DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 114 <-- 114 --> PDF |
dipl. ing. šum., pod naslovom "Leaf morphological variability of the european black poplar (Populus nigra L.) in natural populations in the Drava river basin in Croatia". Rad se odnosi na istraživanja morfoloških svojstava europske crne topole u slivu rijeke Drave u Hrvatskoj. Slika 2. Matičnjak klonova topola (rasadnik Tolna) Prezentacije i sinteza izloženih radova pokazali su da nema univerzalnog odgovora na pitanja očuvanja genofonda crne topole, konzervacije ritskih šuma, kao ni jedinstvenog rješenja pitanja strategije ponovnog vraćanja ritskih šuma na područja s kojih su iščezle. Sadašnje populacije crne topole u dolinama europskih rijeka pokazuju veliku genetsku varijabilnost. Različite metode ispitivanja genetske raznolikosti kao i mogućnost introgresije gena putem američke crne topole ili preko spontanog križanja s hibridnim topolama, dale su različite rezultate. Prisutnost introgresije je uglavnom mala, a u većini slučajeva zanemariva, kao što je bio slučaj i u istraživanjima obavljenima u Hrvatskoj, prezentiranim na skupu. Putem sjemena moguće je obnoviti crnu topolu jedino na svježem aluvijalnom nanosu koji nema sloj agresivnog prizemnog rašća, i to samo pri idealnom vodostaju koji je na većini istraživanih rijeka poremećen hidroregulacijskim zahvatima. Migracija gena duž većine slivova rijeka nije velika, jer se polen i sjeme često rasprostiru u različitim smjerovima. U Španjolskoj je zabilježena velika heterozigotnost populacija crne topole, stoje objašnjeno pretpostavkom da to područje nije bilo zahvaćeno glacijacijom tijekom posljednjeg ledenog doba. U tom smjeru bilo bi zanimljivo istražiti i naše prirodne populacije, koje bi u slučaju točnosti prethodne hipote ze morale također pokazati veliku genetsku raznolikost. Odgovor o broju potrebnih klonova, glede utvrđene genetske raznolikosti u populacijama crne topole, koji bi bio optimalan za obnovu i ponovno osvajanje izgubljenih površina nije dobiven, uz napomenu da bi svakako trebao biti što veći. Brojnost klonova bila bi potrebna jer bi početne populacije u dobi fiziološke zrelosti producirale sjeme za daljnju kolonizaciju pogodnih prostora za rast crne topole i tako omogućile brojne rekombinacije, stoje u skladu s načelom očuvanja biološke raznolikosti. S druge strane velik broj klonova, koji su međusobno možda vrlo srodni, s praktične bi strane bio vrlo problematičan. Vjerojatno bi u tom smjeru trebalo pronaći ravnotežu i pomiriti načelo raznolikosti i uporabe u praksi. Priređen je i terenski obilazak na području Šumskog poduzeća Gemenc i Nacionalnog parka Dunav- Drava. Tijekom terenskog dijela sudionici su razgledali dva rasadnika u kojima su pokazani matičnjaci klonova europske crne topole, euroameričkih klonova i klonova vrbe. Prikazani su nam klonski arhiv i prirodne sastojine crne topole na području Šumskog poduzeća Gemenc, dijelom vožnjom brodom Dunavom, a dijelom šetnjom šumom i vožnjomu šumskim vlakom. Pokazana nam je i prva kultura crne topole podignuta nakon čiste sječe hibridnih klonova topola u strogo zaštićenom području uz stari tok Dunava. Za vrijeme trajanja konferencije uspostavljeni su kontakti, izmijenjena iskustva i dogovorena daljnja suradnja. Domaćini su bili vrlo susretljivi, i u prijateljskoj atmosferi pokazali su visoku profesionalnost i stručnost. Posebice koristan i ohrabrujući bio je terenski obilazak, koji je pokazao da smo mi u Hrvatskoj na tragu europskih kretanja, te da eventualne zaostatke možemo nadoknaditi u kratkom razdoblju. Stanje naših poplavnih šuma još je relativno dobro, ali još uvijek nemamo klonova crne topole za proizvodnju kvalitetnih sadnica, kao ni riješeno pitanje prirodne obnove. Sadašnje plantaže hibridnih klonova nakon čiste sječe nemamo čime zamijeniti na područjima gdje je to zakonski onemogućeno, npr. u parkovima prirode. Taj se problem mora početi rješavati, jer će nam ga inače neadekvatno rješavati drugi i time marginalizirati šumarsku struku. Dragomir Pfeifer, dipl. ing. šum sumarija-darda@hrsume.hr |