DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 90 <-- 90 --> PDF |
francuske šume. Izračunato je daje oko 140 milijuna kubika drvne mase srušenih stabala, od čega 40 milijuna kubika otpada na državne šume. Posebno su stradale šume bukve i hrasta (40 mil. kubika), primorskog bora (25 mil. kubika) i jele (22 mil. kubika). Kako je godišnji etat u Francuskoj posljednjih godina iznosio 43 mil. kubika, proizlazi daje u par dana trajanja orkana oborena količina od tri godišnja etata. U Švicarskoj su štete nastale u sjeverozapadnim kantonima s oko 15 mil. srušenih stabala ili 12 mil. kubika drvne mase, što je relativno najveća šteta koju je prouzročio "Lothar". U Njemačkoj se štete penju na oko 30 mil. kubika i to najviše četinjača (80 %), od toga 27 mil. kubika u Schwarzwaldu (Baden-Wuerttemberg) i 3 mil. kubika u Bavarskoj. Manje štete dogodile su se u Skandinavskim zemljama, dok južne dijelove Alpa orkan nije zahvatio. "Lothar" je izvalio ukupno oko 193 mil. kubika drvne mase, od čega 60-65 % četinjača i 40-45 % listača. Ova drvna masa predstavlja 50 godišnjih etata tehničkog drva Italije ili 19 etata ukupne drvne mase. Od ukupne količine porušenih stabala oko 50 % je izrađeno i izvučeno iz šume, i to 40 mil. kubika listača i 55 mil. kubika četinjača. To predstavlja oko polovinu količine koju propilaju pilane Europe tijekom jedne godine. Ovome treba dodati i znatne količine drvne mase lošije kvalitete za ambalažu, celulozu i ogrijev. U samom početku poslije nesretnog događaja, cijene drvetu su pale 10-20 % za tehničko drvo, a oko 50 % za drvo lošije kvalitete. Cijene su praktički određivali kupci a ne vlasnici drva. Šumske administracije zemalja koje su pogođene štetom, odmah su poduzele mjere za ublažavanje nastale problematike. Tako je Francuska odmah odobrila iz proračuna 750 mil. DM za korištenje u 2000. g. i daljnjih 3,6 mil. DM povoljnih kredita. Slične intervencije poduzele su i administracije ostalih zemalja. U daljnjem dijelu članka autor obraduje problematiku koja se pojavljuje nakon ovakvih katastrofalnih pojava. Na bazi iskustva poslije orkana "Lothar" i orkana "Vivian" koji je 1990. g. srušio oko 105 mil. kubika drvne mase u Švicarskoj i Njemačkoj potrebno je programirati preventivne mjere za ublažavanje posljedica. Mjerama gospodarenja nije moguće mnogo postići, jer uz brzinu vjetra od 230 km/h i prisutnost teškog snijega, niti jedna sastojina bilo koje gustoće i starosti ne bi izdržala. U Italiji je zbog konfiguracije terena teško predvidjeti orkan takve snage, ali su ipak štete većih razmjera moguće. Autor predlaže niz mjera koje bi mogle ublažiti posljedice takvih šteta. To su: stabilizacija tržišta, razvoj pilanskih kapaciteta, mogućnost boljeg uskladištenja drveta, veća upotreba drveta u građevinarstvu, korištenje drveta za ambalažu, kemijsku preradu i kao izvor toplinske energije. Šumska patologija Antonio S c a 1 i s e, Pierluigi C o 1 o s i m o, Gennaro Cristinzio: Štete od raka kore i bolesti crnila u mladoj kulturi kestena u okolici Catansara U Kalabriji uzgoj kestenovih kultura za proizvodnju plodova je od velikog značenja. Površine pod kestenovim kulturama zauzimaju 37 341 ha ili 17,86 % ukupne površine. Veliki potencijal i popularnost ove proizvodnje stimulirani su investicijskim programima regije Kalabrija. Širenje novih kestenovih nasada za proizvodnju plodova otežavaju značajni gubici, tj. velik mortalitet sadnica, zbog čega su provedena detaljna istraživanja. Evidentirani su razni uzroci gubitaka: 1. Unošenje sadnica nepovoljne provenijencije koje su pretrpjele krizu prilagođavanja zbog različitih pedoklimatskih uvjeta 2. Velika ljetna suša 3. Pogrešne kulturno-tehničke mjere 4. Gljivična oboljenja Od ukupnog broja sadnica 34 % su potpuno zdrave, 48,6 % su uginule, a 17,4 % je djelomično oštećeno. Kako bi se proširila saznanja obavljena su ispitivanja na lokaciji San Niccola u općini Zagarise (CZ), gdje je ustanovljen napad dvaju važnih gljivičnih oboljenja, rak kestenove kore (Cryphonectria parasitica) i bolest crnila (Phytophtora cambivora). Tijekom 1991-92. g. posađena je kultura kestena unutar čistine u staroj kestenovoj šumi. Tada je posađeno 1800 sadnica kestena i to domaćeg kultivara marona iz Toskane i europsko-japanski hibridi iz rasadnika sjeverne Italije. Sadnice su sađene u razmacima od 9 X 8 m, a prilikom sadnje sadnice su tretirane na sljedeći način: umakanje korjena u otopinu Captan 50, umakanje korjena sadnica u smjesu sastavljenu od fine zemlje, svježe balege i vode, premazivanje ožiljaka od obrezivanja s preparatom "Bayleton SK". Kontrole koje su vršene tijekom 1999. g. nakon pregleda svih sadnica, upućivale su na ozbiljnu prisutnost obje fitopatološke pojave. Od ukupnog broja sadnica, 23,8 % na zdrave biljke, 39,1 %je uginulo u tom razdoblju, 17,4 % sadnica se regeneriralo iz panja, 10,2 % sadnica je napadnuto rakom kore, a 9,5 % sa bolesti crnila. Najveći postotak uginulih biljaka je bio među sadnicama marona i eurojapanskog hibrida. Najmanje mortaliteta je bilo među sadnicama domaćih kultivara. U pravilu rak se manifestira u intenzivnom obliku na udubinama i pukotinama kore na deblu. Bolest crnila se očituje u promjeni boje lišća i sušenju debla, često duž cijelog debla do prvih grana. |