DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 111 <-- 111 --> PDF |
djevičanske Guslice, Jelenca i Lasca, gdje je otpočeo svoj šumarski poziv, Lesku, izvor Kupe i Svetu Goru gdje ga je nastavio, dajući prednost motivima s priobalja ("Jutro na lukobranu", "Senjska luka I i II", "Gornje Krmpote") i otoka ("Plaža Zrče", "Lukobran u Baski", "Jutro na sidrištu"). Slika 1. Šumarnik Cvctko Štanfclj ispred svojih uspjelih radova na temu gorskih šumskih krajolika. "To je razumljivo, pojasnit će sam Štanfelj. Daleko od očiju, daleko od srca, što će reći (po)dalje od kista i palete. Napustivši prije 20 godina Gorski kotar i trajno se nastanivši u Rijeci moji puti rijetko prelaze Gornje Jelenje. Koliko god su mi dragi i srcu prilasli motivi iz mog rodnog Gorskog kotara, toliko ništa manje po ljepoti i osebujnosti ne zaostaju primorska jutra, sutoni i bonace priobalja i otoka". Od već spomenute izložbe u Crnom Lugu, slike Cvetka Štanfelja sve više plijene pozornost likovne kritike i naklonost publike. "Svjetlost i sjena u likovnom izrazu Cvetka Štanfelja razlazu boje predmeta u elemente toplog i hladnog. Jednakim marom i preciznošću slika treperenje zraka nad morem i uz šumske obronke, hvatajući nijanse smirenih gorskih voda uz prikaze sjena osunčanog zelenila krošni... Njegov likovni izraz potvrđen je ljubavlju za slikanjem pejsaža otvarajući nam oči za tihe jepote domaćih krajeva... Kroz svoju ličnost, obogaćujući je humanističkim nazorom i optimističkim pristupom prirodi, slikar je u mnogo čemu nadrastao sebe samog nametnuvši se snagom svog osebujnog izraza, riječi su likovnog kritičara Veljka Troh e, prof, na svečanosti otvorenja izložbe. Slika 2. Sa svečanosti otvorenja druge samostalne izložbe slika Cvetka Štanfelja u prostorijama Društva Gorana u Rijeci. Prema nedavno preminulom povjesničaru umjetnosti Matku P e i ć u, neki od naših znanih slikara u svom likovnom stvaralaštvu zavoljeli su poneko stablo, poneku vrstu drveća, kojoj su se učestalo vraćali i redovito prikazivali na svojim platnima. Beciću je tako omilio hrast, F i 1 a k o v c u bukva, Kraljeviću grab, Motik i breza, Babic u jablan ... Našem Štanfelju to je jela, posebno ona velebna u društvu svojih suplemenjakinja na silikatu u risnjačkoj Leski! "Nikad istu, nalazili smo je uspavanu zimi, bujnu u proljetnom rastu, osunčanu u vrelu ljetu i spokojnu, rumenu u jesenskom umivanju ", da se poslužim zapisom o slikama šume Tomislava Starčevića , dipl. ing. šumarstva. Tako našu jelu i goranske šume doživljava Cvetko Štanfelj. Prenesene snagom umjetnikova izraza kao ulja na platnu "plod su želje zaljubljenih u šume da svoj doživljaj ljepote, ugođaj trenutka, svoju radost ili sjetu podijele s drugima ". Tekst i fotografije Alojzije Frković |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 112 <-- 112 --> PDF |
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI SASTANAK EKSPERTNE SKUPINE ZA ŠUMSKA TLA Varšava, 22-23 . veljače 2001. U organizaciji Koordinacijskog centra za šumsko tlo (FSCC), održan je u Varšavi 22-23. veljače 2001. god. sastanak ekspertne skupine za tlo Međunarodnog programa za procjenu i praćenje utjecaja zračnog onečišćenja na šume (ICP Forests). Organizator i voditelj sastanka bio je prof. dr. E. Van Ranst, voditelj ekspertne skupine za tlo (EPS) u okviru navedenog programa, a domaćin skupa Institut za istraživanje u šumarstvu (IBL) u Varšavi, odnosno dr. sc. Josef Wojc i k iz Odjela za šumsko stanište. Sam institut nalazi se 15 km jugozapadno od centra Varšave, kod mjesta Sekocin Las. Skupu su bili nazočni predstavnici većine zemalja uključenih u ICP Forests: Austrija, Bjelorusija, Belgija, Češka, Danska, Estonija, Finska, Grčka, Hrvatska, Irska, Italija, Litva, Nizozemska, Norveška, Njemačka, Poljska, Portugal, Slovačka, Slovenija, Španjolska, Švedska, Ukrajina, Velika Britanija, te predstavnici Europske Komisije. Skup su otvorili organizator, E. Van Ranst i domaćin J. Wojcik, a Thomas Haussmann, voditelj programa ICP-Forests, u uvodnom izlaganju pojasnio je značaj tema predviđenih protokolom sastanka za sveukupni program. Na ovom sastanku obrađene su teme vezane za I i II razinu monitoringa tla, za uzorkovanje otopine tla te za mogućnost korespondencije s drugim istraživačkim programima. hama, ujednačenost obrađenosti ploha te na izvornost podataka (neklasirani podaci). Ova i ostale dvije prezentacije (B. Wink 1 er i W. Seid! i ng) iskorištene su i za raspravu o rangiranju parametara na parametarskoj listi usvojenoj na prošlom sastanku ekspertne skupine za tlo. Dat je naglasak na nužnost obveznih analiza tla za veće dubine (osobito C za 60-80 cm). Isto tako rangirani su parametri za razinu I i za razinu II monitoringa tla i analiziran njihov značaj, kako unutar programa ICP-Forests, tako i za uporabivost u drugim programima (npr. Carbo-Europe i dr.). Što se tiče gustoće mreže ploha za razinu I (za zemlje koje ne primjenjuju mrežu 16x16 km) zaključeno je da minimalna obvezna gustoća bude 32x32 km, a po mogućnosti 16x16 km. Ova redukcija gustoće imat će konzekvence na reprezentativnost ploha i na kompletnost analiza tla. Radi što bolje pokrivenosti svih tala FSCC će naknadno preporučiti obvezno zadržavanje i nekih ploha iz mreže 16x16 km. Rasprava o laboratorijskim analizama ukazala je na obvezu primjene standardnih analitičkih metoda. U vezi praktičnih problema vezanih za laboratorijske analize, formirana je ad hoc ekspertna grupa (N. König, J. Derome,E. Ulrich N. Clarke, M. Remges i E. Van Ranst) koja je od 14. do 16. bila nazočna sastanku o laboratorijskim analizama u ISPRA. Zaključeno je da se iz Instituta za koordinaciju intenzivnog minitoringa u šumarstvu Heerenveen (FIMCI) i iz Koordinacijskog centra za šumska tla Gent (FSCC) uputi cirkularni dopis nacionalnim fokalnim centrima (NFC), sa zamolbom za dostavu i drugih podataka o tlu ploha koje su već uključene u program. Ovdje se u prvome redu misli na sorpcijske značajke tla, čije je poznavanje neophodno za modeliranje kemijskih značajki otopine tla, ovisno o značajkama atmosferskih depozicija. Prilikom terenskih istraživanja preporuča se ubuduće koristiti WRB klasifikaciju tala i opis prema FAO - vodiču za opis profila i staništa. Posebna rasprava vođena je oko metoda uzorkovanja otopine tla, a vezano za priređeni priručnik (J. Derome) te za razmjere i sadržaj njegove revizije. Revidirani priučnik bit će dostupan krajem svibnja ove godine. Po završetku skupa domaćin nam je pokazao i proveo nas kroz izuzetno opremljen i organiziran laboratorij Odjela za šumsko stanište. Laboratorij je suvre |