DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 89 <-- 89 --> PDF |
MONTI E BOSCHI (talijanski časopis za ekologiju i tehniku primijenjen na šume i planinski okoliš) Iz broja 6, studeni-prosinac 2000. izdvajamo: Patrizia Caspar i ni-Vittorio Tos i: Šume i biološka raznolikost-načela i metode obrade podataka. Osobine zajednice organizama koje žive najednom području obilježene su raznolikošću oblika i načina udruživanja. Raznolikosti ambijenta shvaćene kao zajednica fizičkih i biotskih sastavnica u kojemu žive pojedine vrste i biološke zajednice, označena je nazivom biološka raznolikost. Više od 50. g. biološka raznolikost je predmet izučavanja biologa i ekologa. U svojoj osnovi biološka raznolikost izražena je u kvantitativnim odnosima, preko uporabe indeksa učestalosti pojedinih vrsta ili individua koje pripadaju različitim grupama. Koncept raznolikosti bazira se na analizama krajolika uporabom indeksa koji se upotrebljavaju u biologiji, a koji izražavaju raznolikost okoliša. Zahvaljujući bogatstvu i raznolikosti staništa, šumski ekosustavi su od elementarne važnosti za očuvanje biološke raznolikosti. U njima nalaze povoljne životne uvjete mnoge vrste vezane za šumske ambijente, dok površine gdje se šume izmjenjuju s pašnjacima i obrađenim površinama pogoduju vrstama koje imaju potrebu za većim raznolikostima. Zaštita biološke raznolikosti šumskih ekosustava treba biti glavno načelo koje potiče moderno gospodarenje šumama. Inicijative za zaštitu biološke raznolikosti dobile su značaj prigodom konferencije UN o ambijentu i razvoju (Rio de Janeiro 1992), potpisivanjem Konvencije o biološkoj raznolikosti. Taj dokument, koji su potpisali predstavnici više od 150 zemalja, sadrži priznanje važnosti zaštite biološke raznolikosti međunarodne zajednice. (Hrvatska je postala potpisnica konvencije 1997. g. - opaska autora) Biološka raznolikost koja je predmet potpisane konvencije ne odnosi se samo na genetsku raznolikost unutar jedne vrste, već uključuje raznolikost staništa i cijelog ekosustava. U članku 2. Konvencije, danaje definicija biološke raznolikosti kao promjenjivost u živim organizmima bilo kakvog podrijetla, uključujući raznolikost unutar vrste, među vrstama i ekosustavima. U prilogu konvencije nalazi se popis komponenata biološke raznolikosti staništa i ekosustava, koji su od globalnog utjecaja na povećanje raznolikosti. Nadalje, popis uključuje i velik broj endemičnih i ugroženih vrsta veće socijalne, naučne i kulturne vrijednosti. 1994. g. Italija je ratificirala Konvenciju zakonom br. 124, te je iste godine je donesen dokument: Strategija i prelimnarni program za aktualizaciju Konvencije o biološkoj raznolikosti u Italiji (Ministarstvo okoliša 1994 g,). U nastavku članka autori obraduju načela i instrumente procjene i snimanje biološke raznolikosti šuma. Od velike važnosti je poznavanje bogastva biološke raznolikosti preko inventarizacije i obrade podataka. Za šume i planinske zone donesen je popis indikatora biološke raznolikosti koji se temelji na odredbama Konvencije. Ovaj popis sadrži sve potrebne podatke o staništu, vrstama (bogastvo, promjenjivost, ugroženost, nove vrste, gustoća i rasprostranjenost, upotreba i si.), klimatskim odnosima, infrastrukturi, zagađivanju tla, vode i zraka te zaštitnim mjerama. Sve potpisnice Konvencije dužne su snimiti podatke o biološkoj raznolikosti na nacionalnoj razini i čuvati prirodno bogatstvo svoga teritorija. Za kontrolu promjena biološke raznolikosti unutar prirodnih sustava (posebice šumskih), dužne su u svakom trenutku prezentirati ažurirane informacije i saznanja o mehanizmima koja reguliraju ekološku ravnotežu ekosustava. Autori su dali podatke o aktualnom stanju inventarizacije biološke raznolikosti šuma: Austrije, Švicarske, Finske, Francuske, Belgije, Švedske, Norveške, Španjolske te SAD i Kanade. Najnoviji podaci ispitani na nacionalnoj i regionalnoj razini postali su važni izvori informacija o biološkoj raznolikosti šuma. Ti radovi predstavljaju značajne inicijative u korist zaštite biološke raznolikosti šuma, i osnova su znanstvene obrade podataka u sklopu inventarizacije šuma. Davide Petternella: Orkan "Lothar" - posljedice događaja i utjecaj na šumske zalihe U posljednjem razdoblju u Italiji na cijene drveta, a posebice oblovine, djeluju dvije bitne činjenice. Sjedne strane povećana građevinska aktivnost pobudila je potražnju za drvetom, ali velike količine oblovine, koje su kao posljedica orkanskog nevremena u zapadnoj Europi stigle na talijansko tržište, utjecale su na veliki pad cijena. To se posebno osjetilo na sortimentima malih i srednjih dimenzija. Analiza razloga, a posebice načina postupanja u slučaju šteta ovako velikih razmjera, koje je prouzročio orkan "Lothar", mogu dobro poslužiti kao pouka za stabilizaciju posljedica, a isto tako ukazuje na potrebu valorizacije šumskih resursa. Bitni uvjet za mogućnost prave nadoknade šumskim vlasnicima za svoje proizvode je postojanje stabilnog tržišta. Orkan "Lothar" koji se sručio na šume središnje i zapadne Europe u vremenu od 26. do 28. prosinca 1999. g. prouzrokovao je ogromne štete u zemljama koje je obuhvatio. U širokom pojasu djelovanja od francuske atlantske obale do Bavarske, najviše su stradale |