DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 99 <-- 99 --> PDF |
skim položajima. To se ogleda u različitim površinama njihovih posjeda koji gravitiraju cesti, različitome smanjenju duljine privlačenja i povezano s tim različito smanjenih troškova privlačenja, različitim financijskim rezultatima od prodaje drva jer su njihove šume različitih površina, dobi, vrste i strukture sastojina, te posebno u razlikama očekivanog obujma sječivog drva u amortizacijskom vijeku ceste (40 godina) i u različitoj dinamici ostvarenja prihoda. Na osnovi uvodnih razmatranja definirane su dvije sastavnice problema: a) etatne mogućnosti šumske sastojine, odnosno ukupni obujam sječivog drva kao iskaz veličine i kvalitete konkretne šumske sastojine, b) smanjenje troškova privlačenja kao funkcija smanjenja srednje duljine privlačenja u odnosu na prijašnju srednju duljinu privlačenja. Kao prvi korak u istraživanju autor je oblikovao teorijski model šumskoga predjela na kojemu analizira izabrane kriterije raspodjele troškova gradnje i održavanja ceste. Na digitaliziranom modelu terena za svaku jedinicu šumoposjeda utvrđuje duljine privlačenja drva za uvjete prijašnje i nove otvorenosti modelnog područja. Za modelno područje određeni su očekivani sječivi obujmi drva i ukupni troškovi zajedničke šumske ceste. Ukupne troškove zajedničke ceste autor je izračunao kao zbroj izravnog troška gradnje, troška amortizacije, troška tekućeg i periodičnoga održavanja, te troška naknade za izgubljenu površinu i prirast. Rezultati istraživanja podijeljeni su u tri dijela. U prvom se dijelu za svakog korisnika zajedničke ceste, na osnovi njegova udjela u ukupnome etatu, odredila relativna vrijednost faktora pogodnosti obujma sječivog drva kao kriterija raspodjele. Kriterij smanjenja duljine privlačenja drva izražen je faktorom pogodnosti duljine privlačenja drva, koji predstavlja udio svakoga vlasnika u ukupnom smanjenju duljine privlačenja konkretnoga područja. Ukupni trošak privlačenja s konkretne šumske površine za pojedinačnog suvlasnika ceste izračunat je kao umnožak pripadajućeg očekivanog obujma sječivog drva i jediničnog troška privlačenja drva na pripadajućoj konkretnoj duljini privlačenja. U drugom dijelu koristi od zajedničke ceste odredile su se kao ekvivalent uštede na troškovima privlačenja. Razlika troškova privlačenja na staru cestu, odnosno na novu cestu, definira uštedu u troškovima privlačenja. Relativna je mjera ovih ušteda, za svakoga vlasnika, iskazana koeficijentom uštede na trošku privlačenja. Isplativost ulaganja, kao predmet trećeg dijela rezultata, izračunata je iz pokrivenosti troškova ostvarenim gospodarskim učincima od ceste. Pritom su se pod troškovima uzeli u račun utvrđeni ukupni troškovi zajedničke šumske ceste, a kao gospodarski učinci ostvarene uštede u troškovima privlačenja drva. Račun isplati vosti modela pokazao je da svi vlasnici mogu računati na koristi od ceste, koje u većoj ili manjoj mjeri nadilaze njihova ulaganja. Razlike u iznosu koristi-ušteda od ceste u modelu izravno su ovisile o iznosu smanjenja jediničnih troškova privlačenja drva zbog smanjenja duljine privlačenja i o obujmu sječivog drva pojedinog vlasnika. Najviše profitiraju vlasnici s najvećim smanjenjem duljine privlačenja i vezano stim s najvećim smanjenjem troškova privlačenja, odnosno vlasnici s najvećim obujmom sječivog drva, npr. vlasnici većih površina ili sastojina veće starosti. U određivanju udjela svakog vlasnika u troškovima zajedničke ceste autor uzima kumulirani učinak oba kriterija - pogodnost obujma i pogodnost duljine. Skupni je učinak obaju utjecajnih čimbenika raspodjele postignut izračunom faktora osobnog troška, čije su vrijednosti pojedinačni udjeli umnožaka oba kriterija. U zaključcima se navodi kako su čimbenici raspodjele uključeni u model na način koji osigurava njegovu dinamičnost, a njihova međuzavisnost u odnosu na sudionike u modelu osigurava da se promjenom stanja bilo kojeg sudionika modela proporcionalno mijenjaju i udjeli svih ostalih sudionika. Posebno se ističe da se načini raspodjele troškova gradnje i održavanja šumskih prometnica, koji su ispitani i primijenjeni u ovoj metodološkoj studiji, mogu uspješno koristiti i u rješavanju drugih problema s pitanjem ekonomski opravdanoga ulaganja ili terećenja bilo kojeg dijela ili cjelovitog šumskoga područja u različitim djelatnostima upravljanja i gospodarenja šumom. Magistarski rad Jadranka Vlahinje, dipl. ing. šum. u mnogim svojim dijelovima nadilazi razinu prosječnoga rada toga tipa. U magistarskom radu autor je po prvi puta dao odgovore na neka do sada slabije istražena pitanja, te je otvorio neke putove budućih istraživanja. Po suvremenosti te po primijenjenim metodama i tehnikama, uklapa se među više europskih istraživača koji se bave ekonomikom šumske proizvodnje, posebno pitanjima investicija u šumarstvu. Osim što su rezulati ovoga rada vrijedan doprinos teoriji ekonomike i organizacije u šumarstvu, oni svakako ostavljaju i zamjetan trag na području primijenjenih istraživanja, toliko potrebnih suvremenoj šumarskoj praksi. Doc. dr. se. Ivan Martinić |