DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 57 <-- 57 --> PDF |
M. Nodilo: ZAŠTITA PRIRODE U SLUŽBI POSJETU HUA NP "MLJET Šumarski list br. 3- 4, CXXV (20011.177-1 84 Azija) na Mljet sa svojim sinom Opijanom. On je na Mljetu sagradio velebnu palaču, čiji ostaci još i danas krase ovu uvalu. Legenda kaže kako je ovdje pjesnik Opijan spjevao ep o ribanju "Halieutika" na grčkom.18 Ruševina dviju bazilika nedaleko od palače, koje su zamjetnih dimenzija, govore kako je ovdje boravio prilično velik broj ljudi. Jedna od bazilika je pregrađivana (lokalitet Nodilove košare) pa se može zaključiti daje u nekom vremenu bio smanjen broj stanovnika, te je smanjen i prostor za molitvu. Na drugom lokalitetu vidljive su nadogradnje koje je građevina doživjela, tako da se može zaključiti kako je egzistirala od I. do XII. stoljeća." Vidljivi su ostaci krstionice za odrasle i mjesto na kojemu je stajalo sjedalo za biskupa, koje je tu također pronađeno. Kako je biskup uvijek išao s carem vidi se daje Mljet u doba Rima carski posjed. U jednom spisu iz 5. st., dakle iz rimskog razdoblja, navedeno je kako je prihod od posjeda na Mljetu 200 solida godišnje, stoje bila značajna svota. Prihod je davalo maslinovo ulje, vino, suho meso, sir, koža koza i ovaca, suha i usoljena riba, med, ječam, drvo za ogrjev i drvena građa. Medu zahvaljuje otok ime Melita, jer latinski mel, melis znači med. Mljet ostaje u vlasti Romana sve do XII. stoljeća, u sastavu Istočnog rimskog carstva, iako njegov istočni dio naseljavaju pridošli stanovnici - Hrvati iz Neretvanske doline.17 Stara legenda na otoku govori o boju kralja Dešina i duke Remina na brdu Bijeđ, gdje je vjerojatno bila romanska izvidnica. Završna bitka bila je na Ivan dan 24. lipnja, legenda ne spominje koje godine, ali spominje daje boj bio u Ivanjem polju, a krv je tekla preko Draginjeg guvna do uvale Velika Tatinica (oko 1.000 m udaljeno).1" Polače imaju izvor vode koji u ljetnim mjesecima nije velik međutim može poslužiti za život. Nalazi se u neposrednoj blizini palače. Na lokalitetu Vodice iznad Kneževa polja postoji veći izvor, koji je bio uređen u rimskom razdoblju, a temelji uređenja i danas su vidlji vi. Izvor je bio zaštićen od zagađenja, možda i potpuno zatvoren. 7. KRIŽ (Solinski zaljev) Na ulazu u Solinski zaljev u XIV st. postavljen je kameni križ s natpisom na bosančici, danas djelomično nečitak. ,s Nalazi se na mjestu gdje more, jaki valovi i vjetrovi snažno oblikuju morsku obalu. Vegetacija je tu polegla i prilagođena je snažnim udarima mora i vjetra. S ovog mjesta pruža se pogled prema naselju Soline i Velikom mostu, gdje su u prošlosti stajali kameni most i mlinica na plimu i oseku. Postavljenje na mjestu koje je izravno izloženu južnom vjetru. Vegetacija je tu polegla prilagođena snažnim udarima mora i vjetra. Na stijenama možemo vidjeti izrazite halofite, biljke prilagođene utjecaju mora. Mlinica i most na ulazu u Veliko jezero nisu točno datirani, ali pretpostavlja se daje mlinica iz 16. st., tj. iz vremena kada je obnovljen samostan i crkva Sv. Marije. Opis takve jedinstvene mlinice na Jadranu, koju je pokretala plima i oseka, nalazimo kod F. Vrančića: "Machinae novae": "Mlin postavljen u morskom tjesnacu Tko je do sada mogao prisiliti more da tjera mlinove, te da bude korisno i za druga pokretanja? Mislim da se to može ipak potpuno izvršiti, ali ne svuda, već na njegovim uskim mjestima. Treba se ipak pobrinuti da mjesto nije otvoreno i da nije izloženo bilo kojoj sili valova. Postoji i drugi način da more učinimo korisnim. Na obali treba iskopati jezerce, toliko visoko koliko more običava porasti, da bi, kad more nadolazi, jezerce bilo puno, ali kad se more ponovno povlači, da bi voda istjecala kroz žlijeb ili cijevi i tjerala mlin. Ali ovo će se u oceanu moći bolje zbiti zbog njegovog nadolaženja i povlačenja. Ovo mi je nedavno povjerio jedan dobar prijatelj."´2 Križ Solinski zaljev Mohorovičić, A. ( 1960.): "Prilog poznavanju razvoja arhitekture na otoku Mljetu", Berctićcv zbornik - Dubrovnik, str. 25 - 32. Vrančić. F. (1993): "Machinae novae". Novi liber, Zagreb, str. 17, |