DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 98     <-- 98 -->        PDF

NOVI MAGISTRI ZNANOSTI


JADRANKO


Jadranko Vlahinja, dipl. ing.
šumarstva obranio je 4. srpnja 2000.
godine magistraski rad pod naslovom
Istraživanje kriterija raspodjele
troškova i dobiti zajedničkih
šumskih prometnica, te time stekao
akademski stupanj magistra biotehničkih
znanosti, znanstveno polje
šumarstvo.


Životopis - Jadranko Vlahinja
rođenje u Koprivnici 1964. godine.
Osnovnu školu završio je u Koprivnici,
srednju započeo u Koprivnici,
a završio u Karlovcu. 1988. godine
diplomirao je na šumarskom odjelu
Šumarskog fakulteta Sveučilišta u
Zagrebu. Pripravnički staž je obavio
u šumariji Koprivnica, u sastavu tadašnjeg
OOUR-a Iskorišćivanje šuma
Đurđevac. Od 1991. zaposlenje kao revirnik u istoj
šumariji, u sastavu javnog poduzeća "Hrvatske šume"


p. o. Zagreb. Od 1995. obavlja poslove stručnoga suradnika
za građevinarstvo i investicije u proizvodnom
odjelu Uprave šuma Koprivnica. Na ovim poslovima
radi i danas.
Objavio je više popularnih i stručnih članaka i prikaza.
Sudjelovao je na više domaćih znanstvenih i
stručnih skupova i seminara. Jedan je od organizatora
znanstvenog simpozija povodom 100-te obljetnice rođenja
botaničara akademika Ive Pevaleka, koji je održan
u Koprivnici 1994. godine.


Član je Gradskog poglavarstva Koprivnice te više
povjerenstava Županije Koprivničke-križevačke i grada
Koprivnice. Clan je Hrvatskog šumarskog društva i
Hrvatskog hortikulturnog društva. Predsjednik je stolnoteniskog
kluba "Podravka" Koprivnica.


Postupak odobrenja i ocjena magistarskog rada


- Na temelju izvješća povjerenstva za ocjenu uvjeta i
odobrenje teme za izradu magistarskog rada, u sastavu
prof. dr. sc. Simeun To m a n i ć i izv. prof. dr. sc. Vend
Vondra, Fakultetsko vijeće Šumarskog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu odobrilo je Jadranku Vlahinji,
dipl. ing. šum. izradu magistarskog rada pod gore navedenim
naslovom. Za mentora je imenovan prof. dr. sc.
Simeun Tomanić. Po odlasku prof. dr. sc. Simeuna Tomanića
u mirovinu, Fakultetsko je vijeće za mentora
imenovalo doc. dr. se. Ivana Mart i n ića.
Na svojoj 4. redovnoj sjednici 7. travnja 2000. godine
Fakultetsko vijeće Šumarskog fakulteta Sveučili


VLAHINJA


šta u Zagrebu imenovalo je Povjerenstvo
za ocjenu izrađenog magistarskoga
rada Jadranka Vlahinje,
dipl. ing. šum. u sastavu: izv. prof,
dr. sc. Vend Vondra, doc. dr. sc.
Ivan Martinić, doc. dr. se. Dragutin
Pieman, doc. dr.ć - svi sa Šumarskog fakulteta u
Zagrebu te doc. dr. se. Igor P o t o č n
i k s Biotehniške fakultete u Ljubljani.
Nakon pozitivne ocjene rada
imenovano je povjerenstvo za javnu
obranu rada u sastavu: izv. prof. dr.
se. Vend Vondra, doc. dr. sc. Ivan
Martinić, doc. dr. se. Dragutin Pic-
man, doc. dr. se. Juro Čavlović - svi
sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu
te prof. dr. sc. Iztok Winkler.s
Biotehniške fakultete u Ljubljani.


Prikaz rada - Magistarski rad Jadranka Vlahinje,
dipl. ing. šum. nosi naslov Istraživanje kriterija raspodjele
troškova i dobiti zajedničkih šumskih prometnica.
Obujam rada je 102 + XX stranica, 15 slika i
shematskih prikaza, 8 fotografija, 20 tablica i 149 naslova
korištene ili citirane literature. Rad je podijeljen
na sljedeća poglavlja: 1. Uvod, 2. Predmet i tijek istraživanja,
3. Rezultati, 4. Zaključci, 5. Literatura,


6. Prilozi.
Sažetak rada -U uvodnim se razmatranjima raspravlja
o problemu ekonomske opravdanosti gradnje
šumskih prometnica. Navodi se da otvaranje nekog
šumskog područja prometnicama predstavlja značajan
investicijski trošak, koji se u gospodarenju šumom mora
slojevito planirati. Veća gustoća šumskih prometnica
zahtijeva veće troškove gradnje i održavanja, ali smanjuje
troškove privlačenja. U slučaju otvaranja cestom
šumskog predjela sastavljenog od državnih i privatnih
šuma u koristima, ali i troškovima gradnje i održavanja
ceste, nužno sudjeluju svi šumovlasnici na odnosnom
području. Stoga autor u uvodnim razmatranjima postavlja
pitanja: (1) Koji su to pouzdani i objektivni kriteriji
sudjelovanja svakog šumovlasnika u troškovima?,
(2) koja su relativna mjerila i novčani iznosi pojedinačnih
ulaganja u čvrstoj vezi s veličinom ostvarene
koristi, odnosno dobiti tijekom amortizacijskoga vijeka
ceste?, (3) u kojoj je mjeri to za pojedinog šumovlasnika
isplativa investicija?


Nadalje je obrazloženo zašto su pri izgradnji zajedničke
prometnice šumovlasnici u različitim ekonom




ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 99     <-- 99 -->        PDF

skim položajima. To se ogleda u različitim površinama
njihovih posjeda koji gravitiraju cesti, različitome smanjenju
duljine privlačenja i povezano s tim različito
smanjenih troškova privlačenja, različitim financijskim
rezultatima od prodaje drva jer su njihove šume različitih
površina, dobi, vrste i strukture sastojina, te posebno
u razlikama očekivanog obujma sječivog drva u amortizacijskom
vijeku ceste (40 godina) i u različitoj dinamici
ostvarenja prihoda.


Na osnovi uvodnih razmatranja definirane su dvije
sastavnice problema: a) etatne mogućnosti šumske
sastojine, odnosno ukupni obujam sječivog drva kao
iskaz veličine i kvalitete konkretne šumske sastojine, b)
smanjenje troškova privlačenja kao funkcija smanjenja
srednje duljine privlačenja u odnosu na prijašnju
srednju duljinu privlačenja.


Kao prvi korak u istraživanju autor je oblikovao teorijski
model šumskoga predjela na kojemu analizira izabrane
kriterije raspodjele troškova gradnje i održavanja
ceste. Na digitaliziranom modelu terena za svaku jedinicu
šumoposjeda utvrđuje duljine privlačenja drva za
uvjete prijašnje i nove otvorenosti modelnog područja.


Za modelno područje određeni su očekivani sječivi
obujmi drva i ukupni troškovi zajedničke šumske ceste.
Ukupne troškove zajedničke ceste autor je izračunao
kao zbroj izravnog troška gradnje, troška amortizacije,
troška tekućeg i periodičnoga održavanja, te troška
naknade za izgubljenu površinu i prirast.


Rezultati istraživanja podijeljeni su u tri dijela. U prvom
se dijelu za svakog korisnika zajedničke ceste, na
osnovi njegova udjela u ukupnome etatu, odredila relativna
vrijednost faktora pogodnosti obujma sječivog
drva kao kriterija raspodjele. Kriterij smanjenja duljine
privlačenja drva izražen je faktorom pogodnosti
duljine privlačenja drva, koji predstavlja udio svakoga
vlasnika u ukupnom smanjenju duljine privlačenja
konkretnoga područja. Ukupni trošak privlačenja s konkretne
šumske površine za pojedinačnog suvlasnika
ceste izračunat je kao umnožak pripadajućeg očekivanog
obujma sječivog drva i jediničnog troška privlačenja
drva na pripadajućoj konkretnoj duljini privlačenja.


U drugom dijelu koristi od zajedničke ceste odredile
su se kao ekvivalent uštede na troškovima privlačenja.
Razlika troškova privlačenja na staru cestu, odnosno na
novu cestu, definira uštedu u troškovima privlačenja.
Relativna je mjera ovih ušteda, za svakoga vlasnika, iskazana
koeficijentom uštede na trošku privlačenja.


Isplativost ulaganja, kao predmet trećeg dijela rezultata,
izračunata je iz pokrivenosti troškova ostvarenim
gospodarskim učincima od ceste. Pritom su se pod
troškovima uzeli u račun utvrđeni ukupni troškovi zajedničke
šumske ceste, a kao gospodarski učinci ostvarene
uštede u troškovima privlačenja drva. Račun isplati


vosti modela pokazao je da svi vlasnici mogu računati
na koristi od ceste, koje u većoj ili manjoj mjeri nadilaze
njihova ulaganja. Razlike u iznosu koristi-ušteda od
ceste u modelu izravno su ovisile o iznosu smanjenja
jediničnih troškova privlačenja drva zbog smanjenja
duljine privlačenja i o obujmu sječivog drva pojedinog
vlasnika. Najviše profitiraju vlasnici s najvećim smanjenjem
duljine privlačenja i vezano stim s najvećim
smanjenjem troškova privlačenja, odnosno vlasnici s
najvećim obujmom sječivog drva, npr. vlasnici većih
površina ili sastojina veće starosti. U određivanju udjela
svakog vlasnika u troškovima zajedničke ceste autor
uzima kumulirani učinak oba kriterija - pogodnost
obujma i pogodnost duljine. Skupni je učinak obaju
utjecajnih čimbenika raspodjele postignut izračunom
faktora osobnog troška, čije su vrijednosti pojedinačni
udjeli umnožaka oba kriterija.


U zaključcima se navodi kako su čimbenici raspodjele
uključeni u model na način koji osigurava njegovu
dinamičnost, a njihova međuzavisnost u odnosu na
sudionike u modelu osigurava da se promjenom stanja
bilo kojeg sudionika modela proporcionalno mijenjaju
i udjeli svih ostalih sudionika.


Posebno se ističe da se načini raspodjele troškova
gradnje i održavanja šumskih prometnica, koji su ispitani
i primijenjeni u ovoj metodološkoj studiji, mogu
uspješno koristiti i u rješavanju drugih problema s pitanjem
ekonomski opravdanoga ulaganja ili terećenja bilo
kojeg dijela ili cjelovitog šumskoga područja u različitim
djelatnostima upravljanja i gospodarenja šumom.


Magistarski rad Jadranka Vlahinje, dipl. ing. šum. u
mnogim svojim dijelovima nadilazi razinu prosječnoga
rada toga tipa. U magistarskom radu autor je po prvi puta
dao odgovore na neka do sada slabije istražena pitanja,
te je otvorio neke putove budućih istraživanja. Po
suvremenosti te po primijenjenim metodama i tehnikama,
uklapa se među više europskih istraživača koji se
bave ekonomikom šumske proizvodnje, posebno pitanjima
investicija u šumarstvu. Osim što su rezulati ovoga
rada vrijedan doprinos teoriji ekonomike i organizacije
u šumarstvu, oni svakako ostavljaju i zamjetan trag
na području primijenjenih istraživanja, toliko potrebnih
suvremenoj šumarskoj praksi.


Doc. dr. se. Ivan Martinić