DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 102 <-- 102 --> PDF |
nama, ne ulazeći u detalje tehničkih i teoretskih pitanja, koje prepušta drugim disciplinama. Kapacitet važnijih pilanskih strojeva je poglavlje u kome je dan način proračuna kapaciteta ponajprije glavnih pilanskih strojeva, ali i onih strojeva koji se najčešće koriste u našim pilanama, s naznakom analize tehnoloških i organizacijskih elemenata, obogaćenih priloženim tabličnim prikazima. Proizvodni i tehnološki procesi u pilani prikazuju proizvodne i tehnološke karte u pilanskoj proizvodnji najčešće korištene u našim pilanama i primjerene našim pilanski najznačajnijim vrstama drva. Priloženi shematski prikazi tehnoloških tokova i tehnoloških karata daju detaljan i zoran uvid u mnogim primjerima linija obrade trupaca. U poglavlju Transport i manipulacija u pilani autor ukazuje na važnost transporta u pilanskoj proizvodnji, kao dijelu koji mora održavati sklad i učinkovitost rada, uz potrebnu brzinu, jednostavnost i sigurnost s velikim stupnjem mehaniziranosti odnosno automatizacije uz što manji utrošak energije. Sortiranje piljenica daje prikaz osebujne faze pilanske proizvodnje gdje se piljenice nakon proizvodnje slože prema postavljenim kriterijima, ovisno o tome da lije to odmah nakon proizvodnje piljenica ili nakon što su piljenice podvrgnute procesu sušenja. U prikazu Skladište piljenica autor opisuje dio pilanskog postrojenja sa složajevima raznih pilanskih proizvoda namijenjenih prirodnom sušenju, ali navodi da se u širem smislu u ovaj prostor ubrajaju i komore za umjetno sušenje piljenica, parionice, skladišta osušenih piljenica, te prostor i uređaji za utovar i otpremu robe. Spremište gotovih piljenica i njihova otprema je poglavlje koje daje viđenje posebnog, natkritog prostora koje služi za presortiravanje, slaganje i spremanje piljenica s mogućnošću lakog pristupa sredstvima za dopremu i otpremu. Složenom i odgovornom poslu O projektiranju pilanskih postrojenja autor daje pristup inženjeru drvne tehnologije, koji će mu pomoći u izradi elaborata za izgradnju, a koji je moguć uz pretpostavku poznavanja konačnih rješenja tehnologije te svih pitanja izvodljivosti organiziranja i izgradnje pilane. Udžbenik završava abecednim Kazalom s pojmovima korištenim u četrnaest poglavlja ovog udžbenika. Kao što je pojava prvog dijela ovog udžbenika bila od prvorazredng značaja za teoriju piljenja, te primjerno prihvaćena od studenata Šumarskih fakulteta i stručnjaka u praksi, tako će se pojavom ovog drugog dijela s karakteristikama pilanskih postrojenja zaokružiti kod nas prvi i jedinstveni rad uvaženog stručnjaka s područja pilanske tehnologije drva. Posebnu vrijednost ovog sveukupnog djela najviše će moći iskoristiti studenti šumarskih fakulteta, ali i studenti odgovarajućih poslijediplomskih studija. Stručnjaci iz prakse pilanske prerade drva, ali i šumarski stručnjaci iz područja iskorištavanja šuma naći će u ovom djelu mnoge odgovore na svakodnevna stručna pitanja važna za pilansku preradu drva, objašnjena logički i pregledno, od uvaženog autoriteta čije je znanstveno i stručno djelo tijekom njegovog radnog vijeka jamstvo ispravnosti i uspješnosti odabranog riješenja i primjene. Slavko Govorčin MONTI E BOSCHI (talijanski časopis za ekologiju i tehniku primijenjenu na šume i planinski okoliš) Iz broja 1, siječanj-veljača 2001. izdvajamo osvrt na sljedeće priloge: Giuseppe Scarascia Mugnozza: Problemi i perspektive šumskih istraživanja u Italiji Početak nove godine uobičajeno je vrijeme da se učini bilanca prošloga razdoblja i prijedlozi za budućnost. U proteklom stoljeću, a posebice potkraj stoljeća, interes i javno mišljenje za problematiku šumarstva i okoliš koji nas okružuje je značajno porastao. Stalna prisutnost problematike vezane za velike ekološke promjene uzrokovane čimbenicima prirodnoga porijekla, i onima koje je prouzrokovala aktivnost čovječanstva, motivirali su tehničko-znanstvenu zajednicu šumarstva da pronađe adekvatne odgovore i prijedloge. Autor navodi primjer Švicarske, gdje je još u prošlom stoljeću nakon mnogih devastiranja uzrokovanih poplavama i erozijom terena (posebice u sjevernim kantonima) osnovan "Institut za šumarska istraživanja na federalnoj razini. Institut, danas smješten u Birmensdorfu, imao je zadaću ispitati interakciju između šumarstva i ekološke i socijalne funkcije šuma, između šumarske hidrologije i zaštite terena te klime i produkcije drveta. Nakon sto godina Institut iz Birmensdorfa postao je "Federalni institut istraživanja šuma, snijega i okoliša", poprimivši međunarodno značenje. Institut je dao veliki doprinos proučavanju učinka vode na zaštitu terena, proučavanju dendroekologije, atmosferskog zagađivanja, alpske vegetacije i odnosa šume i društva. |