DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 11 <-- 11 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list hr. 5-6, CXXV (2001), 249-261 UDK 630* 232.1 (Picea sitchensis (Bong.) Carr.) 001 USPIJEVANJE SITKANSKE SMREKE (Picea sitchensis (Bong.) Carr.) U IUFRO POKUSU NA PODRUČJU KAKNJA SUCCESS IN THE GROWTH OF SITKA SPRUCE (Picea sitchensis (Bong.) Carr.) IN IUFRO EXPERIMENT IN THE REGION OF KAKANJ Dalibor BALLIAN* SAŽETAK: Na lokalitetu Kičevac, nedaleko od Kaknja, osnovane su 1978 godine dvije pokusne plohe sa osam provenijencija sitkanske smreke (Ticea sitchensis (Bong.) Carr). U starosti od 26 godina izvršenje totalni premjer pokusnih površina. U pogledu srednjeg promjera i srednje visine provenijencija 3001 (Washington, Belingam) pokazala se kao najbolja u oba pokusa. Najslabija provenijencija za promjer na prvoj pokusnoj ploh je provenijencija 3060 (British Columbia, Squamish River), a na drugoj 3059 (Britanska Kolumbija, Fair Harbour). Najslabija provenijencija za visine je 3060 (British Columbia Squamish River) na prvoj pokusnoj plohi, dok je 3067 (Washington, Stillagaumish) najlošija na drugoj pokusnoj plohi. Najviši stupanj preživljavanja pokazala je provenijencija 3003 (Washington, Forks) u prvom pokusu, a provenijencija 3006 (Washington Shelton ) u drugom pokusu. Najveći volumen srednjeg stabla ima provenijencija 3003 (Washington, Forks), na prvoj pokusnoj plohi, do na drugoj provenijencija 3001 (Washington, Belingam). Za ukupni srednji volumen po ha, najboljom se pokazala provenijencija 3003 (Washington, Forks) na prvoj pokusnoj plohi, a na drugoj provenijencija 3001 (Washington, Belingam). Ključne riječi: Picea sitchensis (Bong.) Carr, sitkanska smreka, provenijencije, prsni promjer, visina, volumen, varijabilnost. 1. UVOD Proizvodnost izdanačkih šuma u Bosni i Hercegoprići boljem korištenju potencijala tla, posebice boljih vini vrlo je niska. Na kvalitetnim tlima, visokoga boniboniteta. Radi boljeg korištenja tih potencijala, jedna teta, imamo malu produkciju drvne mase, a potrebe za od mjera je i unošenje aloktonih vrsta šumskog drveća, drvetom svakodnevno rastu. Prema Izetbegović u visoke proizvodnosti drvne mase u kratkom razdoblju (1986) Bosna i Hercegovina raspolaže sa 2,7 milijuna (brzorastuće vrste). U tim radovima značajno mjesto ha šuma i šumskog zemljišta. Od toga visokim šumazauzimaju četinjače Sjeverne Amerike, kao stoje zelema pripada 58 % površine, dok 42 % čine izdanačke na duglazija, sitkanska smreka, džinovska jela, a od šume u različitim stupnjevima degradacije. Ukupna europskih ariš. zaliha drvne mase u izdanačkim šumama iznosi proRezultati koji su postignuti na pokusnim plohama, sječno oko 26 mVha. Ovi podaci upućuju da se treba u okviru IUFRO pokusa, opravdavaju unošenje određenih vrsta, posebice zelene duglazije i ariša zbog njihove visoke produktivnosti (Ballia n et all, 1999, * Mr. sci. Dalibor Ballian, Šumarski fakultet Sarajevo Pintarić 1958, 1991, 1991a, Pintarić et ali 1991, Zagrebačka 20, 71 000 Sarajevo |