DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 78 <-- 78 --> PDF |
svjedoči o srazu iskonske ljepote i civilizacijskih omeđenja, i surovo stvarno i mitski maštovito, jer jasno je ne moraš biti mitski titan da bi lomio okov; dovoljno je biti stablo, stabalce, makar i neugledno. Samo moraš znati što ti je činiti. Napokon, ta neželjena stabla, dala su svojim neobičnim, gotovo iznakaženim oblicima začuđujuću ljepotu bezličnim sivim plohama, često deprimirajućim ljudskim uradcima, kojima radi vlastita komoditeta unakazujemo vlastiti okoliš. Zato ovo nije samo svjedočanstvo ljepote i patnje, nego izložba puna vitalističkih poruka od kojih je jedna, najočitija: Unatoč svemu, valja izdržati. Podsvjesno se pitam nije li ona prostačka psovka zabilježena na jednoj od fotografija, zapravo poruka stabla čovjeku, njegov nijemi revolt na sve loše što činimo prirodu i okolišu?´ Nevjerojatno je mnogo zanimljivih motiva autor pronašao šetajući Opatijom uz more. Posao mu je vjerojatno bio olakšan, jer je pozivom snažno vezan ta šumu, i stablo mu je vječiti životni izazov, ali nije ovdje u AKTUALNO pitanju proračunat odnos objekta i subjekta, posrijedi je svježina emocije, urođeni dar da se uoči snaga detalja i zanimljivost kadra, pa tako fotografija postane jak emocionalni doživljaj. Svaka je slika zapravo mnogo više od detalja. Ona je i protest i ispovijed; pokretač. Nema ravnodušnosti u ovim prizorima, samo život, zaprečavan i neželjen, presijecan i odsijecan, ali nezaustavljiv. Ova je izložba paradoksalna oda životu. Visok umjetnički doseg ovih fotografija i nesvakidašnja ljepota biranih motiva oplemenjuju naš odnos prema prvom susjedu - stablu. Autor Ante P.B. Krpan je zaljubljenim okom nepokolebljiva vjernika u šumu i stablo znalački odabrao motive. Sjedinivši svoju šumarsku i fotografsku stručnost, postigao je majstorsko ostvarenje, te je, uz sve već prije rečeno, izvornom autorskom snagom stvorio pravo umjetničko djelo. Ovom izložbom nije samo oplemenio konkretni prostor, nego i naše duše. Hvala mu. Milan Krmpotić BRZA INVENTARIZACIJA POMOĆU BITTERLICHOVOG ZRCALNOG RELASKOPA* U vrletnim gospodarskim jedinicama, kao i jedinicama koje su znatno udaljene od naseljenih mjesta, često je teško naći radnike koji bi radili na poslovima uređivanja šuma. Za inventarizaciju pomoću primjernih pruga ili krugova potrebno je 4-5 radnika. Za inventarizaciju pomoću Bitterlichovog zrcalnog relaskopa potreban je samo jedan radnik. Osim toga, učinak inventarizacije pomoću Bitterlichovog zrcalnog relaskopa dva puta je veći od klasičnog p. pruga i krugova. U nepovoljnim vremenskim uvjetima i vremenskom tjesnacu, prednost ove metode posebice dolazi do izražaja. Što se tiče točnosti dobivenih podataka ravni su podacima dobivenim putem p. pruga ili krugova. Kod mladih sastojina II dobnog razreda (21-40 god.) podaci brze metode pouzdaniji su od podataka p. pruga ili krugova, jer brza metoda uzima u obzir sva stabla u sastojini, dok kod p. pruga ili krugova inventarizacija ne obuhvaća stabla tanja od 10 cm (taksacina granica). Zbog toga kod najmlađih sastojina starosti od 21-30 godina Autor teksta umro je prije objave ovog članka - vidi In memoriam u istom broju velik broj stabala tanjih od 10 cm izmiču inventarizaciji. Dobiveni podaci inventarizacije su preniski. Obračunati obrast kao odnos stvarne i normalne temeljnice također je prenizak, iako se radi o gustim sastojinama. Prije terenskih radova potrebno je prethodno na terenskoj karti ucrtati pravce kretanja u svakom odsjeku u kojemu se obavlja inventarizacija. U brdovitim terenima smjer pravca kretanja je okomit na izohipse, dakle smjer u kome su najveće različitosti sastojinskih prilika. Kod nizinskih gospodarskih jedinica, smjer pravca kretanja je paralelan s odjelskim prosjekama. Na tim pravcima ucrtaju se stajališta. Broj stajališta zavisi od veličine odsjeka, tako da na 1-2 ha površine odsjeka dolazi jedno stajalište. Kod većih odsjeka na jedno stajalište otpada veća površina, a kod manjih odsjeka manja površina. U načelu, bez obzira koliko je malen odsjek, broj stajališta ne bi smio biti manji od pet stajališta, kako bi uzorak bio reprezentativan. Na svakom stajalištu mjeri se temeljnica pomoću Bitterlichovog zrcalnog relaskopa i prsni promjeri 10-25 stabala, vodeći pritom računa o omjeru smjese i debljinskoj strukturi |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 79 <-- 79 --> PDF |
sastojine. U starijim sastojinama mjeri se manji broj stabala, a mladoj veći broj stabala. Kako bismo pojasnili to, navest ćemo jedan praktičan primjer. Na ucrtanim stajalištima pomoću Bitterlichovog zrcalnog relaskopa izmjerili smo sljedeće temeljnice: Načelo brze metode pomoću Bitterlichovog zrcalnog relaskopa zasniva se na činjenici, da se pomoću poznate temeljnice po hektaru, broja stabala i njihove temeljnice izmjerenog uzorka, putem razmjera Gxn N:n = G:g, Nh možemo izračunati broj stabala po hektaru. N - broj stabala na hektaru n - broj stabala na uzorku G -temeljnica na hektaru g -temeljnica na uzorku Male razlike mogu nastati zbog zaokruživanja broja stabala na cijeli broj. U našem slučaju ta razlika iznosi 0,04 mVha. U gospodarskoj jedinici "Kunjevci", u odsjeku 15c koji pripada jednodobnim šumama, uređajni razred hrasta lužnjaka 140 god., starosti 72 god., površine 9,14 ha izvršena je inventarizacija totalnom klupažom, 25 rrrVha, 28 mVha, 30 nr/ha, 21 nr/ha, 27 nr/ha, 23 nr/ha i 29 nr/ha. Aritmetička sredina izmjerenih temeljnica iznosi 26,14 mVha. Na istim stajalištima izmjerili smo promjere sljedećih stabala. Tablica 1. U našem primjeru to izgleda ovako : -Ü — Ovim koeficijentom odnosa temeljnice po hektaru i temeljnice izmjerenih stabala množi se broj izmjerenih stabala, i na taj način se dobiva broj stabala po hektaru. Kontrola da smo dobro obavili obračun broja stabala po hektaru je dobivena temeljnica, koja mora biti ista kao temeljnica dobivena Bitterlichovim zrcalnim relaskopom. Tablica 2. zatim polaganjem p. pruga i brzom metodom pomoću Biterlichovog zrcalnog relaskopa. Pokus je učinjen s namjerom da se vidi kolika su odstupanja kod inventarizacije putem p. pruga i brze metode, u odnosu na totalnu klupažu koja daje najtočnije rezultate. Dobiveni podaci nalaze se u sljedećim tablicama. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 80 <-- 80 --> PDF |
1. Totalna klupaža svih stabala u sastojini Na terenu su izmjereni prsni promjeri svih stabalaiznad taksacijske granice ( 10 cm). Stabla su razvrstanapo vrstama drveća u debljinske stupnjeve od 5 cm. Najzastupljeniji je hrast lužnjak, grab te znatno manje p. Podaci klupiranja: jasen i klen, a kao primješane vrste dolazi am. jasen, brijest, d. voće. Poljski jasen, klen i primiješane vrste iskazane su pod OTB (ostale tvrde listače). Tablica 3. 2. Polaganje p. pruga Položeno je pet primjernih pruga ukupne dužine965 m, širine 10 m, što iznosi 0,965 ha, a to iznosi 9,5 % površine odsjeka. Smjer p. pruga bio je paralelan sasmjerom kraće stranice odsjeka (smjer istok-zapad). Razmak između p.pruga iznosio je 100 m. Na p. prugama izmjereni su prsni promjeri svih stabala debljih od 10 cm i razvrstani u debljinske stupnjeve od 5 cm po vrstama drveća, Tablica 4. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 81 <-- 81 --> PDF |
3. Brza metoda Izmjera prsnih promjera stabala za uzorak obavljena je na deset stajališta, na kojima je pomoću Bitterlichovim zrcalnim relaskopom mjerena i hektarska temeljnica, tako da u svakoj p. prugi postavljana dva stajališta. Izmjera stabala za uzorak može se vršiti na površini cijelog odsjeka, no kako bi se izbjegao subjektivni mo Podaci uzoraka Bitterlichovim zrcalnim relaskopom na deset stajališta izmjerene su ove hektarske temeljnice: 33, 34, 22, 30, 36, 29, 31, 32, 33, 30 mVha. Aritmetička sredina izmjerenih temeljnica iznosi 31,00 rrr/ha. Broj stabala po hektaru možemo izračunati pomoću odnosa PO ha Iz dobivenih podataka može se zaključiti daje u odnosu na totalnu klupažu, inventarizacija p. prugama, gledano ukupno na odsjeku, dala višak od 35 stabala i višak temeljnice od 0,38 nf/ha, dok je inventarizacija brzom metodom dala manjak od 37 stabala i manjak temeljnice ment, mjerenja za uzorak vezana su za stajališta na kojima je njena temeljnica. Oblik i veličina površine na kojoj su mjereni prsni promjeri za uzorak nas ne zanima, zanima nas samo da uzorak bude reprezentativan u pogledu dobne strukture i omjera smjese. Tablica 5. Gxn 31,00xn N = N = 1,765375854 xn 17,56 Tablica 6. od 0,56 mVha što iznosi 7 % kod broja i 1-2 % kod temeljnice, s tim što kod p. pruga s predznakom plus, a kod brze metode sa predznakom minus. Kod običnog graba i OTB greška je slična kao i ukupna za sve vrste drveća. Kod hrasta lužnjaka p. pruge dale su višak od 3 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 82 <-- 82 --> PDF |
Distribucija broja stabala po debljinskim stupnjevima Hrast lužnjak Vrsta 12,5 17,5 22,5 27,5 32,5 37,5 42,5 47,5 52,5 57,5 62,5 67,5 72,5 77,5 Ukupno inventarizacije n n Klupiranje svih 6 30 54 62 47 26 12 6 2 1 1 247 stabala P. pruge 4 29 53 68 48 33 11 1 3 250 Brza metoda 4 21 56 64 j 44 26 12 7 4 2 240 Obični grab Vrsta 12,5 17,5 22,5 27,5 32,5 37,5 42,5 47,5 52,5 57,5 62,5 67,5 72,5 77,5 Ukupno inventarizacije n n Klupiranje svih 72 62 23 8 2 1 168 stabala P. pruge 69 82 24 6 2 183 Brza metoda 69 51 14 9 2 2 147 OTB Vrsta 12,5 17,5 22,5 27,5 32,5 37,5 42,5 47,5 52.5 57,5 62,5 67,5 72,5 77,5 Ukupno inventarizacije n n Klupiranje svih 39 22 20 11 9 4 2 2 1 110 stabala P. pruge 41 25 33 17 4 4 1 1 1 127 Brza metoda 37 18 24 10 2 2 2 4 2 101 Analiza dobivenih podataka Vrsta drveća Vrsta drveća Vrsta hr. lužnjak Od totalne klupaže Vrsta Ob. grab Od totalne klupaže inventarizacije više manje inventarizacije više manje n g n g n g n g n g n g Totalna klupaža 247 23,16 Totalna klupaža 168 4,05 P. pruge 250 23,06 3 0,10 P. pruge 183 4,32 15 0,27 Brza metoda 240 23,42 0,26 7 Brza metoda 147 3,56 21 0,49 Vrsta drveća Ukupno od totalne klupaže Vrsta OTB Od totalne klupaže Vrsta inventarizacije više manje inventarizacije više manje n n n n n n g g g g g g Totalna klupaža 110 4,56 Totalna klupaža 525 31,77 P. pruge 127 4,77 17 0,21 P. pruge 560 32,15 35 0,38 Brza metoda 101 4,23 9 0,33 Brza metoda 488 31,21 37 0,56 stabla i manjak temeljnice od 0,10 mVha. Kod brze Međutim, kod heterogenih sastojina, grupimične strukmetode broj stabala je manji za 7 komada, a temeljnica ture i slabog obrasta, podaci brze metode su nepouzdaveća 0,26 irr/ha. Razlog za ovakav rezultat je u distribu- ni, ponajprije za vrste drveća koje imaju malo učešće u čiji broja stabala po debljinskim stupnjevima. omjeru smjese (primješane vrste). Kod jednoličnih sastojina, stablimične strukture i normalnog obrasta, podaci brze metode su pouzdani. ´ ^r-sc- Martin Krajina |