DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 43 <-- 43 --> PDF |
PRKGLEDNI ČLANCI - REVIEWS Šumarski list br. 3 4, CXXV (2001 ), 169-175 UDK 630* 156 PRVA HRVATSKA LOVAČKA IZLOŽBA U INOZEMSTVU (BUDIMPEŠTA, 1896) THE FIRST CROATIAN HUNTING EXHIBITION ABROAD (BUDAPEST, 1896) Maks KARLOVIĆ* SAŽETAK: Prvo lovačko društvo u Hrvatskoj osnovano je 1881. godine. Pravi procvat lovstva uslijedio je, međutim, devedesetih godina osnivanjem novog Prvog obćeg hrvatskog družtva za gojenje lova i ribarstva (1891), kojem pripisujemo prvo izlaganje lovačkih izložaka na Gospodarsko-šumarskoj izložbi u Zagrebu (1891), uređenje prvog lovačkog časopisa Viestnik prvoga občega hrvatskoga družtva za gojenje lova i ribarstva (1892), donošenje Zakona o lovstvu (1893), izdavanje Kesterčanekova Lovstva (1896), sudjelovanje na velikoj Tisućljetnoj izložbi Ugarskog kraljevstva u Budimpešti (1896), izdavanje Ettingerova Lovdžije (1897) i Sumarsko-lovačkog leksikona (1898). Na spomenutoj izložbi u Budimpešti Hrvatska je predstavila svoju povijest, književnost, poljoprivredu i stočarstvo, industriju, komunikacije, etnografiju, šumarstvo i lovstvo. Hrvatsku je predstavljalo nešto manje od 10.000 izlagate- Ija, od kojih je 105 donijelo nekoliko stotina lovačkih izložaka (preparirana divljač, rogovlje, različite lovačke puške i pištolji, starinski rogovi na barut, stupice za divljač i naprave za lovinu). Povodom te izložbe, u Zagrebu je ob javljena knjiga s podacima o svim izlagateljima i svim izlošcima. O hrvatskom udjelu na izložbi izvještavali su dnevnici u Hrvatskoj, te stručni časopisi u Austriji i Njemačkoj. Ključne riječi: Tisućljetna izložba Ugarskog kraljevstva 1896., Budimpešta, Osvrti na izložbu, Hrvatski udio, Lovački dio izložbe U prilogu Lov u prošlosti i sadašnjosti svog LovPrvo lovačko društvo osnovano je u Hrvatskoj stva, Č e o v i ć (1953) podsjeća da su pojedini kulturni 1881. godine pod nazivom Družtvo za obranu lova u narodi - uvidjevši važnost lova po narodno gospodarkraljevini Hrvatskoj i Slavoniji. Deset godina kasnije u stvo - počeli posvećivati sve veću pozornost njegovu Hrvatskoj se osniva novo Prvo obće hrvatsko družtvo podizanju i unapređenju. To je rezultiralo izglasavaza gojenje lova i ribarstva, koje je tijekom devedesetih njem posebnih zakona o lovu i osnivanjem lovačkih godina obilježilo svoje postojanje nizom značajnih dodruštava koja su počela uređivati lovišta, voditi brigu o stignuća. Tako nekoliko njegovih članova sudjeluje divljači, propagirati pozitivan odnos između čovjeka i 1891. godine na Gospodarsko-šumarskoj izložbi u Zaslobodne prirode itd. Da bi prikazali svoje uspjehe vlagrebu (I b 1 e r i sur. 1892). Godine 1892. počeo je izlastitoj okolini, pa onda i inozemstvu, pojedina lovačka ziti lovački mjesečnik pod nazivom Viestnik prvoga društva počela su potkraj druge polovice prošloga stoobćega hrvatskoga družtva za gojenje lova i ribarstva ljeća organizirati u početku skromne, ali tijekom vre( današnji Lovački vjesnik), u 1893. donesen je Zakon o mena i sve zanimljivije i posjećivanije izložbe. lovstvu, 1896. objavljeno je Lovstvo. Priručnik za lovce i poučnik za nadzirače lova u Hrvatskoj i Slavoniji (Kesterčanek), u 1897. Hrvatski lovdžija, priručnik za lovce, šumare i sve prijatelje lova (Ettin * Dr. sc. Maks Karlović, dr. vet. med., umirovljeni znanstveni ger ) i 1898. Šumarsko-lovački leksikon (Ettinger). U savjetnik Hrvatskog veterinarskog instituta Zagreb |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 44 <-- 44 --> PDF |
M. Karlović: PRVA HRVATSKA LOVAČKA IZLOŽBA U INOZEMSTVU (BUDIMPEŠTA, 1896) Šumarski list br. 3-4, CXXV (2001), 169-175 međuvremenu - 1896. godine - sudjeluju Hrvatska i Slavonija na Tisućljetnoj izložbi Ugarskog kraljevstva u Budimpešti (xxx, 1896). U ovom se zapisu izvještava o obje spomenute lovačke izložbe: o prvoj koja je održana u Zagrebu od 15. kolovoza do 15. listopada 1891. i o drugoj koja je održana u Budimpešti od 2. svibnja do 3. listopada 1896. Na prvoj je izložbi - uz niz gospodarsko-šumarskih izložaka - prikazano i nekoliko izložaka s područja lovstva (I b 1 e r i sur. 1892): Vlastelinstvo grofa Draškovića izložilo je nacrte i modele svog lovišta s hranilištima za zečeve, trčke i fazane, stupicama za lisice, mačke, kune i tvorove, gvožđem za škanjce i jastrebe kokošare itd. Grof Marko Bombelles ml. izvijestio je o dva svoja lovišta: o Klenovniku i Zelendvoru, sa statističkim podacima o divljači koja je odstrijeljena od 1872. do 1890., i o izvozu te odstrijeljene divljači u Francusku. Uz te podatke izložbu je ukrašavalo i rogovlje srnjaka iz vlastitih lovišta. Kutjevačko vlastelinstvo izložilo je veći broj divljači, među kojom je bilo najviše fazana. Nakon te izložbe, na kojoj je prikazano samo nekoliko lovačkih eksponata, hrvatsko je lovstvo sudjelovalo 1896. u Budimpešti na velikoj, za tadašnje prilike veličanstvenoj Tisućljetnoj zemaljskoj izložbi, posvećenoj tisućgodišnjici Ugarskog kraljevstva (xxx, 1896). Na toj je izložbi izlagalo gotovo 10.000 izlagača iz Hrvatske. Da bi se shvatio domet i značenje tih hrvatskih izložaka, potrebno je istaknuti tadašnje odnose u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji, koja je u to vrijeme zapremala 10.125 km2 i bila podijeljena u osam županija: ličko-krbavsku sa 190.978 stanovnika, modruško-riječku s 220.629 stanovnika, zagrebačku s 484.252 stanovnika, varaždinsku s 258.066 stanovnika, bjelovarsko-križevačku s 266.210 stanovnika, požešku s 202.836 stanovnika, virovitičku s 216.417 stanovnika, srijemsku s 347.022 stanovnika. Od navedenih izlagača potjecali su iz grada Zagreba 244 grada Osijeka 27 ličko-krbavske županije 375 modruško-riječke županije 155 zagrebačke županije 269 varaždinske županije 201 bjelovarsko-križevačke županije 904 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 45 <-- 45 --> PDF |
M. Karlović: PRVA HRVATSKA LOVAČKA IZLOŽBA U INOZEMSTVU (BUDIMPEŠTA. 1X96) Šumarski list br. 3-4, CXXV (2001 ), 169-175 požeške županije 1245 - virovitičke županije 297 srijemske županije 4407 Od tog broja, u lovačkom dijelu šumarskog paviljona svoje je eksponate izložilo 105 izlagatelja iz Hrvatske i Slavonije. Dalmacija nije sudjelovala na toj izložbi, jer je u to vrijeme bila izravno podložna bečkom dvoru i na taj način odvojena od Hrvatske i Slavonije. Uz tu je izložbu objavljena u Zagrebu opsežna publikacija na njemačkom jeziku s geografskim, povijesnim, političkim, umjetničkim i prosvjetnim prikazima naše zemlje, te posebno prikazom izložbe s imenima svih naših sudionika i njihovim izlošcima (xxx, 1896). Prema izložbenom planu, objavljenom u toj publikaciji, Hrvatski paviljoni nalazili su se na lijevoj strani neposredno uz glavni ulaz i to jedan za drugim Hrvatsko- slavonski šumarski paviljon, Hrvatsko-slavonski industrijski paviljon i Hrvatsko-slavonski umjetnički paviljon. Između prva dva paviljona nalazi se Hrvatsko- slavonski restoran. Opisujući šumarski paviljon, Frković (1996) navodi: "Korisna površina paviljona, mahom izrađenog od slavonske hrastovine i jelovine iz gorske Hrvatske, iznosila je 856 m2, uvećana za 460 m2 prizemlja. Osebujnost paviljona davao je 37 m visok i 8 m širok toranj, čija su dva kata s pripadajućim galerijama (278 m2) upravo poslužila za izlaganje trofeja i izložaka lovstva". Tisućljetna izložba bila je podijeljena na dva odsjeka: povijesni dio sa 774 izloška i izložbu sadašnjosti s 9278 izložaka. U tom drugom dijelu Tisućljetna izložba je obuhvaćala: Umjetnost, Literaturu, Nastavu, Trgovinu, financije i bankarstvo, Ratarstvo, vrtlarstvo, podrumarstvo, pčelarstvo, životinjske produkte i veterinarstvo, Obrt, tvornice, rudarstvo, metalurgiju, željezni i metalni obrt, Komunikacije, brodogradnju, pomorstvo i ribarstvo, Građevni obrt, Umjetnički obrt: namještaj, drveninu i dekoracije, Industriju stakla, Industriju kože, tkaonice i pletione i industriju odjeće, Industriju papira i reprodukcije, Zlatni i srebrni nakit, Proizvodnju voska i sitnu robu, Kemijsku industriju, Prehranu, Etnografiju, kućnu radinost i kažnjenićki obrt te Šumarstvo i Lovstvo. U posljednjem poglavlju daje se nekoliko kratkih napomena o Lovstvu u Hrvatskoj i Slavoniji te popis svih izlagača i njihovih izložaka: LOVSTVO I. Opće hrvatsko društvo za zaštitu lova i ribarstva u Zagrebu Osnovano 1890. pod pokroviteljstvom Njegove k.u.k. visosti nadvojvode Franje Ferdinanda d´Esté. Svrha društva: savjetovanje o lovnim i ribarskim poslovima i o zakonu o lovu i ribarstvu; veze s drugim stručnim društvima u zemlji i u inozemstvu; sakupljanje znanstvenih radova o lovu i ribarstvu; izdavanje stručnih rasprava; priređivanje izložaka o lovu i ribarstvu; nadzor o održavanju zakona o zaštiti lova i ribarstva; potpora vlasniku lovnog prava glede podizanja lova i ribarstva; spriječavanja zločina u lovu; priznavanja i nagrađivanja lovnog osoblja; potpora uvođenju namještaja za unaprjeđivanje lova i ribarstva; potpora u izvođenju pomoći unesrećenom osoblju za zaštitu lova i ribarstva; njihovim udovicama i djeci. Sjedište društva: Zagreb. Broj članova: 500; temeljni kapital 2700 forinta; redoviti godišnji prihod 1900 forinta; izdavanje društvenog stručnog časopisa. Lovno pravo u Hrvatskoj i Slavoniji provodi se na temelju odredaba zakona od 27. travnja 1893 Društveni članovi koji sudjeluju u kolektivnoj izložbi društva. 9174. Njegova k.u.k. visost nadvojvoda Leopold Salvator, Zagreb: medvjed, odstrijeljen na području Modruš-Kapela 9175. Agjić Prokop, kotarski šumar, Glina: rogovlje jelena i srnjaka 9176. Barac Milutin, direktor rafinerije petroleja u Rijeci: naprave za hvatanje divljači, različite ptice iz Istre 9177. Bombelies Marcus junior, grof, k.u.k. komornik, veleposjednik, Opeka, Varaždin: 80 pari rogovlja srnjaka iz gospodarskog lovnog područja, dva para jelenskog rogovlja, grupa orlova, sova ušara, nakazni fazan, divlja mačka, nakazna glava srnjaka, jelensko rogovlje, glava divlje svinje, kreja 9178. Belamarić Simon, kraljevski kotarski šumar, Ludbreg: grupa vjeverica, jelensko rogovlje, rogovlje srnjaka, različite stupice i zamke kakve upotrebljavaju zvjerokradice u Dravskom području 9179 Ceraj v. Cerić Konrad, apotekar u Križevcima: kukuvija smrtna, crvenonogi sokol, škanjac, rogovlje srnjaka, glava srnjaka, glava jelena, sve iz vlastitog lovišta 9180. Dragičević Svetozar, posjednik, Vukovar: starinski rog za čuvanje baruta |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 46 <-- 46 --> PDF |
M. Karlović: PRVA HRVATSKA LOVAČKA IZLOŽBA U INOZEMSTVU (BUDIMPEŠTA. 1896) Šumarski list br. 3 4, CXXV (2001 ). 169-175 9181. Eltz Jakob, grof, njegova uzvišenost k.u.k. pravi tajni savjetnik, veleposjednik, Vukovar: vuk, odstrijeljen 1893., zbirka rogovlja srnjaka 9182. Erdödy Rudolf, grof, njegova k.u.k. uzvišenost pravi tajni savjetnik, veleposjednik u Novom Marofu: rogovlje srnjaka, jelensko rogovlje, grupa ptica grabljivica 9183. Erdödy Stefan, grof, veleposjednik u Jastrebarskom: divlja svinja, odstrijeljena 1894. u Izmiru, vuk, odstrijeljen 1890. u Kupčini 9184. Francisci Heinrich v., k. u. k. komornik, veleposjednik u Severinu: medvjed, odstrijeljen 1894. kod Severina 9185. Ghyczy Emil v., k. ministarski savjetnik, veleposjednik, Čabar: medvjed, odstrijeljen 1888., rogovlje srnjaka i jelensko rogovlje 9186. Gazdović Dragutin, Odvorac: starinski rog za čuvanje baruta 9187. Josipovich Ludvig v., komes turopoljski, Kurilovec: labud, odstrijeljen 1891. 9188. Jovanović Branko, k. septemvir u mirovini, Zagreb: tetrijeb, odstrijeljen 1894. 9189. Kesterčanek Franjo, k. prof: više hrvatskih lovačkih proizvoda vlastite izrade 9190. Krajcsovics Otto de Illok, k. šef sekcije, Zagreb: veliki tetrijeb, odstrijeljen 1894. na Kapeli, labud, odstrijeljen u okolici Zagreba 9191. Kral Napoleon, k.u.k. konjanički kapetan, Zagreb: nakazno rogovlje srnjaka 9192. Kögl Anton, Zagreb: vuk 9193. Kulmer Friedrich grof, Šestine: zbirka rogovlja 9194. Lopate Wenzel, gospodarstveni šumar, Našice: rogovlje srnjaka 9195. Majlath Ladislaus, grof, veleposjednik, D. Miholjac: jelensko rogovlje 9196. Müller Friedrich, gospodarstveni upravitelj šu Divljač u 9214. Barač Milutin, Rijeka: orao štekavac 9215. Bombelles Mare , grof, Opeka, Varaždin: sokoli i fazan, kobac ptičar i fazan, fazani, trčke, lisica i fazan, sokol, zec, trčke, tvor 9216. Imovna općina, Gradiška: divlja mačka, vukovi 9217. Pfister Josef, Zagreb: gavran i tetrijeb 9218. Popović M., Zemun: orao suri 9219. Rauch Gejza, barun, dr., Zagreb: šljuka 9220. Schmidinger Josef, Požega: kobac ptičar i vrana, bjelorepi kobac 9221. Direkcija šuma, Zagreb: kobac ptičar, šumski ma, Ludbreg: orao suri 9197. Majnarić Nikolaus, posjednik, Ravnagora: krzno grabežljivaca 9198. Neuberger Felix, posjednik, Sušice: veliki tetrijeb, odstrijeljem 1895. 9199. Ožegović Metell, barun, Gušterovac: zbirka rogovlja 9200. Plötzer Josip, posjednik, Ravnagora: zbirka lovačkih trofeja 9201. Pfister Josip, inžinjer i posjednik, Zagreb: grupa ptica grabljivica 9202. Radošević Mijo, šumarski majstor, Zagreb: starinski rog za čuvanje baruta 9203. Ružička August, Zagreb: rogovlje srnjaka, jelensko rogovlje 9204. Schmidinger Josip, k. županijski šumarski inspektor, Požega: rogovlje i zbirka ptica grabljivica 9205. Šašel Jakob, puškar , Karlovac: lovačke puške vlastite izrade 9206. Tomić Stjepan, kotarski šumar, Daruvar: stari rog za čuvanje baruta 9207. Všetečka Vojtjeh, kneževski nadšumar, Cerje: zbirka rogovlja 9208. VVickerhauser Tošo dr., primarni liječnik, Zagreb: veliki tetrijeb, odstrijeljen 1893. u Lokvama 9209. Wolf Robert, gospodarstveni šumar u Našicama: zbirka rogovlja 9210. Vrgoč Jago, posjednik, Sesvete: lovačka puška 9211. Zikmundowsky Ferdinand, sekcijski savjetnik: preparirane ptice, vjeverica, rogovlje srnjaka 9212. K. šumarski i poljoprivredni nastavni zavod, Križevci: srnejazavci, lisice, zbirka rogovlja 9213. Opće hrvatsko društvo za zaštitu lova i ribarstva, Zagreb: diplome, statuti, knjige i društvene oznake grupama tvor, jastreb kokošar, kuna zlatica, jastreb kokošar, vuk, divlje mačke, mala lasica, kos 9222. Šumarija Vinkovci: kuna 9223. Šumarija Fruška gora: orao 9224. Šumarija Senj: vuk, lisice 9225. Zagrebačko lovačko društvo: šumski tvor, kobac ptičar s vjevericom, divlja mačka, sova i kreja, jastreb kokošar, sova močvarica, lisice, lisica i patka, strvinar, šumski tvor u gnijezdu, šumski tvor koji vreba fazana, gavran, vidra 9226. Zikmundowsky Ferd., Zagreb: sova, lještarke |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 47 <-- 47 --> PDF |
M. Karlović: PRVA HRVATSKA LOVAČKA IZLOŽBA U INOZEMSTVU (BUDIMPEŠTA, 1896) Šumarski list br. 3 4. CXXV (2001 ). 169-175 Pojedini 9227. Balić Marko, Otok: zvjerokradičina lovačka puška 9228. Bellamarić S., Ludbreg: različite naprave za lovinu, stupice i zamke 9229. Boričić Mirko, Slakovci: gavran, vrana, svraka 9230. Bosanac Stevo, Lipovčani: pištolji na kremen 9231. Bukvić Sava, Otok: zvjerokradičina puška 9232. Dumongjić Adolf, Požega: zvjerokradičina puška, stupice, puška 9233. Filipović Adam, Ivankovo: lisica 9234. Galović Adam, Ivankovo: sova 9235. Galović Marko, Otok: stupice 9236. Grabić Marko, Ivankovo: šumski tvor, kuna 9237. Haas, Vinkovci: sova 9238. Henn Rudolf, Vinkovci: sova, patka 9239. Ivošević Petar, Mirkovci: šumski tvor 9240. Izložbeni komitet, Vinkovci: puška, stupice i naprave za lovinu 9241. Izložbeni komitet Vukovar: stupice za vukove, zečeve i prepelice 9242. Izložbeni komitet Šid: dvocjevka, stara ostraguša 9243. Izložbeni komitet Županja: puška, dvocjevka, stupica za vukove 9244. Izložbeni komitet Delnice: zvjerokradičina puška 9245. Jozič Mijo, Nijemci: puzavac 9246, grof Khuen Heinrich, Nuštar: jelensko rogovlje 9247, Kulčar Gustav, Vinkovci: lisica, vjeverica, vrana, roda, fazan 9248, Korač Spasenija, Udbina: lisica 9249, Lončarić Vinko, Delnice: zvjerokradičina puška, stupice za ptice, kune i lisice 9250, Lovrić Marijan, Komletinci: kuna 9251 Mandić Isak, Gračac: dva pištolja 9252, Milinković Marko, Klanac: rog za čuvanje baruta 9253 Mušić Edmund, Vinkovci: sova 9254 Mušić Luka i Rajtarović Andrija, Vinkovci: labudovi izlagači 9255. Neferanović Marko, Privlaka: lisica 9256. Nemet Vinko, Bedenik: ostraguša 9257. Imovna općina Ogulin: preparirana divljač 9258. Orlić Rade, Korenica: naprava za lovinu 9259. Petrović Gjuro, Vučinić selo: dvije puške okova ne srebrom zajedno s priborom 9260. Petrović Stevo, Dobro selo: pištolji 9261. Poletilović Ivan, Slakovci: vjeverica, ćuk 9262. Radić Luka, Vodjinci: kuna 9263. Radočaj Stevan, Udbina: lisica 9264. Radošević M., šumar, Zagreb: rog za barut iz 17. stoljeća 9265. Sutija Anna , Udbina: kuna zlatica 9266. Svoboda Ivan, šumar u mirovini, Nova Gradiš ka: glava srnjaka 9267. Sašel Jakov, puškar u Karlovcu: lovačka puška, dvocjevka sustav Volk, dvocjevka s olučenim i glatkim cijevima, dvocjevka sustav Schüssel, puška kuglara, lovačka puška 9268. Šimić Jakov, Komletinci: kornjače 9269. Šorak Dane, Dol. Lapac: stupica za medvjede, lovačka puška 9270. Šumarska služba gospodarstva Jakoba grofa Eltza, Vukovar: rogovlje srnjaka 9271. Šumarska prihodarnica gospodstva von Ghyc zya u Čabru: medvjed, rogovlje, jelen 9272. Chotek Rudolf, grof, Čerević: lovačka puška 9273.Tomašević Stjepan, Vinkovci: vjeverica 9274. Tonkres Alfred, Vinkovci: gavran, vjeverica 9275. Tucaković Kazimir, Otok: lovačka puška kreme njača 9276. Gospodstvo grofa Oskara Keglevicha, Lobor: zbirka pušaka 9277. Živkovič Fila, Nijemci: vjeverica, bjeloglavi sup 9278. Župić Jozo, Medjurača: naprave za lovinu i stu pice. RASPRAVA Zbivanja na toj Tisućljetnoj izložbi odrazila su se naravno i u zapisima naših tadašnjih dnevnika i mjesečnika. Tako piše Kesterčanek (1896a) daje izložbu posjetio kralj Franjo Josip I., dopisnik Narodnih novina izvještava o dolasku na izložbu grupe izletnika iz virovitičke (Anon. 1896a; Anon. 1896b) i bjelovarsko-križevačke županije (Anon. 1896c), trgovačke omladine iz Zagreba (Anon. 1896d) i hrvatskih trgovaca (Anon. 1896 g). U drugoj polovici srpnja obavještavaju Narodne novine (Anon. 1896f ) daje hrvatski paviljon posjetio bjelovarski fotograf Franjo Tömöry kao milijuntni posjetitelj. Opširan trodjelni prikaz izložbe dao je Barišić u Šumarskom listu, pri čemu u prvom dijelu (Barišić, 1896a) opisuje divljač i lovački pribor iz Hrvatske i Slavonije, u drugom dijelu (Barišić, 1896b) prikazuje |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 48 <-- 48 --> PDF |
M. Karlović: PRVA HRVATSKA LOVAČKA IZLOŽBA U INOZEMSTVU (BUD1MPHŠTA, 1896) Šumarski list br. 3 4, CXXV (2001 ), 169-175 drveće i biljke iz Hrvatske i Slavonije, uz različite proizvode od drveta izrađene u našim tvornicama, kao i različite pripravke dobivene od drveta (tanin, žesta, drveni ugalj, kvasina itd.). U trećem dijelu (Barišić, 1896c) raspravlja o mađarskom šumarstvu, lovstvu i ribarstvu, te donosi podatke o razvijenosti mađarskog lovstva, što potvrđuju brojevi godišnjih odstrela divljači: jelena oko 3000, srna oko 900, divokoza oko 100, divljih svinja oko 3500, medvjeda oko 200, zečeva oko 400.000, risova 30 do 40, divljih mačaka oko 1000, lisica oko 20.000, trčaka oko 45.000, itd. Osim spomenutih zapisa u našim publikacijama nalazimo slične prikaze lovačkog dijela izložbe i u njemačkom tjedniku Das Volk (Anon. 1896e). Prema Lovačko-ribarskom viestniku (Kesterčanek, 1896b) u drugom njemačkom časopisu Weidwerk in Wort und Bild piše: "Po vanjštini malo ne isto tako imposantno kao što magjarski, ističe se i hrvatski lovačko šumarski paviljon, izmedju samih izložaka pako, u koliko se i ne mogu po množtvu mjeriti s bogatstvom magjarske izložbe, imade ipak pojedinih baš prekrasnih i nenadkriljenih u svojoj vrsti primjeraka". Posebno opsežan prikaz o toj tisućljetnoj izložbi navodi Almâsy (1896) u časopisu Ornithologisches Jahrbuch. On se u tom zapisu dotiče ptica, nadopunjujući neke oznake i kritizirajući druge. Tako kaže za kamenjarku daje vrlo česta na Kvarneru i da je - to se odnosi na prošlo stoljeće - rado naručivano jelo u riječkim, opatijskim, crikveničkim i drugim restoranima. Izložene su kamenjarke iz Like, sa Kvarnera i s Grobnika. U nastavku ističe daje veći broj vrana vrste Graculus pygmaeus i Graculus cristatus dostavljen iz Istre. Među njima se nalaze vrane koje je dostavila Riječka gimnazija, a označene su posljednje navedenim nazivom. Autor međutim smatra sigurnim da se radi o vrani vrste Graculus desmaresti, ili još prije o vrsti Graculus croaticus. Među jastrebima kokošarima upada u oči različitost veličine pojedinih ptica i posebno "značajna tamna boja jednog primjerka iz Daruvara". Zanimljivi su i pri mjerci sovine šumske, od kojih se neki ističu više smeđom do crnkastom nijansom, kao ijedan primjerak čokoladno smeđe boje iz Belja. U Hrvatsko-slavonskom šumarskom paviljonu ima nekoliko kreja, za koje je autoru rekao komesar izložbe kraljevski šumar Schmidinger, da se kreje unazad nekoliko godina useljavaju u Hrvatsku i da su sada redovite ptice u Lici. Među sojkama primijećen je jedan zanimljivi albino, kojemu je veći dio perja izrazito bijel, a ostali dio vinskocrvene boje, svijetliji nego je uobičajeno. Manja grupa zeba koja je dostavljena s područja Zagreba potječe iz grupe koja je odstrijeljena 1893, za vrijeme prelijeta tih ptica u Ugarsku. Više primjeraka cikave strnadice potječe iz Istre, gdje je ta vrsta dosta česta. Iz okolice Zagreba potječe ružičasti čvorak, patka mrka iz varaždinske okolice, jedna guska kratkoljuna iz okolice Iloka, nekoliko labudova koji su odstrijeljeni na Bosutu kraj Vinkovaca prošle zime, nekoliko galeba klaukovaca s područja donjeg Dunava i s Kvarnera. Za pomornika velikog (Rijeka i Kvarner) uz kojeg se nalazi oznaka vrste Lestris catarrhactes, a koje nije mogao pobliže pogledati, Almâsy (1896), smatra da pripada vrsti Lestris pomanna. Iako navedena rasprava obrađuje sve ptice koje su se nalazile na izložbi, ovdje se navode samo one koje potječu iz Hrvatske. I konačno, u povodu 100. obljetnice, osvrće se Frković (1996) na Tisućljetnu izložbu u Budimpešti koristeći nekadašnje zapise pretežito u Lovačko-ribarskom viestniku i Šumarskom listu. Pri tome navodi "Svi izlošci hrvatskog šumarsko-lovačkog paviljona bili su upisani u poseban katalog, do kojeg pisac ovih redaka nije mogao doći". Stoga se mogu smatrati podaci koji se navode upravo u tom katalogu i koji su ovdje korišteni posebno značajnim u sagledavanju dostignuća tadašnjeg hrvatskog lovstva i načina njegova prikaza na toj izložbi. Uz podatke iz tog kataloga posebno je značajan ornitološki prikaz lovačkog dijela izložbe. Time su popunjena saznanja o sudjelovanju Hrvatske na prvoj inozemnoj lovačkoj izložbi. LITERATURA Almâsy, C. v. (1896): Ornithologisches und taxidermistisches von der Millenniums-Ausstellung. Ornithologisches Jahrbuch, 7 (6) 205-227. Anon. (1896a): Izletnici virovitičke županije na milenijskoj izložbi. Narodne novine, 62 (151) 2. Anon. (] 896b): Izletnici virovitičke županije na milenijskoj izložbi. Narodne novine, 62 (152) 8. A n o n . ( 1896c): Izletnici belovarsko-križevačke župa nije na milenijskoj izložbi. Narodne novine, 62 (161)2. Anon. (1896d): Izlet u Budimpeštu. Narodne novine, 62(165)2. Anon. (1896e): Njemački glas o hrvatskoj izložbi. Narodne novine, 62 (167) 4. Anon. (1896.1): Iz hrvatskog odjela milenijske izložbe. Narodne novine , 62 (169) 3. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 49 <-- 49 --> PDF |
M. Karlović: PRVA HRVATSKA LOVAČKA IZLOŽBA U INOZhMSTVU (BUDIMPEŠTA, 1896) Šumarski list br. 3 4, CXXV (2001 ) 169-175 Anon. (1896g): Hrvatski trgovci na milenijskoj izlolb 1er, J., Heinz, A., Krištof, R.,iKöröskenyi žbi. Narodne novine, 62 ( 172) 2-3. V. (1892): Šumarstvo. U: Gospodarsko-šumar Barišić , P. (1896a): Šumarske viesti sa milenijske ska jubilarna izložba Hrvatsko-slavonskoga gosizložbe u Budimpešti (I). Šumarski list, 20 (7) podarskoga družtva u Zagrebu godine 1891. Zagreb (173-185). Izdavač: Vlastita naklada. Tisak: 257-272. Tiskarski zavod "Narodnih novina". B a r i š i ć, P. ( 1896b): Šumarske viesti sa milenijske iz ložbe u Budimpešti (II). Šumarski list, 20 (8) Kesterčanek , F. Ž. (1896a): Njegovo veličanstvo 323-334. kralj u družtvenoj izložbi. Lovačko-ribarski vi estnik, 5(6)61-62. Barišić , P. (1896c): Šumarske viesti sa milenijske izložbe u Budimpešti (III). Šumarski list, 20 (9-10) Kesterčanek , F. Ž. (1896b): Naša izložba u Budim389- 406. pešti. Lovačko-ribarski viestnik, 5 (8) 90-92. Ettinger , J. (1897): Hrvatski lovdžija. Priručnik za Kesterčanek , F. Ž. (1896c): Jošte jedna o izložbi lovce, šumare i sve prijatelje lova. Zagreb. Str. lovstva u Budimpešti. Lovačko-ribarski viest 286. Izdavač: Naklada knjižare Lav Hartmana. nik, 5 (10) 109-110. Ettinger , J. (1898): Šumarsko-lovački leksikon. ZaKesterčanek , F. Ž. (1896d): Lovstvo. Priručnik za greb. Str. 440. Izdavač: Naklada kr. sveučilišne lovce i poučnik za nadzirače lova u Hrvatskoj i knjižare Franje Suppana. Tisak: Antun Scholz. Slavoniji. Zagreb. Str. 350. Izdavač: Naklada kr. Frković,A . (1996): Hrvatsko lovstvo na milenijskoj hrv.-slav.-dalm. zemaljske vlade. Tisak: Kr. zeizložbi u Budimpešti 1896. godine. Šumarski maljska tiskara. list, 120(9-10)437-439. XXX (1896): Die Königreiche Kroatien und Slavonien Frković , A. (1999): 100. obljetnica prve društvene auf der Milleniums - Landesausstellung des Köizložbe rogovlja i lovačkih trofeja u Zagrebu. nigreichs Ungarn. Agram. Str. 476. Königl. LanŠumarski list, 123 (9-10): 492-494. desdruckerei. SUMMARY: The first hunting society in Croatia was founded in 1881. However, it was the establishment of the new First General Croatian Hunting and Fishing Society (1891) that gave an impetus to the flourishing of hunting. This society was responsible for the first display of hunting exhibits at the Agricultural-Forestry Exhibition in Zagreb (1891), the edition of the first hunting magazine Viestnik, the first general Croatian hunting and fishing society (1892), the passing of the Hunting Act (1893), the publication of Kesterčanek ´s Hunting (1896), the participation at a large Millennium Exhibition of the Hungarian Monarchy in Budapest (1896), the publication of Ettinger s Hunters (1897) and the Forestry-Hunting Lexicon (1898). At the mentioned exhibition in Budapest, Croatia presented its history, literature, agriculture and cattle breeding, industry, communications, ethnography, forestry and hunting. Croatia was represented by slightly fewer than 10,000 exhibitors, of which 105 displayed several hundred hunting exhibits (stuffed game, antlers, various hunting rifles and pistols, old-fashioned gunpowder-filled horns, game traps and hunting devices). On the occasion of the exhibition, a book was published in Zagreb containing data on all the exhibitors and exhibits. Daily papers in Croatia and specialised magazines in Austria and Germany reported on the exhibition. Key words: the Millennium Exhibition of the Hungarian Monarchy 1896, Budapest, reviews of the exhibition, Croatian participation, the hunting share of the exhibition |