjeg ledenog doba. U
tom smjeru bilo bi zanimljivo istražiti i naše prirodne
populacije, koje bi u slučaju točnosti prethodne hipote


ze morale također pokazati veliku genetsku raznolikost.
Odgovor o broju potrebnih klonova, glede utvrđene
genetske raznolikosti u populacijama crne topole,
koji bi bio optimalan za obnovu i ponovno osvajanje
izgubljenih površina nije dobiven, uz napomenu da bi
svakako trebao biti što veći. Brojnost klonova bila bi
potrebna jer bi početne populacije u dobi fiziološke
zrelosti producirale sjeme za daljnju kolonizaciju pogodnih
prostora za rast crne topole i tako omogućile
brojne rekombinacije, stoje u skladu s načelom očuvanja
biološke raznolikosti. S druge strane velik broj klonova,
koji su međusobno možda vrlo srodni, s praktične
bi strane bio vrlo problematičan. Vjerojatno bi u
tom smjeru trebalo pronaći ravnotežu i pomiriti načelo
raznolikosti i uporabe u praksi.


Priređen je i terenski obilazak na području Šumskog
poduzeća Gemenc i Nacionalnog parka Dunav-
Drava. Tijekom terenskog dijela sudionici su razgledali
dva rasadnika u kojima su pokazani matičnjaci klonova
europske crne topole, euroameričkih klonova i
klonova vrbe. Prikazani su nam klonski arhiv i prirodne
sastojine crne topole na području Šumskog poduzeća
Gemenc, dijelom vožnjom brodom Dunavom, a
dijelom šetnjom šumom i vožnjomu šumskim vlakom.
Pokazana nam je i prva kultura crne topole podignuta
nakon čiste sječe hibridnih klonova topola u strogo zaštićenom
području uz stari tok Dunava.


Za vrijeme trajanja konferencije uspostavljeni su
kontakti, izmijenjena iskustva i dogovorena daljnja suradnja.
Domaćini su bili vrlo susretljivi, i u prijateljskoj
atmosferi pokazali su visoku profesionalnost i
stručnost. Posebice koristan i ohrabrujući bio je terenski
obilazak, koji je pokazao da smo mi u Hrvatskoj na
tragu europskih kretanja, te da eventualne zaostatke
možemo nadoknaditi u kratkom razdoblju. Stanje naših
poplavnih šuma još je relativno dobro, ali još uvijek
nemamo klonova crne topole za proizvodnju kvalitetnih
sadnica, kao ni riješeno pitanje prirodne obnove.
Sadašnje plantaže hibridnih klonova nakon čiste sječe
nemamo čime zamijeniti na područjima gdje je to zakonski
onemogućeno, npr. u parkovima prirode. Taj se
problem mora početi rješavati, jer će nam ga inače neadekvatno
rješavati drugi i time marginalizirati šumarsku
struku.


Dragomir Pfeifer, dipl. ing. šum
sumarija-darda@hrsume.hr