DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 78 <-- 78 --> PDF |
svjedoči o srazu iskonske ljepote i civilizacijskih omeđenja, i surovo stvarno i mitski maštovito, jer jasno je ne moraš biti mitski titan da bi lomio okov; dovoljno je biti stablo, stabalce, makar i neugledno. Samo moraš znati što ti je činiti. Napokon, ta neželjena stabla, dala su svojim neobičnim, gotovo iznakaženim oblicima začuđujuću ljepotu bezličnim sivim plohama, često deprimirajućim ljudskim uradcima, kojima radi vlastita komoditeta unakazujemo vlastiti okoliš. Zato ovo nije samo svjedočanstvo ljepote i patnje, nego izložba puna vitalističkih poruka od kojih je jedna, najočitija: Unatoč svemu, valja izdržati. Podsvjesno se pitam nije li ona prostačka psovka zabilježena na jednoj od fotografija, zapravo poruka stabla čovjeku, njegov nijemi revolt na sve loše što činimo prirodu i okolišu?´ Nevjerojatno je mnogo zanimljivih motiva autor pronašao šetajući Opatijom uz more. Posao mu je vjerojatno bio olakšan, jer je pozivom snažno vezan ta šumu, i stablo mu je vječiti životni izazov, ali nije ovdje u AKTUALNO pitanju proračunat odnos objekta i subjekta, posrijedi je svježina emocije, urođeni dar da se uoči snaga detalja i zanimljivost kadra, pa tako fotografija postane jak emocionalni doživljaj. Svaka je slika zapravo mnogo više od detalja. Ona je i protest i ispovijed; pokretač. Nema ravnodušnosti u ovim prizorima, samo život, zaprečavan i neželjen, presijecan i odsijecan, ali nezaustavljiv. Ova je izložba paradoksalna oda životu. Visok umjetnički doseg ovih fotografija i nesvakidašnja ljepota biranih motiva oplemenjuju naš odnos prema prvom susjedu - stablu. Autor Ante P.B. Krpan je zaljubljenim okom nepokolebljiva vjernika u šumu i stablo znalački odabrao motive. Sjedinivši svoju šumarsku i fotografsku stručnost, postigao je majstorsko ostvarenje, te je, uz sve već prije rečeno, izvornom autorskom snagom stvorio pravo umjetničko djelo. Ovom izložbom nije samo oplemenio konkretni prostor, nego i naše duše. Hvala mu. Milan Krmpotić BRZA INVENTARIZACIJA POMOĆU BITTERLICHOVOG ZRCALNOG RELASKOPA* U vrletnim gospodarskim jedinicama, kao i jedinicama koje su znatno udaljene od naseljenih mjesta, često je teško naći radnike koji bi radili na poslovima uređivanja šuma. Za inventarizaciju pomoću primjernih pruga ili krugova potrebno je 4-5 radnika. Za inventarizaciju pomoću Bitterlichovog zrcalnog relaskopa potreban je samo jedan radnik. Osim toga, učinak inventarizacije pomoću Bitterlichovog zrcalnog relaskopa dva puta je veći od klasičnog p. pruga i krugova. U nepovoljnim vremenskim uvjetima i vremenskom tjesnacu, prednost ove metode posebice dolazi do izražaja. Što se tiče točnosti dobivenih podataka ravni su podacima dobivenim putem p. pruga ili krugova. Kod mladih sastojina II dobnog razreda (21-40 god.) podaci brze metode pouzdaniji su od podataka p. pruga ili krugova, jer brza metoda uzima u obzir sva stabla u sastojini, dok kod p. pruga ili krugova inventarizacija ne obuhvaća stabla tanja od 10 cm (taksacina granica). Zbog toga kod najmlađih sastojina starosti od 21-30 godina Autor teksta umro je prije objave ovog članka - vidi In memoriam u istom broju velik broj stabala tanjih od 10 cm izmiču inventarizaciji. Dobiveni podaci inventarizacije su preniski. Obračunati obrast kao odnos stvarne i normalne temeljnice također je prenizak, iako se radi o gustim sastojinama. Prije terenskih radova potrebno je prethodno na terenskoj karti ucrtati pravce kretanja u svakom odsjeku u kojemu se obavlja inventarizacija. U brdovitim terenima smjer pravca kretanja je okomit na izohipse, dakle smjer u kome su najveće različitosti sastojinskih prilika. Kod nizinskih gospodarskih jedinica, smjer pravca kretanja je paralelan s odjelskim prosjekama. Na tim pravcima ucrtaju se stajališta. Broj stajališta zavisi od veličine odsjeka, tako da na 1-2 ha površine odsjeka dolazi jedno stajalište. Kod većih odsjeka na jedno stajalište otpada veća površina, a kod manjih odsjeka manja površina. U načelu, bez obzira koliko je malen odsjek, broj stajališta ne bi smio biti manji od pet stajališta, kako bi uzorak bio reprezentativan. Na svakom stajalištu mjeri se temeljnica pomoću Bitterlichovog zrcalnog relaskopa i prsni promjeri 10-25 stabala, vodeći pritom računa o omjeru smjese i debljinskoj strukturi |