DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 95 <-- 95 --> PDF |
izotopa 14. Kod nekih vrsta (kao kesten i maslina) starija stabla imaju u pravilu unutrašnjost debla trulu, a zatim šuplju, što onemogućava utvrđivanje godova. Osobitu dugovječnost imaju stabla četinjača sušnih planinskih subtropskih područja. U planinama Nevade i Kalifornije je ustanovljeno 4900 godova na panju Pinus longaeva. Na White Mountains postoji populacija od oko 70 primjeraka Pinus aristata, čija je starost procjenjena na više od 4000. g. U Meksiku starost vazdazelene vrste Taxodium mucronatum procjenjena je preko 2000. g., a u intervalu od 1000 do 2000. g. nalaze se mnoge vrste čempresa, borovica i cedra. Starost četinjača na sjeveroistoku SAD: Sequoia, Sequoidendroh, Pseudotsuga, Pinus lambertina i Tsuga heterophil također prelaze 2000. g. U Italiji isto postoje vrste koje dozive veliku starost. Tako npr. postoji više primjeraka Pinus cembra starosti 700-800. g., jedan ariš na čijem je panju izbrojeno 2200 godova, te mnoga stabla crnike od 500. g., plutnjak od 700. g. i kesten s Etne od 3000. g. (?). Poznati su i "giganti s planine Sila", te stabla korzičkog crnog bora čija se starost procjenjuje na 350. g. Među vrste koje se definiraju kao vrlo dugovječne (preko 1000. g.) spadaju: listopadni hrastovi, planinski borovi, ariš, čempres, libanonski cedar i duglazija. U srednjovječna stabla spada bukva, koja po nekim autorima doživi 200-300. g., a po drugima 400-500. g. Kratkog životnog vijeka (do 150. g.) su: crna topola, NOVI DOKTORI ZNANOSTI TOMISLAV Dana 17. studenoga 2000. godine mr. se. Tomislav Sinković, dipl. ing., asistent u Zavodu za znanost o drvu Šumarskog fakulteta u Zagrebu, obranio je na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu disertaciju po naslovom Plošne deformacije kod statičkog savijanja normalnog i kompresijskog drva jele (Abies alba Mill.) Svoju disertaciju pristupnik je obranio pred povjerenstvom u sastavu izv. prof. dr. se. Andrija B o g ner, predsjednik, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Zvonimir Žagar, član, Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i doc.dr. se. Slavko Govore in, član, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu te time stekao pravo na akademski naziv doktora znanosti u polju šumarstva. Mentor rada bio je doc. dr. se. Slavko Go trepetljika, bijela vrba, breza, trešnja, joha, bijeli i crni grab i mnoge druge. Evidentirano je da većina drveća kratkoga životnog vijeka imaju veću mogućnost vegetativnog razmnožavanja. Dominantna stabla nemaju uglavnom sudbinu dugog života, jer u pravilu razvijaju u proporciji manji korjenov sustav zbog dovoljne vlažnosti površinskog dijela tla. Stabla na osami naprotiv razvijaju velik korjenov sustav i zbog toga su više otporna na nepogodnosti, što im omogućava duži život. Iz toga bi se moglo zaključiti da stabla parkova i vrtova imaju duži životni vijek od stabala koja rastu u šumi. Jasno je da na dugovječnost stabala utječu pedološki, klimatski i abiotski čimbenici, te nadmorska visina i položaj stabla. Pored toga od velikog su značenja i bolesti uzrokovane djelovanjem organizama biljnog i životinjskog podrijetla. Nadajmo se, kaže autor, da su nam Amerika i Kina već poslale sve zalihe parazita, te da se neće ponoviti slučajevi kao stoje bilo sa brijestom i kestenom, jer egzotični paraziti predstavljaju kontinuiranu opasnost. Bilo bi od velike koristi statistički obraditi starosti drveća i evidentirati vrste, debljine, uzroke uginuća i ostalo. To bi trebalo započeti što prije bar u državnim šumama i nacionalnim parkovima. Frane Grospić dipl. ing. SINKOVIĆ vorčin, a članovi povjerenstva za ocjenu disertacije bili su isti pred kojima je obranjena disertacija. Podaci iz životopisa Mr. se. Tomislav Sinković, dipl. ing. rođen je u Zagrebu 16. rujna 1960. godine. Osnovnu školu završio je u Zagrebu. Po završetku srednješkolskog obrazovanja u V. gimnaziji u Zagrebu, upisao je Šumarski fakultet u Zagrebu, Drvnotehnološki odsjek, gdje je diplomirao 1987. godine. Na Šumarskom fakultetu u Zagrebu počeo je raditi u studenom 1987. godine kao znanstveni novak na predmetu Osnove tehnologije drva. U Znanstveno-nastavno zvanje asistenta za predmet Osnove tehnologije drva izabran je 1. studenog 1990. godine. Tijekom 1991., 1992. i 1994. godine aktivno je sudjelovao u Domovinskom ratu. Tijekom |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 96 <-- 96 --> PDF |
1993. godine bio je na studijskom putovanju u "Bundesforschungsanstalt für Forst und Holzwirtschaft, Institut für Holzphysik und mechanische Technologie des Holzes" u Hamburgu i na "Institut für Holzforschung" u München-u, dobivši stipendiju "Pfeil-Europa-Studienreisestipendium". Magistarski rad pod naslovom Fizička i mehanička svojstva juvenilnog drva jele (Abies alba Mill.) iz Gorskog kotara obranio je 21. lipnja 1994. godine. Kao asistent vodi odgovarajuće vježbe iz predmeta Tehnička svojstva drva i Ispitivanje fizikalnih i mehaničkih svojstava drva na Drvnotehnološkom odsjeku i Osnove tehnologije drva na Šumarskom odsjeku. Tijekom rada na Šumarskom fakultetu sudjelovao je u radu na sljedećim projektima: Istraživanje i razvoj proizvoda, proizvodnih tehnika, tehnologija i metoda upravljanja u drvnoj industriji i prometu drvnih proizvoda, Fleksibilne proizvodne linije u drvno prerađivačkoj industriji, Varijacije strukture i svojstava domaćih vrsta drva, Kompleksno istraživanje dvostruke bijeli hrasta lužnjaka i Utjecaj svojstava drva na sušenje, zaštitu i pilansku preradu drva. Od travnja 1997. godine član je tehničkog odbora Fizikalna i mehanička svojstva drva te trajnost i zaštita drva pri Državnom zavodu za normizaciju i mjeriteljstvo Republike Hrvatske. Do sada je kao autor ili koautor napisao 13 znanstvenih i jedan stručni rad te održao jedno predavanje. Prikaz disertacije Disertacija je obima 286 stranica, sadrži 55 tablica, 402 slike i 29 navoda literature. Sastoji se od Predgovora, 10 poglavlja i Sažetka. Naslovi poglavlja su sljedeći: Uvod, Cilj istraživanja, Dosadašnja istraživanja, Metoda istraživanja, Materijal za istraživanje, Način obrade i prikaz rezultata istraživanja, Rezultati istraživanja, Analiza rezultata istraživanja, Zaključna razmatranja i Literatura. Autor je u Predgovoru naznačio osnovne postavke i početna razmišljanja za odabir teme ovog istraživanja. Autor također navodi zahvalu Šumarskom fakultetu, mentoru, članovima komisije za ocjenu rada, svim suradnicima i kolegama na pomoći pruženoj tijekom izrade disertacije. Uvod U ovom poglavlju navedene su osnovne pretpostavke na kojima se temelji proces statičkog savijanja. Također se navode dosadašnja temeljna saznanja o statičkom savijanju, te kratak opis mjerenja i njihovog utjecaja na moguće rezultate. Cilj istraživanja Autor u ovom poglavlju sažeto prikazuje ciljeve istraživanja. Navedena su četiri cilja istraživanja. Prva dva cilja odnose se na određivanje relativnog iznosa i rasporeda tlačnih i vlačnih plošnih deformacija kod statičkog savijanja iznad točke proporcionalnosti pa do loma. Preostala dva cilja odnose se na određivanje i promatranje pomaka neutralne linije kod statičkog savija nja u području od točke proporcionalnosti pa do loma. Dosadašnja istraživanja Ovdje autor obraduje sve pojmove vezane uz statičko savijanje. Početno su dana objašnjenja savijanja kroz povijesni pregled pristupa toj problematici. Slijedi prikaz problematike vlačnih i tlačnih deformacija, njihovo mjerenje i određivanje rasporeda po visini grede. Uz to je također prikazan i način određivanja i izračunavanja položaja i kretanja neutralne linije tijekom statičkog savijanja. Na kraju ovog poglavlja naznačena su osnovna fizikalna i mehanička svojstva normalnog drva jelovine i kompresijskog drva jelovine. Metoda istraživanja U poglavlju je objašnjena primjenjena metoda istraživanja. Zbog primijenjenog načina mjerenja deformacija vezanog uz primjenu video tehnike i obrade slika uz pomoć računala, dane su informacije o primijenjenim napravama korištenim kod mjerenja. S obzirom na specifičnost primijenjene metode mjerenja, objašnjen je i način izračunavanja i izražavanja veličina vlačnih i tlačnih deformacija. Materijal za istraživanje Poglavlje Materijal za istraživanje tabelarno prikazuje sve relevantne pokazatelje modelnih stabala, iz kojih su izrađeni uzorci za istraživanje. Zbog specifičnosti korištenja uzoraka kompresijskog drva, slikama s terena prikazana su stabla koja su sadržavala kompresijsko drvo, s naznakom na taj dio stabla. Nakon toga dan je prikaz postupka izrade srednjača i izrade uzoraka iz njih. Način obrade i prikaza rezultata istraživanja U ovom poglavlju autor je objasnio primjenjene načine statističke obrade podataka mjerenja i načine prikazivanja istih. Također je objašnjen i način obrade i prikaza rezultata koji nije primjenjen, navedeni su i razlozi, a autor gaje prvotno pokušao primjeniti. Rezultati istraživanja Poglavlje Rezultati istraživanja podijeljeno je na pet podpoglavlja. U svakom od tih pet podpoglavlja prikazani su rezultati istraživanja za četiri trenutka u kojima su promatrane deformacije tijekom procesa statičkog savijanja i jedno podpoglavlje u kojemu su prikazani rezultati fizikalnih i mehaničkih svojstava uzoraka, koja su također određivana. Rezultati su dani tablično i grafički. Analiza rezultata istraživanja Poglavlje Analiza rezultata istraživanja podijeljeno je na četiri podpoglavlja. Svako od tih podpoglavlja vezano je također na trenutke u kojima je vršeno mjerenje deformacija, a to su: točka proporcionalnosti kod sile koja je bila manja od sile loma za 8 %, kod sile koja je bila manja od sile loma za 4 % i kod sile loma. Na kraju četvrtog podpoglavlja sažeto su prikazani rezultati istraživanja i analiza rezultata na dvije pozicije, najbliže mjestu djelovanja sile za relativna produljenja u longi |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 97 <-- 97 --> PDF |
tudinalnom smjeru ijednu poziciju relativnih produljenja u tangencijalnom smjeru. Takvi prikazi dani su za svaku pojedinu grupu uzoraka posebno; normalnu, kompresijsku i jelovinu koja se nalazila u ispitnom trupčiću nasuprot kompresijskog drva. Poglavlje završava tabelarnim prikazom minimalnih, maksimalnih i srednjih vrijednosti relativnih produljenja u longitudinalnom i tangencijalnom smjeru za sve uzorke zajedno. Zaključna razmatranja U ovom poglavlju sažeto su navedeni zaključci koji se mogu izvesti iz analize rezultata istraživanja, a vezano na postavljene ciljeva istraživanja. Naznačeno je da vlačne i tlačne deformacije u longitudinalnom smjeru rastu s porastom sile koja djeluje na gredu od točke proporcionalnosti pa do trenutka loma. Vlačne i tlačne deformacije u tangencijalnom smjeru rastu od točke proporcionalnosti, a do sile koja je bila za 4 % manja od sile loma, da bi od tog trenutka pa do trenutka loma zabi lježile pad. Raspored deformacija po visini grede i u određenom trenutku savijanja vezan je uz poziciju na kojoj je vršeno promatranje i uz grupu uzoraka. Neutralnu liniju moguće je jednoznačno odrediti na pozicijama koje su blizu mjestu djelovanja sile, dok kod pozicija koje su dalje od mjesta djelovanja sile to nije moguće za deformacije u longitudinalnom i tangencijalnom smjeru. Utvrđeno je da se neutralna linija na pozicijama blizu mjesta djelovanja sile pomiče od gornjeg ruba grede ka donjem, sukladno povećanju sile. Takvo kretanje neutralne linije utvrđeno je kod sve tri grupe uzoraka, uzoraka normalne, kompresijske i jelovine koja se u trupčiću nalazila nasuprot kompresijskog drva jelovine. Literatura U poglavlju Literatura navedena je korištena literatura iz područja ovog istraživanja. Navedeno je dvadeset i devet navoda literature koja je i citirana unutar disertacije. Udaljenost od mjesta djelovanja sile (mm) Raspored srednjih vrijednosti relativnih produljenja u tangencijalnom smjeru kod statičkog savijanja uzorka recentne jelovine. Ocjena disertacije Disertacija mr. se. Tomislava Sinkovića, dipl. ing. samostalno je izrađeno i originalno znanstveno djelo. Pristupnik je na temelju jasno prikazanih ciljeva, koristeći mogućnosti dostupne tehničke opreme, izvršio mjerenja deformacija na uzorcima jelovih greda malih dimenzija, te obradio i prikazao dobivene rezultate originalnim načinom kao doprinos određivanju relativnog iznosa i rasporedu tlačnih i vlačnih plošnih deformacija, te određivanju i promatranju pomaka neutralne linije kod statičkog savijanja. Rezultati mjerenja prikazani su originalnim načinom uz velik broj slika s grafičkim prikazima, koji olakšavaju njihovo praćenje s jasno iznesenim opisima, te ispravnom interpretacijom kroz zaključna razmatranja. Sveukupni rad, prikazi, rezultati, analiza i zaključci predstavljaju cjelinu, čiji doprinos sadrži posebno vrijedan prilog spoznajama o tehničkim svojstvima drveta, a njegovo značenje prelazi lokalne okvire, već je u skladu i usporediv svojom vrijednošću sa svjetskim istraživanjima. Dr. sc. S. Govorčin |