DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 103 <-- 103 --> PDF |
S vremenom nova problematika vezana za okoliš i socijalno ekonomske odnose poprima sve veću važnost prijeteći ravnoteži u šumskom ekosustavu i ambijentu općenito. Nepovoljni čimbenici pod imenom globalne promjene ambijenta ukazuju na to, daje aktivnost ljudskog roda dosegla kapacitet koji oblikuje i utječe, čak i nesvjesno i neizravno, na ekosustave i funkcioniranje biosfere našega planeta. To se očituje u poremećaju atmosferske ravnoteže, degradiranju kvalitete vode i tla, nepovoljnim utjecajem na okoliš i narušavanju genetskih osobina. No, posljednjih 30-ak godina zahvaljujući velikom impulsu primjenom šumarskih istraživanja, sve je jasnija uloga šumskih ekosustava na utjecaj i regulaciju funkcija biosfere, hidrosfere i atmosfere. U odnosu na ovu problematiku, u Italiji šumska istraživanja idu u dva kontradiktorna smjera. S jedne strane u posljednjim je godinama povećan interes za šumarsku i ekološku problematiku, što se očituje u sve većemu broju adekvatnih institucija i izvora financiranja, a s druge strane naočigled se ukidaju postojeće institucije (Eksperimentalni centar za poljoprivredu i šumarstvo, Institut za topole te Zavod za celulozu i papir). Dakle postoji sjedne strane veliki interes, u najmanju ruku deklarativan, za šumske ekosustave i njihovo upravljanje, a s druge strane nedovoljna briga za istraživanja o drveću i šumskim zajednicama. Može biti utješno, kaže autor, stoje od 1970 g. broj diplomiranih stručnjaka na fakultetu (Scienze Forestall e Ambientali) značajno povećan. Ohrabrujuće je i to što Talijansko udruženje šumarstva i šumarske ekologije prihvaća sugestije uredništva "Monti e boschi", da se od ovoga broja u rubrici "Istraživanja" donose orginalni članci koji obraduju rezultate istraživanja raznih područja šumarske znanosti, s konkretnim tehničkim i znanstvenim argumentima, koji su u izravnoj vezi s realnošću šumarske operative. Gianpiero A n d r e a 11 a: Sastojina hibrida Sorbus scandica Auctnon Fries u centralnim Apeninima U rod Sorbus porodicu Rosaceae pripada preko sto vrsta koje su tipične za umjerene zone sjeverne hemisfere. U Italiji se nalaze: obična oskoruša (S. domestica L.), jarebika (S. aucuparia L.), obična brekinja (S. torminalis (L.) Crantz) i obična mukinja (S. aria L.). Ove vrste rasprostranjene su na cijelom poluotoku i otocima, izuzev jarebike koje nema na Sardiniji. Osim ovih vrsta sporadično se u pojedinim predjelima pojavljuju: mukinjica (S. ehamaespilus (L.) Crantz), grčka mukinja (S. graeca Spach) i S. mougeotii Soy. - Will et Godr. Vrste roda Sorbus s lakoćom tvore hibride koji posjeduju karakteristike dviju osnovnih vrsta. U Italiji se nalaze: S. hy´brida Koch (S. aucuparia x S. aria), S. hostii (S. ehamaespilus x S. aria). Sorbus scandica hibrid između obične brekinje i obične mukinje uglavnom se nalazi u predalpskoj zoni od Verone do Piemonta, ali je u novije vrijeme pronađeno jedno stanište u Apeninima. Autor u ovom članku obrađuje botaničke i stanišne karakteristike ovoga hibrida. S botaničkog stajališta hibrid ima karakteristike obaju osnovnih vrsta. U odnosu na visine stabala nije moguće mnogo znati, jer se radi o mladim stablima iz sjemena ili panja, a starija stabla su posječena. Izgled kore pokazuje veliku promjenjivost od stabla do stabla, kao i raznolikosti dijelova istoga stabla. Na starijim dijelovima stabla kora je tamno sivo-pepeljasta s bijelkastim mrljama i svijetlim, eliptičnim i horizontalnim lenticelama. Mlađi dijelovi debla i grane su sivo-smeđe- crvenkaste boje. Promatranjem lišća pada u oči naglašeni polimorfizam, i to ne samo usporedbom različitih stabala, već i unutar jednog stabla. Listovi su jednostavni, naizmjenični s dlakavom peteljkom dužine 2-2,5 cm (rijeđe 1,5-4 cm). Oblici listova su vrlo varijabilni i različito nazubljeni, ali najčešće imaju karakteristike obje vrste. Gornja sirana lista: lijevo Sorbus aria, sredina S. scandica, desno Donja strana lista: lijevo: Sorbus aria, sredina S. scandica, desno S. torminalis S. torminalis |