DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 68 <-- 68 --> PDF |
M. Vukelić: OSVRT NA INTENZIVNE KULTURE CRNOGORICE U LICI Šumarski list br. 3 4. CXXV (2001 ). 1 85-196 Intenzivne kulture u Žitniku, iako su tretirane mineralnim gnojivima, nisu postigle očekivane rezultate. To se može pravdati lošim stanišnim prilikama vriština i bujadnica, kao i visokim normalama za pojedine vrste četinjača. Objekt Medak, koji je nedostupan, trebao je dati od govore o uspijevanju intenzivnih kultura upravo iz razloga što su na tom području postavljene pokusne plohe u svrhu znanstvenih istraživanja. Objekt Medak još je uvijek miniran i nedostupan za bilo kakva istraživanja, a radovi na njezi kultura kasne, što će nepovoljno utjecati na daljni razvoj kultura. 7.2. Provedene mjere njege za proteklo razdoblje važnosti osnove gosp. za g.j. Žitnik (1988-1998) Vrsta radova Jednostavna biološka reprodukcija: Njega kultura Popunjavanje Proširena biološka reprodukcija: Pošumljavanje Priprema staništa Izvršenje sječa prethodnog prihoda 1988-1997. godine Tablica 6. Prethodni Planirano - etat Izvršeno % prihod ha m´ ha m3 444,29 8.766 -1767 20,2 Etat glavnog prihoda nije bio planiran. Etat prethodnog prihoda realiziran je uglavnom sječom sanitarnih stabala ili 20,2 %. Tablica 5. Propisano ha Izvršeno ha % 116,10 84,32 73 19,80 27,36 138 100 105,44 105 Prema zapisniku u navedenoj osnovi gospodarenja razlozi neizvršenja su Domovinski rat i pomanjkanje radne snage. Svi neizvršeni radovi na jednostavnoj reprodukciji šuma planirani su u revidiranoj osnovi gospodarenja (1998-2007. godine). 8. BUDUĆE GOSPODARENJE Način i oblik gospodarenja u ovoj gospodarskoj jedinici za sve kulture je jednodobni po metodi razmjera dobnih razreda, što je i opisano u posebnom poglavlju osnove gospodarenja. Za odredevanje cilja gospodarenja u ovoj gospodarskoj jedinici potrebno je uvažiti činjenicu daje to područje (areal) biljne zajednice hrasta kitnjaka i običnog graba. Ustanovljeno je da ovdje dolazi do sekundarne progresije (sukcesije) predmetne biljne zajednice, i to na površinama koje su obrasle crnim i običnim borom. Ta pojava određuje šumsko uzgojni cilj, koji se sastoji u tome da se šumsko-uzgojnim mjerama pomogne prirodni vegetacijski razvoj šume hrasta kitnjaka i običnoga graba. Utvrđene su manje površine koje su potpuno prirodno pomlađene hrastom kitnjakom. Na površinama koje se prirodno pomlađuju treba uzgajati mješovite sastojine hrasta kitnjaka i bora. Tu treba odrediti točno vrijeme ophodnje zbog prirodne obnove borovih kultura s hrastom kitnjakom. U kulturama Žitnika u idućem razdoblju potrebno je više pozornosti posvetiti njegovanju i proređivanju. Preporučuju se kombinirane sječe, koje kao mjere u sebi spajaju sve prednosti selektivne i shematske metode sječa. Kombinirane tehnike izvođenja sječa vrlo su pogodne u mladim sastojinama, a posebno u kulturama četinjača. Kod takvih sječa potrebno je sjeći pojedine redove stabala, zbog lakšeg izvlačenja i iznošenja drvnih sortimenata. U susjednim redovima vršiti sanitarnu sječu. Buduće gospodarenje u G.J. Žitnik zacrtano je u odredbama osnove gosopdarenja, te je na šumarima da realiziraju cilj i način gospodarenja, koji je dan po uređajnim razredima, tj. glavnim vrstama drveća. ZAKLJUČAK Sve borove kulture u Lici (klasične i intenzivne) za- okruženju. To su područja u arealu biljne zajednice sađene su na ličkom i krbavskom polju i njihovom hrasta kitnjaka i običnog graba (Querco carpinetum |