DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 104 <-- 104 --> PDF |
Značajna je i velika razlika u boji donje i gornje strane lista. Donja strana je mnogo svjetlija s naglašenom nervaturom i jednoliko prekrivena svijetlijim dlačicama (vidi sliku) Cvijetovi su dvospolni, sastavljeni u uspravne cvatove i nisu tako mnogobrojni kao kod S. aria, s vjenčićem sastavljenim od bijelih ovalnih latica. Plod je ovalna jabučica veličine 0,5-1,5 cm promjera, smedkaste boje u dobi zrelosti. Sastojina hibrida nalazi se na južnim padinama središnjih Apenina u okolici Cittaducale (Rieti). Nadmorska visina je oko 700 m, a ekspozicija uglavnom jugozapadna. Podloga je vapnena, erodirana sa siromašnom crvenicom. Klima je obilježena velikom količinom oborina (preko 2000 mm godišnje), čestim vjetrovima, od kojih jugo ima veće značenje. Površina na kojoj rastu stabla hibrida iznosi oko jedan hektar. Unutar te površine nalaze se stabla različite veličine. Stabla iz sjemena promjera su 10-12 cm i visine 5-6 m, u starosti od oko 15-20 g., dok je prisutnost stabala iz panja također očita. Hibrid se nalazi zajedno s ostalim vrstama listača, a to su: crni grab, hrast medunac, cer, crni jasen, javor gluhač, brekinja, mukinja i česmina, a od četinjača obična borovica i šmrika. Osim ove vegetacije prisutni su i grmovi koji odgovaraju fitocenozi Ostryo-Quercetum pubescentis. U ovom članku autor je htio ukazati na učešće hibrida Sorbus scandica izvan predalpske zone, gdje je tipično rasprostranjen. S obzirom da to do sada nije bilo evidentirano, ovo je vrijedan prilog za njegovo bolje upoznavanje. Šumska patologija Giorgio Maresi, Paolo Ambrosi, Paolo Capretti: Meria laricis Vuill. u trentinskim sastojinama ariša Meria laricis Vuill je gljivični parazit odavno poznat kao defoliator ariša (Larix decidua L.) kako u Europi, tako i u Sjevernoj Americi. Mnogi su autori proučavali problematiku vezanu za fitopatološka oboljenja uzrokovana ovim patogenom kao D i bona 1998. g. i Gravano 1999. g. U Italiji se bolest prvi puta javila 1937. g. Najnovija oboljenja zapažena su u Švicarskoj i u Italiji u pokrajni Trentino tijekom 2000. g. Zbog pojave oboljenja poduzeta su istraživanja "šumarske operativne zajednice" u suradnji sa šumskom biljnom patologijom sa sveučilišta u Firenci. U ovom članku opisan je parazit i rezultati prvih istraživanja. Polovicom srpnja 2000. g. u Trentinu (Val di Non i Val di Fiemme) u sastojinama ariša opažena je pojava intenzivnog žućenja iglica na velikom broju stabala. Uzeti su uzorci grana s više stabala na obadva lokaliteta za laboratorijsko ispitivanje. Uspoređeni su i svi relevantni meteorološki podaci s prosjecima za razdoblje 1989. do 1999. g. U laboratoriju je mikroskopskom analizom proučavan patogen u svim stadijima njegovog razvoja na raznim supstratima. Detaljno su istražene sve morfološke karakteristike Merie laricis Vuill, posebice minimalne i maksimalne širine i dužine konidija na uzorcima s obadva lokaliteta. Posebna pozornost posvećena je promatranju u šumi. Na obje lokacije ustanovljena je ista simptomatologija na napadnutim stablima. Krajem srpnja krošnje stabala su bile žute, ali su iglice još bile čvrste. U kasnijem razdoblju vrh iglica bio je suh, stoje ubrzo prelazilo polovinu dužine iglica. Boja iglica postepeno je postajala smeđe-bjelkasta. Napad je bio podjednako rasprostranjen na čupercima iglica kao i na pojedinačnim iglicama duž izbojka, podjednako na mladim i odraslim stablima. Površina na kojoj je evidentiran napad iznosi ukupno oko 40 ha, a radi se o mješovitoj šumi ariša, bijelog bora, smreke, jele i bukve. Sastojine su locirane na nadmorskoj visini od 800 do 1300 m. Poslije prvog napada i djelomične defolijacije napad nije nastavljen. Izgleda daje parazitu pogodovala okolnost što je u srpnju u dužem razdobljdu pala temperatura uz pojavu obilne kiše. Ukupan intenzitet napada može se ocijeniti sa 60-90 % očite promjene boje i do 20 % defolijacije, i to najčešće na granama donjeg i unutrašnjeg dijela krošnje. Sveukupna istraživanja nesumnjivo dokazuju daje napad prouzrokovala patogena gljiva Meria laricis Vuill, koja do sada nije primijećena u Trentinu ili je pak postojala, ali bez evidentnih šteta. Ipak se i ovaj puta čini da je njeno djelovanje kao patogena dosta ograničeno, s izuzetkom što može štetno djelovati na mlade biljke u rasadnicima, kao i otežati prirodnu obnovu ariševih stabala. Raffaele Spine Ili, Davide Pettenella: Usporedba tehnologije za proizvodnju iverja U posljednje vrijeme interes za uporabu biomase za proizvodnju energije je sve veći. Aktivnost na istraživanju tehnologija i interes za ulaganje u energetska postrojenja temelje se na pretpostavci uporabe velike količine drvenaste biomase za bar djelomičnu zamjenu tradicionalnih fosilnih goriva. Šumarstvo također slijedi taj interes i to iz više razloga: drvo je kvalitetno gorivo, zalihe su obnovljive, praktički je dostupno u širokim razmjerima, jer to omogućava korištenje drveta koje se dobiva obavljanjem uzgojnih zahvata. S druge strane otvorenje problem u činjenici, što cijena drvenog goriva ne može biti visoka, mora biti usporediva s cijenom fosilnog goriva. U Italiji su te cijene |