DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 11 <-- 11 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list hr. 5-6, CXXV (2001), 249-261 UDK 630* 232.1 (Picea sitchensis (Bong.) Carr.) 001 USPIJEVANJE SITKANSKE SMREKE (Picea sitchensis (Bong.) Carr.) U IUFRO POKUSU NA PODRUČJU KAKNJA SUCCESS IN THE GROWTH OF SITKA SPRUCE (Picea sitchensis (Bong.) Carr.) IN IUFRO EXPERIMENT IN THE REGION OF KAKANJ Dalibor BALLIAN* SAŽETAK: Na lokalitetu Kičevac, nedaleko od Kaknja, osnovane su 1978 godine dvije pokusne plohe sa osam provenijencija sitkanske smreke (Ticea sitchensis (Bong.) Carr). U starosti od 26 godina izvršenje totalni premjer pokusnih površina. U pogledu srednjeg promjera i srednje visine provenijencija 3001 (Washington, Belingam) pokazala se kao najbolja u oba pokusa. Najslabija provenijencija za promjer na prvoj pokusnoj ploh je provenijencija 3060 (British Columbia, Squamish River), a na drugoj 3059 (Britanska Kolumbija, Fair Harbour). Najslabija provenijencija za visine je 3060 (British Columbia Squamish River) na prvoj pokusnoj plohi, dok je 3067 (Washington, Stillagaumish) najlošija na drugoj pokusnoj plohi. Najviši stupanj preživljavanja pokazala je provenijencija 3003 (Washington, Forks) u prvom pokusu, a provenijencija 3006 (Washington Shelton ) u drugom pokusu. Najveći volumen srednjeg stabla ima provenijencija 3003 (Washington, Forks), na prvoj pokusnoj plohi, do na drugoj provenijencija 3001 (Washington, Belingam). Za ukupni srednji volumen po ha, najboljom se pokazala provenijencija 3003 (Washington, Forks) na prvoj pokusnoj plohi, a na drugoj provenijencija 3001 (Washington, Belingam). Ključne riječi: Picea sitchensis (Bong.) Carr, sitkanska smreka, provenijencije, prsni promjer, visina, volumen, varijabilnost. 1. UVOD Proizvodnost izdanačkih šuma u Bosni i Hercegoprići boljem korištenju potencijala tla, posebice boljih vini vrlo je niska. Na kvalitetnim tlima, visokoga boniboniteta. Radi boljeg korištenja tih potencijala, jedna teta, imamo malu produkciju drvne mase, a potrebe za od mjera je i unošenje aloktonih vrsta šumskog drveća, drvetom svakodnevno rastu. Prema Izetbegović u visoke proizvodnosti drvne mase u kratkom razdoblju (1986) Bosna i Hercegovina raspolaže sa 2,7 milijuna (brzorastuće vrste). U tim radovima značajno mjesto ha šuma i šumskog zemljišta. Od toga visokim šumazauzimaju četinjače Sjeverne Amerike, kao stoje zelema pripada 58 % površine, dok 42 % čine izdanačke na duglazija, sitkanska smreka, džinovska jela, a od šume u različitim stupnjevima degradacije. Ukupna europskih ariš. zaliha drvne mase u izdanačkim šumama iznosi proRezultati koji su postignuti na pokusnim plohama, sječno oko 26 mVha. Ovi podaci upućuju da se treba u okviru IUFRO pokusa, opravdavaju unošenje određenih vrsta, posebice zelene duglazije i ariša zbog njihove visoke produktivnosti (Ballia n et all, 1999, * Mr. sci. Dalibor Ballian, Šumarski fakultet Sarajevo Pintarić 1958, 1991, 1991a, Pintarić et ali 1991, Zagrebačka 20, 71 000 Sarajevo |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 12 <-- 12 --> PDF |
D. Ballian: USPIJEVANJE SITKANSKE SMREKE (Picea sitchensis (Dong.) Can-.) U IL1FKO POKUSU... Šumarski list br. 5-6, CXXV (2001), 249-261 Međedovi ć et ali 1991). Ipak u redovnim pošumlja-biti zastupljene u našim šumama sa oko 5-10 % površivanjima koja su se provodila u cilju rekonstrukcije de-na (Pintarić 2000), ali na kvalitetnijim tlima gdje gradiranih šuma, malo su se koristile pobrojane vrste, imaju veliku proizvodnost. jer u rasadničkoj proizvodnji nisu zastupljene u odgoSa sitkanskom smrekom nismo imali većih iskustavarajućim količinama. Pored dobrih rezultata koje smo va, iako su prva istraživanja (A 1 ij a g i ć, 1984 i P i n dobili u istraživanjima, ipak se ne bi smjele podizati t a r i ć, 1988) upućivala na dobre rezultate. velike monokulture s aloktonim vrstama. One bi mogle 2. OBJEKT I METODE RADA U proljeće 1978. godine na lokalitetu Kičevac postavljenje IUFRO pokus provenijencija, s osam provenijencija sitkanske smreke (Tablica 1.). Pokusne plohe postavljene su na mjestu gdje je bila izdanačka šuma bukve. Cilj pokušaje praćenje produkcije drvne mase u našim ekološkim uvjetima, i praktična primjena introdukcije aloktonih vrsta visoke produktivnosti, koje bi povećale prinos u našim izdanačkim šumama. Sitkanska smreka: Prema Vidakoviću (1982), prirodni areal sitkanske smreke je uz obalu Pacifika, gdje raste u umjerenoj i vlažnoj klimi. Prosječno je visoka 30 m (60 m), i sa promjerom od 90-120 cm (300 cm). Izrasla u gustim sastojinama ima deblo čisto od grana i jako žilište, dok u rijetkim sastojinama i na osami ima jake grane. Kad se prorijede sastojine, pojavljuju se aktivirani uspavani pupovi koji smanjuju tehničku vrijednost drveta. Areal sitkanske smreke je dosta dugačak i pruža se od 41° do 61° sjeverne širine i od 121° do 153° zapadne Slika 1. Zemljopisni raspored provenijencija. Figure 1 Geographical distribution of provenance. dužine, ili oko 3000 km. širina areala je pak dosta uska i kreće se u Kaliforniji oko par kilometara do 200 km u Britanskoj Kolumbiji i Aljaski. Raste u nizinama, a u Sadnice su proizvedene u "Institutu za četinjače" u visinu ide do 1000 metara. Jastrebarskom. Starost sadnica bila je 2+2 godine. GuNajbolje uspijeva na dubokim, vlažnim dreniranim stoća sadnje u pokusu iznosila je 2X 2 metra, odnosno tlima, dok na suhim ne dostiže velike dimenzije. 2500 biljaka po hektaru. Sadnja je obavljena u tri repe- Tablica 1. Osnovni podaci o provenijencijama. Table 1 Basic data on provenance. Provenijencija prema IUFRU Država i lokalitet s nadmorskom visinom Zemljopisna dužina i širina, populacije 3001 Washington (SAD), Belingam, 48°45´N 15-30 m 122" 38´W 3003 Washington (SAD), Forks, 48°04´N 122-152 m 124°18´W 3006 Washington (SAD), Shelton, 46°41´N 15-30m 123°09žW 3012 Oregon (SAD),Necanicum, 45°49´N 46 m 123°46´W 3059 Britanska Kolumbija (CAN) Fair Harbour 50°03´N 30 m 127° 02´W 3060 British Columbia(CAN) Squamish River, 49°53´N 30m 123° 15´W 3067 Washington (SAD), Stillagaumish, 48°07´N 305-366 m 121°45´W 3073 British Columbia (CAN) Blenheim Mountins, 48°54´N 183-244 m 124° 57´W |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 13 <-- 13 --> PDF |
P. Ballian: USPIJEVANJA S1TKANSKE SMRKKE (Picea sitchensis (Bong.) Carr.) U lUFRO POKUSU... Šumarski list br. 5 6, CXXV (2001), 249-261 ticije (bloka). Parcele unutar bloka su 256 m2. Raspokusnih ploha podignut je od obične smreke iste starosti red provenijencija je sustavni, ali se pazilo da se provekao sitkanska smreka, a proizvedena je iz komercijalnijencije ne dodiruju u vodoravnom, okomitom i dijanog sjemena. gonalnom smjeru (Slika 2 i 3). Zaštitni pojas oko po Najvažniji podaci za pokusne plohe: Gospodarska jedinica Lokalni naziv Nadmorska visina Ekspozicija Nagib terena Matični supstrat Vrsta tla Tip tla ( distrični kambisol) (distrični kambisol) Dubina tla Srednja godišnja temperatura Srednja godišnja temperatura za IV-IX mj. Trajanje vegetacije Godišnja količina padalina Količina padalina za IV-IX mjesec Relativna vlažnost zraka za IV-IX mjesec Šumska zajednica 3001 3003 3006 3012 3059 3006 3012 3059 3060 3067 3059 3060 3067 3073 3001 3001 3003 3006 3012 3059 3067 3073 3001 3003 3006 3059 3060 3067 3073 3001 1. Pokusna ploha 2. Pokusna ploha Donja Ribnica-Zgošća, odjel 41 Donja Ribnica-Zgošća, odjel 41 Kičevac Kičevac 910-930 m 920-960 m Istočna Istočna 5°- 10° 10"- 15° Pješčari Pješčari Ilovača Ilovača Kiselo smeđe zemljište Kiselo smeđe zemljište Duboko Srednje duboko-plitko 10,3 °C 10,3 °C 16,6 °C 16,6 °C 197 dana 197 dana 804 mm 804 mm 416 mm 416 mm 72% 72% Fagetum montanum illvricum Fasetum montanum illvricum Pokusna ploha sa sitkanskom smre3060 3067 3073 kom I 3073 3001 3003 3003 3006 3012 -N- Pokusna ploha sa sitkanskom smrekom II. 3060 3012 3003 3006 3012 3059 3060 3067 3073 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 14 <-- 14 --> PDF |
D. Hallian: USPIJEVANJE SITKANSKE SMREKE (Picea sitchensis (Bong.) Carr.) U IUFRO POKUSU... Šumarski list br. 5-6. CXXV (2001). 249-261 Fizička i kemijska svojstava tla koja su navedena ispitana su na šumarskom fakultetu u Sarajevu (Seni ć, P. i Đurđe vić, J., 1986). Osnovni klimatski podaci su korišteni iz Ekološko-vegetacijska rajonizacija Bosne i Hercegovine (Stefanović et all 1983) Mjerenja na pokusnim plohama izvršena su u veljači 2001 godine, kod starosti sitkanske smreke od 26 godina. Izvršenje totalni premjer prsnih promjera i visina. Na osnovi tih mjerenja matematički su određena još dva svojstva, zapremnina srednjeg stabla i totalna zapremnina po hektaru. Pored sitkanske smreke, izvršen je premjer obične smreke koja se nalazi u zaštitnom pojasu, a koja je iste starosti kao sitkanska smreka i nepoznatog je podrijet la. Obična smreka je poslužila za komparaciju, odnosno za uspoređivanje produktivnosti obične smreke sa sitkanskom na istraživanom staništu, odnosno da se pokaže tko ima bolju prilagodbu na ekološke uvjete koji vladaju na pokusnim površinama. Sva istraživana svojstva, promjeri, visine, preživljavanje, volumen srednjeg stabla i ukupna zapremnina po ha, obrađene su analizom varijanse. Korišteni simboli za rezultate analize varijanse 0 - Nije evidentirana statistički značajna razlika * - Statistički značajna razlika za razinu od 5 % ** - Statistički značajna razlika za razinu od 1 % 3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA I DISKUSIJA 3.1. Srednji promjer Provenijencije na obje pokusne plohe pokazuju statistički značajnu razliku. Na prvoj pokusnoj plohi F(l vrijednost iznosi 20,91**, što ukazuje da između provenijencija postoji statistički značajna razlika za ovo istraživano svojstvo na razini od 1%. Najveću srednju veličinu promjera ima provenijencija 3001, a iznosi 9,21 cm, dok je najlošija provenijencija 3060, sa srednjom veličinom od 5,59 cm (Tablica 2, 3,4 i 5). Kod druge pokusne plohe F„ vrijednost iznosi 12,96** tako da imamo statistički značajnu razliku na razini od 1 %. Provenijencija 3001 je i u ovoj pokusnoj plohi najbolja s veličinom od 7,22 cm, a najlošija provenijencija je 3059 sa 4,97 cm (Tablica 6, 7, 8 i 9). Testiranjem srednjih veličina F-testom dvije pokusne plohe, za svojstvo srednjeg prsnog promjera pokazuju da postoji statistički značajna razlika, jer je F0 vrijednost 5,63**. U istraživanjima A lij agi ča (1984) za prosječni godišnji debljinski prirast korijenovog vrata za razdoblje od 1978. do 1983. godine, navodi se daje najbolja provenijencija 3001 sa 5,93 mm, na prvoj pokusnoj površini. Za debljinski prirast u razdoblju od 1982. do 1983. godine, najbolji debljinski prirast ima 3067 sa 7,34 mm. Debljina srednjeg stabla za provenijenciju Slika 3. Frekvencije promjera različitih provenijencija sitkanske Slika 2. Frekvencije promjera različitih provenijencija sitkanske smreke (Picea sitchensis L.) na pokusnoj plohi II. smreke (Picea sitchensis L.) na pokusnoj plohi I. Figure 3 The frequency of changes of different provenance of Figure 2 The frequency of changes of different provenance of Sitka Spruce (Picea sitchensis L.) at the experimental Sitka (Picea sitchensis L.) at the experimental surface I. surface II. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 15 <-- 15 --> PDF |
IX Ballian: USPIJEVANJE S1TKANSKE SMREKE (Picea siichensis (Bong.) Carr.) U 1UFRO POKUSU.. Šumarski list br. 5 6, CXXV (2001), 249-261 3001 u 1983 iznosila je 5,48 cm. Najlošija provenijenje već prošla kulminacija debljinskog prirasta. Ista sicija je 3060, kao i u ovom istraživanju. tuacija je i za drugu pokusnu plohu, jer sada imamo Za drugu pokusnu plohu Alijagi ć (1984) za isto prosjek od 2,84 mm, a za razdoblje od 1978. do 1983. razdoblje navodi daje najbolja provenijencija po pitaiznosio je 4,62 mm. nju prosječnog debljinskog prirasta, provenijencija Usporedimo li srednji promjer provenijencija s prve 3012 sa 5,25 mm. U 1983 najbolji debljinski prirast pokusne plohe sa srednjim promjerom obične smreke ima provenijencija 3012, 6,48 mm. U 1983. najveći koja je zasađena u zaštitnom pojasu oko pokusne plosrednji promjer korijenovog vrata ima provenijencija he, možemo vidjeti da smreka ima prosječnu debljinu 3006, sa 4,73 cm, što također nije podudarno s ovim isod 11,1 cm, što odgovara I bonitetu staništa obične traživanjem, gdje je najbolja provenijencija 3001. smreke, a stoje više od prosjeka najbolje provenijenci je koja ima prosječni promjer od 9,21 cm. Srednjeg Ako usporedimo prosječni godišnji prirast za cijelu promjera za cijelu pokusnu plohu koji iznosi 7,75 cm. pokusnu plohu, tada uočavamo da su debljinski prirasti na obje pokusne površine daleko manji nego što su za Kod druge pokusne plohe, srednja veličina promjerazdoblje od 1978. do 1983. godine. Na prvoj pokusnoj ra obične smreke iznosi 9,28 cm, što odgovara II boniplohi imamo prosječni prirast od 3,5 mm, a za navedetetu, a što je više od prosjeka najbolje provenijencije no razdoblje 5,34 mm, što nas navodi na zaključak da sitkanske smreke, a iznosi 7,22 cm, dok prosjek poku- Tablica 2. Osnovni biometriski pokazatelji svojstva promjera za pokusnu plohu I. Table 2 Basic biometric indicators of the characteristics of the changes for the experimental surface I. Blokl Blok 2 Blok 3 Svojstvo Property Prov. Br. St. No. Tr. Srednja veličina Mean size Varijanca Variance Br. St. No. Tr. Srednja veličina Mean size Varijanca Variance Br. St. No. Tr. Srednja veličina Mean size Varijanca Variance 3001 31 7,06 11,82 47 9,98 18,49 47 9,81 15,08 3003 47 7,79 8,95 42 9,79 10,98 47 9,69 12,66 Promjer DBH (cm) 3006 3012 3059 3060 40 38 40 35 7,52 8,11 7,00 5,98 6,82 9,34 8,06 6,97 44 44 27 20 8,87 7,60 5,44 6,97 14,22 11,89 6,52 6,85 38 42 45 39 9,55 9,41 5,07 4,53 9,60 11,14 4,24 3,84 3067 30 7,38 10,33 39 8,33 10,05 41 5,46 5,45 3073 35 7,88 15,75 40 7,48 10,41 30 6,26 5,82 Tablica 3. Osnovni biometrijski pokazatelji svojstva visina za pokusnu plohu I. Table 3 Basic biometric indicators of the characteristic of the height for the experimental surface I. Blokl Blok 2 Blok 3 Srednja Srednja Srednja Svojstvo Br. St. Varijanca Br. St. Varijanca Br. St. Varijanca Prov. veličina veličina veličina Property No. Tr. Variance No. Tr. Variance No. Tr. Variance Mean size Mean size Mean size 3001 31 5,95 5,76 47 8,21 6,24 47 8,45 8,56 3003 47 6,34 3,98 42 7,99 3,85 47 8,62 6,10 3006 40 5,84 2,51 44 6,60 4,90 38 8,16 4,18 Visina 3012 38 6,46 3,65 44 6,05 5,23 42 8,96 7,28 Height 3059 40 5,82 3,48 27 4,63 2,44 45 4,35 2,86 (m) 3060 35 5,18 4,35 20 5,83 1,92 39 4,19 2,24 3067 30 5,99 3,97 39 6,10 3,10 41 4,91 2,89 3073 35 7,03 6,21 40 6,06 4,28 30 5,1 2,46 Tablica 4. Minimalne i maksimalne veličine za oba svojstva na pokusnoj plohi I. Table 4 Minimal and maximal sizes for both characteristics at the experimental surface I. Svojstvo Provenijencije 3001 3003 3006 3012 3059 3060 3067 3073 Property Provenance Promjer Minimalni 2,5 2 1 1 2 1,5 2 1,5 DBH (cm) Maksimalni 23 17,5 16,5 16,5 13,5 14 15,5 17 Visine Minimalna 2 1,9 1,8 2 1,4 1,4 7,1 1,7 Height (m) Maksimalna 14,4 13 13 13,2 9,7 12 11 12,5 253 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 16 <-- 16 --> PDF |
D. Ballian: USPIJEVANJE SITKANSKE SMREKE (Picea sitchensis (Bong.) Carr.) U 1UFRO FOKUSU.. Šumarski list br. 5-6, CXXV (2001), 249-261 sne površine sa 6,25 cm isto zaostaje za prosjekom obične smreke (Tablica 11). Ovo ukazuje da je za date ekološke uvjete daleko bolja obična smreka od sitkanske smreke. 3.2.Srednja visina Na obje pokusne plohe provenijencije pokazuju statistički značajnu razliku. Za prvu pokusnu površinu F0 vrijednost iznosi 29,13**, tako da imamo statistički značajnu razliku na Tablica 5.Srednje veličine za pokusnu plohu 1. Table 5 Mean values for experimental surface I. Srednja Provenijencija Svojstvo Br. St. Varijanca Svojstvo Br. St. Varijanca veličina veličina Provenance Property No. Tr. Variance Property No. Tr. Variance Mean size Mean size 3001 128 7,75 7,92 128 9,21 16,88 3003 137 7,64 5,57 137 9,07 11,58 3006 122 6,84 4,73 122 8,64 10,88 3012 124 7,16 7,06 124 8,37 11,28 3059 Visina 112 4,94 3,37 Promjer 112 5,85 6,80 3060 Height 94 4,91 3,32 DBH 94 5,59 6,45 3067 (m) 110 5,63 3,50 (cm) 110 7,00 9,82 3073 105 6,11 4,91 105 7,27 11,11 Pokusna ploha 931 6,48 6,27 931 7,75 12,45 Fildplotl razini od 1 %. Provenijencija 3001 pokazala se najbolja sa srednjom visinom od 7,75 m, dok je najlošija provenijencija 3060 sa srednjom visinom od 4,9lm ( Tablica 2,3,4i5). Za drugu pokusnu plohu najboljom se pokazala provenijencija 3001 sa 6,36 m, a najlošijom provenijencija 3067 sa 4,54 m. Kod druge pokusne površine F0 vrijednost iznosila je 12,59**, što ukazuje da postoji statistički značajna razlika na razini od 1% ( Tablica 6, 7, 8 i 9). Srednja F0 vrijednost 20,91** F0 value Rezultat F-testa za srednje visine pokazuje da imamo statistički značajnu razliku jer je dobivena veličina 4,64*, što pokazuje statističku značajnost na razini od 5%. Prema A1 i j a g i ć (1984), najbolji prosječni visinski prirast na prvoj pokusnoj površini za razdoblje od 1978. do 1983. godine, pokazuje provenijencija 3073 sa 24,83 cm, najveću srednju visinu također ima ista provenijencija i iznosi 148,97 cm, dok je u ovom istraživanju najbolja provenijencija 3001 sa 7,75 m. Za drugu pokusnu plohu isti autor je dobio da je provenijencija 3012 najbolja s prosječnim prirastom zaisto razdoblje od 24,86 cm, a i srednja visina je najveća sa 149,18 cm. U istraživanju Pintarić a (1988), na pokusnim plohama u Kruščici najbolji prosječni godišnji visinski prirast pokazuje provenijencija 3065, a prirast iznosi 32,56 cm na pokusnoj plohi 19, a pokusnoj površini 99 najbolja provenijencija je 3003, s prirastom od 24,24 cm. U našem pokusu provenijencija 3001 pokazala se se kao najbolja, dok u pokusu Kruščica provenijencija 3001 pokazuje osrednje rezultate. Ova razlika ukazuje daje provenijencija 3001 bolje prilagođena ekološkim uvjetima koji vladaju na području Kaknja. Prosječni godišnji visinski prirast za razdoblje od 1978. do 2000. godine iznosi na prvoj pokusnoj plohi 29,13** 29,45 cm, a na drugoj 24,45 cm, što je manje nego u razdoblju od 1978. do 1983. godine, jer je tada prosječan prirast za cijelu pokusnu plohu iznosio 21,06 cm Slika 4. Frekvencije visina različitih provenijencija sitkanske smreke (Picea sitchensis L.) na pokusnoj plohi I. Figure 4 The frequency of height of various provenance of Sitka Spruce (Picea sitchensis L.) at the experimental surface \. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 17 <-- 17 --> PDF |
D. Ballian: USPIJEVANJE SITKANSKE SMREKE (Picea sitchensis (Bong.) Carr.) U IUhRO POKUSU... Šumarski list br. 5 6, (´XXV (2001). 249-261 Tablica 6. Osnovni biometriski pokazatelji svojstva promjera za pokusnu plohu II. Table 6 Basic biometric indicators of the characteristics of the changes for the experimental surface II. Blok 1 Blok 2 Blok 3 Svojstvo Property Prov. Br. St. No. Tr. Srednja veličina Mean size Varijanca Variance Br. St. No. Tr. Srednja veličina Mean size Varijanca Variance Br. St. No. Tr. Srednja veličina Mean size Varijanca Variance 3001 32 8,29 4,73 27 4,01 5,01 46 8,35 5,85 3003 38 6,46 5,74 36 7,33 9,48 30 6,84 11,69 Promjer DBH (cm) 3006 3012 3059 3060 34 40 15 9 6,55 7,73 3,03 2,38 7,71 9,02 1,90 1,11 38 21 38 35 6,92 6,09 5,17 3,84 10,68 6,69 6,88 4,21 41 40 22 38 7,96 7,17 5,95 6,67 6,47 5,89 4,52 6,96 3067 36 6,27 6,26 41 4,84 5,05 24 5,08 7,64 3073 32 5,18 9,18 37 6,27 11,25 23 4,19 3,24 za prvu i 20,84 cm za drugu pokusnu plohu. Iz ovoga se vidi da visinski prirast još nije kulminirao za razliku od debljinskog. Srednja visina obične smreke iz zaštitnog pojasa prve pokusne plohe iznosi 10,18 m, a to je veća vrijednost nego kod najbolje provenijencije na prvoj pokusnoj plohi, a iznosi 7,75 m. Na drugoj pokusnoj površini srednja visina najbolje provenijencije je 7,22 m, a srednja visina obične smreke 8,06 m. Također prosječna visina za prvu pokusnu površinu iznosi 6,48 m, a za drugu 5,38 m, što zaostaje za prosječnim visinama obične smreke (Tablica 11). Ovi podaci pokazuju da i za ovo svojstvo obična smreka postiže I i II bonitet prema Wiedemann-u (1966). Prikazani podaci ukazuju da sitkanska smreka zaostaje za autoktonom običnom smrekom i u visinskom prirastu. Svojstvo srednje visine ukazuje na slabu prilagodbu sitkanske smreke na ekološke uvjete na području Kaknja, koji više odgovaraju našim autoktonim vrstama. 3.3. Preživljavanje biljaka Slika 5. Frekvencije visina različitih provenijencija sitkanske Za svojstvo preživljavanja biljaka nismo dobili sta smreke (Picea sitchensis L.) na pokusnoj plohi II. tistički značajne razlike između provenijencija na obje Figure 5 The frequency of various of different provenance of Sitka pokusne plohe. F0 vrijednost za prvu pokusnu plohu je Spruce (Picea sitchensis L.) at the experimental surface II. 1,36°, a za drugu 0,56°. Tablica 7. Osnovni biometriski pokazatelji svojstva visina za pokusnu plohu II. Table 7 Basic biometric indicators of the characteristics of the height for the experimental surface II. Blok 1 Blok 2 Blok 3 Srednja Srednja Srednja Svojstvo Br. St. Varijanca Br. St. Varijanca Br. St. Varijanca Prov. veličina veličina veličina Property No. Tr. Variance No. Tr. Variance No. Tr. Variance Mean size Mean size Mean size 3001 32 7,33 3,79 27 3,52 2,86 46 7,35 3,73 3003 38 5,29 2,08 36 5,77 3,06 30 5,47 5,79 3006 34 5,08 2,87 38 5,37 4,61 41 6,89 3,23 Visina 3012 40 6,83 4,64 21 5,20 3,14 40 6,32 5,47 Height 3059 15 2,82 0,60 38 5,03 3,43 22 5,40 3,72 (m) 3060 9 2,04 0,10 35 3,68 1,85 38 6,20 7,53 3067 36 5,27 2,99 41 4,20 2,51 24 4,02 4,23 3073 32 4,35 4,22 37 5,44 4,71 23 3,89 2,06 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 18 <-- 18 --> PDF |
D. Ballian: USPUHVANJF, S1TKANSKE SMREKE (Picea sitchensis (Bong.) Carr.) U IUFRO POKUSU... Šumarski list br. 5-6, CXXV (2001), 249-261 Tablica 8. Minimalne i maksimalne veličine za oba svojstva na pokusnoj plohi II. Table 8 Minimal and maximal values for both characteristics on the test surface II. Svojstvo Property Provenijencije Provenance ´3001 3003 3006 3012 3059 3060 3067 3073 Promjer Min. 1,5 11,5 1,5 1,5 1,5 1 1 1 DBH (cm) Max. 16,5 16,5 15 14 12 12 13 14,5 Visine Min. 1,6 1,4 1,9 1,6 1,6 1,6 1,4 1,4 Height (m) Max. 11,5 9,5 11 12,5 9,2 11,5 9,2 11 Tablica 9. Srednje veličine za pokusnu plohu II. Table 9 Mean value for the test surface II. Provenijencija Provenance Svojstvo Property Br. St. No. Tr. Srednja veličina Mean size Varijanca Variance Svojstvo Property Br. St. No. Tr. Srednja veličina Mean size Varijanca Variance 3001 105 6,36 6,27 105 7,22 8,78 3003 104 5,51 3,46 104 6,87 8,71 3006 113 5,84 4,17 113 7,18 8,48 3012 101 6,28 4,94 101 7,17 7,52 3059 Visina 75 4,69 3,80 Promjer 75 4,97 6,15 3060 Height 82 4,67 6,51 DBH 82 4,99 7,70 3067 (m) 101 4,54 3,33 (cm) 101 5,41 6,40 3073 92 4,67 4,23 92 5,37 9,05 Pokusna površina Fild plot II 772 5,38 5,05 772 6,25 8,77 F0 vrijednost F0 value 12,59** 12,96** Ipak najbolje preživljavanje pokazuje provenijencivenijencije nisu mogle adaptirati na date uvjete, tako ja 3003 (137 stabala ) na prvoj pokusnoj plohi, a proda kod nekih provenijencija imamo samo mali broj jevenijencija 3006 (113 stabala ) na drugoj pokusnoj dinki koje su preživjele. U našem slučaju bolje preživplohi (Tablica 2, 4, 5, 6, 8, 9 i 10). ljavanje imamo na pokusnoj plohi I, iz razloga što je F-test za broj stabala između pokusnih ploha pokatlo dublje i bolje opskrbljeno vodom od onoga na po zuje da postoji statistički značajna razlika između pokusnoj plohi II. Pored toga u pokusu je vidljivo da i kusnih ploha na razini od 1%, jer je dobivena F0 vrijedniske temperature imaju utjecaja na gubitak biljaka, ili nost od 8,86**. dovode do pojave dihotomije. Kod nekih provenijencija, posebice kod 3059 i 3060 u drugoj pokusnoj povr Gubitak biljaka je i za očekivati, s obzirom daje sit šini, i kod provenijencije 3060 u prvom pokusu, vidlji kanska smreka iz područja s daleko blažom klimom, vo je sušenja biljka u posljednjim godinama, što može višim temperaturama i sa drukčijim rasporedom pada biti posljedica visokih temperatura koje su vladale u lina nego na pokusnim površinama. Isti takav problem zadnje dvije godine. imamo i sa zelenom duglazijom, jer se određene pro 3.4. Volumen srednjeg stabla Tablica 10. Analiza varijance za preživljavanja biljaka za Za prvu pokusnu plohu dobili smo statistički znaobje pokusne plohe i između pokusnih površina. čajnu razliku, na razini od 1 %, F0 vrijednost iznosi Table 10 The analysis of the varieties for survival of trees 3,11**. U drugoj pokusnoj plohi nije dobivena stafor both experimental surfaces and between the tistički značajna razlika, F0 vrijednost iznosi 1,50 °. experimental surfaces. Na prvoj pokusnoj plohi najboljom se pokazala Pokusna ploha I provenijencija 3003, sa 0,017 m3, a najlošija je F0 vrijednost za odnos između Fild plot I provenijencija 3059 i 3060, sa 0,0004 m2. Na drugoj pokusnih ploha F0 vrijednost pokusnoj plohi najbolja je provenijencija 3001, a F0 value between fild plot I F„ value 1,36° najlošije su 3059, 3060, 3067 i 3073 (Tablica 12). Pokusna ploha II Ako usporedimo dobivene rezultate kod sitkanske Fild plot III smreke s rezultatima dobivenim za običnu smreku, vi 8,86** F0 vrijednost dimo da sve provenijencije zaostaju za njom, a posebiF0 value 0,56" ce srednje veličine za cijele pokuse. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 19 <-- 19 --> PDF |
D. Ballian: USI´I.IIIVAN.IH SITKANSKP. SMRhKH (Picea sitcheiixis (Bong.) Can.) L; IL)FRO POKUSU,. Šumarski list br. 5-6, CXXV (2001), 249-261 Pokusna ploha I Pokusna ploha II smreka Slika 7. Veličina volumena srednjeg stabla u starosti od 26 godina Figure 7 The size of the volume of a mid-range tree at the age of 26 years Iz dobivenih rezultata za običnu smreku, možemo 3001, sa 17,69 m3. Na prvoj pokusnoj plohi najlošija vidjeti da je druga pokusna ploha nepovoljna i za nju, provenijencija je 3060, a na drugoj 3059, iako su loše i jer na prvoj pokusnoj površini ima veću zapremninu provenijencije 3060, 3067 i 3073 (Tablica 13). srednjeg stabla. Kod prve pokusne plohe dobili smo statistički zna F-test između pokusnih površina pokazao je statičajnu razliku na razini 1% sa F0 vrijednošću od 3,63**. stički značajnu razliku, stoje i bilo za očekivati, glede Druga pokusna ploha nije pokazala statistički značajnu razlike između srednjih veličina. razliku, F0 vrijednost iznosi 1,50 °, Testiranjem pokusnih površina dobili smo statistički 3.5. Ukupni volumen po hektaru značajnu razliku, jer je dobivena F0 vrijednost 6,31**. Za svojstvo ukupnog volumena po hektaru proveniAko usporedimo dobivene rezultate s podacima iz jencija 3003 je najbolja na prvoj pokusnoj plohi sa 38,25 m3, a na drugoj pokusnoj plohi provenijencija tablica za jednodobne šume (Wiedemann, 1966) |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 20 <-- 20 --> PDF |
D. Ballian: USPIJEVANJU SITKANSKH SMREKE (Picea sitchensis (Bong.) Carr.) U IUKRO POKUSU... Šumarski list br. 5-6. CXXV (2001). 249-261 Tablica 11. Osnovni biometriski podaci za običnu smreku na obje pokusne plohe. Table 11 Basic biometric indicators for Norway Spruce on both experimental surfaces. Obična smreka Pokusna ploha I Pokusna ploha II Norvay sprunce Fild plot I Fild plot II Svojstvo Srednja Varijanca Srednja Varijanca Min./Max. Property veličina Variance Min./Max. veličina Variance Mean size Mean size Promjer 11,1 5,02 6/15,5 9,28 5,94 4/15 DBH (cm) Visina 10,18 2,59 7,2/12.2 8,06 3,74 3/12,5 Height (m) Tablica 12. Volumen srednjeg stabla prema provenijencijama ( m") Table 12 The volume of the mid/range tree according to provenance (m3) Pokusna ploha I Pokusna ploha II Fild plot I Fild plot II Provenijencija Provenance 1 2 blok 3 Srednja veličina Mean Srednja veličina Mean 1 2 blok 3 Srednja veličina Mean Srednja veličina Mean size size size size 3001 0,007 0,021 0,021 0,016 0,013 0,001 0,013 0,009 3003 0,010 0,020 0,020 0,017 0,005 0,008 0,006 0,006 3006 0,008 0,013 0,019 0,013 0,005 0,006 0,011 0,007 3012 3059 0,011 0,007 0,009 0,003 0,020 0,003 0,013 0,004 0,010 0,010 0,001 0,004 0,003 0,008 0,005 0,007 0,003 0,005 3060 0,004 0,007 0,002 0,004 0,001 0,001 0,007 0,003 3067 0,008 0,010 0,004 0,007 0,005 0,002 0,002 0,003 3073 0,012 0,008 0,005 0,008 0,003 0,005 0,001 0,003 F(l vrijednost F0 value 3, 11,** 1,62° F0 vrijednost između pokusa 6,91** F0 value between fild plot Obična smreka 0,032 0,017 Norvay sprunce Slika 8. Ukupni volumen po ha u 26 godini Figure 8 Total volume per hectare within 26 years period |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 21 <-- 21 --> PDF |
D. Ballian: USPIJEVANJE SITKANSKE SMREKE (Picea silchcn.sis (Bong.) Carr.) U 1UFRO POKUSU.. Šumarski list br. 5-6, CXXV (2001), 249-261 obične smreke, vidimo da obična smreka u 26 godini ima ukupan volumen na I bonitetu uz jaku proredu od 141 mVha, a na II bonitetu 60 m´/ha, III bonitetu 38 mVha. U slučaju umjerene prorijede na I bonitetu ukupan volumen je 122 mVha, na II bonitetu 56 mVha, a na III bonitetu 9 m´/ha. Iz ovoga je vidljivo da sitkanska smreka ne bi mogla konkurirati običnoj smreci na ovom staništu. Ako usporedimo sva svojstva koja su istraživana u ovom radu s podacima iz prinosnih tablica Schober-a Tablica 13. Ukupan volumen po hektaru u 26 godini ( mVh). Table 13 Total volume per hectare in 26 years (mVh) Pokusna ploha I Fild plot I blok Provenijencija (1987), možemo zaključiti daje sitkanska smreka iz naših pokusnih ploha vrlo slabe kvalitete, jer se ne bi mogla uklopiti ni u treću prinosnu klasu. Za razliku od sitkanske smreke koja nije dala očekivane prinose, najbolja provenijencija zelena duglazija u pokusu provenijencija Batalovo brdo, u starosti od 24 godine, ima ukupan volumen po hektaru od 195 mVha, a u 31 godini 235 mVha. Ovo nas upućuje na daleko bolju ekološku prilagodljivost zelene duglazije određenih provenijencija na naše ekološke uvjete. Pokusna ploha II Fild plot II blok Srednja Srednja Srednja Srednja Provenance veličina veličina veličina veličina 1 2 3 1 2 3 Mean Mean Mean Mean size size size size 3001 11,07 50,35 50,35 37,25 21,22 1,37 30,50 17,69 3003 23,97 42,85 47,95 38,25 9,69 14,69 9,18 11,18 3006 16,32 29,18 36,83 27,44 8,67 11,63 23,01 14,43 3012 21,32 20,20 42,85 28,12 20,40 4,28 16,32 13,66 21,75 9,59 3059 14,28 4,13 6,88 8,43 0,76 5,81 5,61 4,06 3060 7,14 7,14 3,97 6,08 0,45 1,78 13,57 5,26 3067 12,24 19,89 8,36 13,49 9,18 4,18 2,44 5,26 3073 21,42 16,32 7,65 15,13 4,89 9,43 1,17 5,16 F0 vrijednost 3,63** 1,50° F0 value F0 vrijednost između pokusa 6,31** F0 value betwean fild plot 4. ZAKLJUČCI 1 Najveći srednji prsni promjer ima provenijencija 3001 na obje pokusne plohe. Za ovo svojstvo imamo statistički značajnu razliku između provenijencija u obje pokusne plohe, a također i između pokusnih ploha. 2. Za svojstvo srednje visine provenijencija 3001 najbolja je na obje pokusne plohe. Kod obje pokusne plohe imamo statistički značajnu razliku između provenijencija, a također i između pokusnih ploha. 3. Najbolje preživljavanje biljaka u prvoj pokusnoj plohi ima provenijencija 3003, a u drugoj provenijencija 3006. Za ovo svojstvo u pokusima nismo dobili statistički značajnu razliku, ali je imamo između pokusa, i ona je statistički značajna na razini od 1%. 4. Provenijencija 3003 je za svojstvo volumena srednjeg stabla u prvom pokusu najbolja, a u drugom pokusu je to a 3001. U prvom u je lo provenijencij provenijencijprovenijencija JUUI. u pivom pokus pokuspokusu xtioWi značairm razliku izmertii nrnveni imamo statistički značajnu razliku između proveni jencija, dok na drugoj pokusnoj površini nismo dobili statistički značajnu razliku. Između pokusa smo dobili statistički značajnu razliku. Kod ukupnog volumena po ha, najbolja provenijencija na prvoj pokusnoj plohi je 3003, a na drugoj provenijencija 3001. Prva pokusna ploha ima statistički značajnu razliku između provenijencija, dok druga nema. Između pokusnih ploha postoji statistički značajna razlika na razini od 1 %. Dobivene visoke varijanse u parcelama kod nekih provenijencija, posebice provenijencije 3001, 3003 i 3006, na prvoj pokusnoj plohi ukazuju da bi se mogla izvršiti selekcija najboljih genotipova, na osnovi kvalitetnih fenotipova koji pokazuju visoku proizvodnost, i eventualno izvršiti njihovo vegetativno umnažanje i unošenje na odgovarajuća staništa. Ekološki uvjeti koji vladaju na pokusnim površinama više odgovaraju običnoj smreci, nego sitkanskoj, kojoj je potrebna veća zračna i zemljišna vla |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 22 <-- 22 --> PDF |
I). Ballian: USPIJEVANJE S1TKANSKH SMRHKF (Picea sitchensis (Bong.) Can.) U IUFRO POKUSU... Šumarski liši br. 5 6. CXXV (2001). 249-261 žnost, jer obična smreka koja se nalazi u zaštitnom pojasu u istoj starosti ima veći srednji promjer i srednju visinu. 8. Na temelju provedenih istraživanja i analize srednjih veličina, možemo zaključiti da prisutne provenijencije sitkanske smreke, koje potječu iz dijela južnog areala, ima slabu prilagodbu na naše ekološke uvjete i da nisu opravdale očekivanja u starosti od 26 godine. Daljnja istraživanja sa sitkanskom smrekom trebala bi uključiti druge provenijencije, posebice one sa sjevera areala i većih nadmorskih visina. Zahvala: Ovo istraživanje realizirano je uz pomoć šumarstva "Ribnica" Kakanj. Zbog toga dugujem veliku zahvalnost direktoru Sulejmanu Haračiću, dipl. inž., tehničkom direktoru Seadu Rožajcu, dipl ing., te Zoranu Jozinoviću, dipl. ing., i Emsaru Caluku, dipl. ing., kao i prof. Dr. Komadu Pintariću, koji je određenim sugestijama pomogao pri izradi ovoga rada. 5. LITERATURA: Alijagić , S. 1984: Visinski i debljinski prirast sitja u visinu i debljinu u starosti od 29 godina. Rakanske smrče na području Kaknja. Šumarstvo i dovi Šumarskog fakulteta u Sarajevu, knjiga 27, prerada drveta 7-9, XXXIX, Sarajevo, 319-323. god XXVII, sv. 1-4, 31-46, Sarajevo. B a 11 i a n, D., M i k i ć, T., P i n t a r i ć, K., 1999: AnaP i n t a r i ć, K., 1991: Proučavanje prirašćivanja IUFRO liza uspijevanja pet provenijencija zelene duglazije (Pseudotsuga menziesii Mirb. Fraco) u pokusu Batalovo brdo. Šumarski list broj 9-10, st. 423-430, Zagreb. Izetbegovic , S., 1986: Prilog riješavanju problema rekonstrukcije degradiranih šuma, Naučni skup - Rekonstrukcija degradiranih šuma, str. 1-7, Sarajevo. Mededović, S., Pintarić, K., 1991: Ritam debljinskog prirašćivanja duglazije (Pseudotsuga menziesii Mirb. Franco) različitih provenijencija. Radovi Šumarskog fakulteta u Sarajevu. Knjiga 27, god. XXVII, sv. 1-4, 19-30, Sarajevo. Pintarić , K., 1958: Studie zum Larchenanbau in Bosnien, (doktorska disertacija). Radovi Poljoprivredno- šumarskog fakulteta u Sarajevu, broj 2, B. Šumarstvo br. 2, 17-88, Sarajevo. Pintarić , K. 1988: Ritam prirašćivanja u visinu sitkanske smrče (Picea sitchensis L.) u ovisnosti od provenijencije, Šumarski list 7-8/1988, str. 301-316, Zagreb. P i n t a r i ć, K., 1991: Proučavanje prirašćivanja duglazije (Pseudotsuga menziesii Mirb. Franco) različitih provenijencija na oglednoj plohi Goleš kod Travnika. Radovi Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, knjiga 27, god. XXVII, sv. 1-4, 3-17, Sarajevo. Pintarić, K., Mikić, T, Vučetić, M., 1991: Rezultati prirašćivanja ariša različitih provenijenci duglazije različitih provenijencija na nekoliko oglednih ploha u Bosni. Šumarski list br. 1 -2, 5-24, Zagreb. Pintarić , K., 1991a: 30 godina istraživanja na arišu različitih provenijencija u Bosni. Šumarski list br. 3-4, Zagreb. P i n t a r i ć, K., 2000: Značaj alohtonih-gostujućih vrsta drveća u šumarstvu Bosne i Hercegovine, Seminar - Sjemensko-rasadnička proizvodnja u BiH -Aktualno stanje i perspektive, Brčko. Schober, R., 1987: Ertragstafeln wichtiger Baumarten, J. D. Sauerlander´s Verlag, Frankfurt am Main. Senić,P.,Đurdević,J., 1986: Osobine zemljišta na stalnim oglednim plohama sa sitkanskom smrčom (Picea sitchensis L.) različitih provenijencija, Sarajevo. Stefanović, V, Beus, V, Burlica, Č., Dizda rević, H., Vukorep, I., 1983: Ekološko-vegetacijska rejonizacija Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1983, Šumarski fakultet, Posebna izdanja br. 17. Vidaković, M., 1983: Četinjače, morfologija i varijabilnost, Sveučilišna naklada liber, Zagreb 1983, 356-359. Wiedemann, 1966: Šumarsko Tehnički Priručnik, str. 228-237. SUMMARY: At the locality of Kicevac, close to the town of Kakanj in Central Bosnia, two experimental sites with eight provenance of Sitka spruce (Ticea sitchensis L.) have been founded in 1978. The greatest mid range belongs to the 3001 provenance on both experimental surfaces. For this characteristic we have a statistically significant dif |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 23 <-- 23 --> PDF |
D. Ballian: USPIJEVANJE SITKANSKE SMREKE (Picea sitchensis (Bong.) Carr.) U IUFRO POKUSU... Šumarski list br. 5-6. CXXV (2001). 249-261 ference between the provenance in both experimental surfaces, but also between the experimental surfaces themselves. The 3001 provenance proved best characteristic of middle growth on both surfaces. In both experimental surfaces we had statistically significant difference between the provenance, but also between the experimental surfaces. The 3003 provenance had the best survival rate among the plants at the first experimental surface, and in the second — the 3006 provenance. With regard to this characteristic we did not get statistically significant results in our experiments, but we had it between the experiments and it was significant at the 1 % level. The 3003 provenance for the characteristic of volume of the middle/grown tree was the best in the first experiment, and in the second experiment it was the 3001 provenance. In the first experiment we had statistically significant difference between provenance whereas at the other experimental surface we did not get statistically significant difference. Within the experiments we got statistically significant difference. Within the total volume per hectare, the best provenance at the first experimental surface was 3003, and on the other, the 3001 provenance. The first experimental surface had a statistically significant difference between provenance, whereas the other did not. Between the experimental surfaces there existed a statistically significant difference at the 1 % level. The obtained high varieties in different sites in some provenance, particularly provenance 3001, 3003 and 3006 at the first experimental surface proved that the selection of best genotypes can be done on the basis of quality phenotypes which show high success in growth and eventually make their vegetative multiplication and growth at the appropriate habitat. Ecological conditions which are present at the experimental surfaces/sites are more suitable to Norway spruce, than they are for Sitka spruce, since Norway spruce of the same age which can be found at the protected areas, has a greater mid range and mid height. On the basis of the experiments we can conclude that the provenance of Sitka spruce has a weak adaptability to our ecological conditions and that they did not justify the expectations at the age of 26 years. Further investigations with the Sitka spruce should include other provenance. |