DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 23 <-- 23 --> PDF |
J. Vlahinja: ISTRAŽIVANJE KRITERIJA RASPODJELE TROŠKOVA 1 DOBITI ZAJEDNIČKIH ŠUMSKIH Šumarski list br. 3 4.CXXV (2001), 131-152 5. utjecaj duljine privlačenja drva, izražen je faktorom pogodnosti duljine privlačenja drva koji predstavlja udio svakoga vlasnika u ukupnom smanjenju duljine privlačenja drva konkretnoga područja 6. ocjena pouzdanosti izabranih kriterija raspodjele provjerila se na modelu šumskog područja, u kojem se za svaku jedinicu (šumsku površinu) i ukupno računalo: obujam sječivoga drva, jedinični i ukupni troškovi privlačenja uvažavajući konkretnu prijašnju i novu duljinu privlačenja, koristi-uštede u troškovima privlačenja drva, isplativost ulaganja te udjeli financijske participacije (su)vlasnika. 7. faktori raspodjele uključeni su u model na način koji osigurava njegovu dinamičnost; njihova međuzavisnost u odnosu na svakog sudionika u modelu osigurava da se promjenom stanja bilo kojeg sudionika modela proporcionalno zavisno mijenjaju i udjeli svih ostalih sudionika, dok zbroj ostaje stalan. Ovakav model reagiranja na promjene, omogućava slobodan ulaz ili odustajanje novih/starih sudionika u modelu, bez narušavanja načela raspodjele. 8. obuhvat i uvažavanje obaju kriterija - najutjecajnijih čimbenika raspodjele, postignut je izračunom faktora osobnog troška koji je sintetički iskaz njihova učinka u modelu, predstavljen pojedinačnim udjelima umnožaka oba kriterija. 9. račun isplativosti modela pokazao je da svi vlasnici mogu računati na koristi od ceste koje će svakako nadoknaditi (namiriti) njihova ulaganja. 10. iskazano zbrojem srednjih duljina privlačenja svih jedinica u modelu, ukupna se duljina privlačenja u zbroju smanjila približno 3,5 puta. Pojedinačno smanjenje jediničnih troškova bilo je od 15 % do 38 % ili prosječno, za sve vlasnike 29,20 %. 11. izabrani kriteriji raspodjele osigurali su proporcionalnost u odnosu koristi - troškovi, odnosno pravičnost medu suvlasnicima glede podudarnosti veličine koristi i troškova. 12. razlike u iznosu koristi-ušteda od ceste u modelu izravno su ovisile: a) o veličini smanjenja jediničnih troškova privlačenja drva zbog smanjenja duljine privlačenja i b) o obujmu sječivog drva pojedinog vlasnika. Pritom najviše profitiraju vlasnici s najvećim smanjenjem duljine privlačenja, i vezano s tim s najvećim smanjenjem troškova privlačenja, odnosno vlasnici s najvećim obujmom sječivog drva, npr. vlasnici većih površina ili sastojina veće starosti. No i njihovi su udjeli u troškovima proporcionalno veći. 13. osim što model osigurava isplativost za sve sudionike, ne treba zanemariti nedrvoproizvodne koristi od zajedničke ceste koje uživa svaki od suvlasnika ceste, a koje su obuhvaćene troškovima za drvoproizvodnu namjenu ceste. 14. primijenjeni je model uporabljiv i za slučajeve raspodjele troškova među eventualnim (su)vlasnicima ili (su)korisnicima postojećih cesta. U tom se slučaju umjesto udjela u smanjenju duljine privlačenja (zbog nove ceste) u račun uzimaju stvarno utvrđene konkretne duljine privlačenja drva za svakog vlasnika jedinice u cesti gravitirajućeg područja. 15. s obzirom na različita vremena realizacije prihoda (sječa) najednom šumskom području, o tome valja svakako voditi računa u dinamici otplate, u slučaju zajedničkoga kreditnog zaduživanja sudionika za osiguranje početnih troškova projektiranja i gradnje ceste. 16. Svi su navedeni rezultati primjenjivi i u slučaju kada samo jedan vlasnik odlučuje o opravdanosti i isplativosti gradnje šumske prometnice za otvaranje jedne ili više, cjelovitih ili nepovezanih šumskih površina. |