DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 112 <-- 112 --> PDF |
učvrstio i podigao tradicionalni neumoljivom logikom dokučio da svemira nagradi za ovu vjeru kao i ugled vinkovačke taksacije. mora postojati Netko tko je bio za sva dobra djela koja si učinio za Sjećam se Martine jednog našeg stvoritelj "svega vidljivoga i nevistruku i ljude oko sebe ! davnog razgovora o početku i kraju dljivoga." ovoga svijeta, u kojemu si svojom Zato neka te Vrhovni Uređivač Milan Juraj Herak, dipl. ing. šum . Umro pionir umjetnoga sušenja drva Hrvatske i B.i H. TOMISLAV BARIŠIĆ, dipl. ing. šum. (1928 - 2001) Tomislav Barišić rođenje u Mrkonjićgradu 19. Siječnja 1928, a nesretnim je slučajem izgubio život 6. veljače 2001. Godine. Nakon osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja 1946. upisuje Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Studiju pristupa vrlo savjesno, pa se odmah izdiže iznad svojih kolega produbljenijim učenjem i svestranijim naukovanjem. Već ga je u početku zapazio naš publicistički najplodniji profesor, zapravo utemeljitelj znanosti drvne preradbene tehnologije, akademik Aleksandar Ugren o v i ć, koji ga odabire za demonstratora. Uz ovog eminentnog stručnjaka drvne struke, a nadasve pedagoga, Tomislav Barišić razvijao se kao biljka na plodnu tlu. Za svoju budućnost izabire proučavanje prepariranja piljenica za budući finalni proizvod, i tako postaje pionir umjetnoga sušenja drva u nas. Odmah nakon završenoga studija 1953. godine odlazi u Sarajevo i zapošljava se u Institutu za šumarstvo i drvnu industriju. Već 1957. godine u nakladi Udruženja drvne industrije Jugoslavije izdaje svoju prvu knjigu: Umjetno sušenje drveta - Priručnik. Taje knjiga prvijenac, ne samo njegov, nego i te uže specijalnosti u nas. Bilo mu je tada tek 29 godina. Kako bi se piljenica sve više koristila za finalnu proizvodnju i sve manje izvozila u bogate zemlje, valjalo je najprije osvajati znanje o prepariranju drva sušenjem i parenjem. Tomislav Barišić se za to sis tematično pripremao. Obogaćivao je svoja znanja svjetskih jezika, dopunjujući ih svojim uzorom-profesorom. On se jednako tako bavio i znanstvenim istraživanjem, tj svestranim pristupom proučavanja svih zavisnih čimbenika: fizike, osobito termodinamike, produbljivao znanje o sušenju i parenju drva. To mu je ostala preokupacija do kraja života. Poslije svladanih jezičnih barijera proučavao je rezultate istraživanja instituta u Njemačkoj (Eberswalde, Reinbeck), nezaobilaznog znanstvenika Kollmanna institutu, u Engleskoj (Princes Risborough Laboratory, London) i USA (F.P.L.-Madison). U Sarajevu se tada djelotvornije nego igdje a zemlji prišlo okupljanju kadrova i njihovu usmjerenju, pa je taj polet, čak "zalet" ponio i mladog Tomicu Barišića, kojemu to ostaje trajna odrednica. Tadašnje vlasti bile su izuzetno darežljive za svaku akciju u tome smjeru. Godine 1958. prelazi u sarajevski "Šumaprojekt", gdje projektira isključivo sušare za BIH. Ubrzo prelazi u Zagreb u Institut za drvnoindustrijska istraživanja, gdje je već okupljen stručno jak i ekipirani kadar. Razvoj u Institutu tekao je nesmetano, stoje izazov mnogim stručnjacima. Tu Tomislav Barišić doživljava renesansu razvoja, jer su tržišta veća i otvorenija, stil suradnje jednostavniji i slobodniji, sa širim i većim mogućnostima komuniciranja u jačemu znanstvenome okruženju. No, kao pionir koji uvijek mora krčiti put, on se osim na projektiranje sušionica usredotočio i na instruktažu tehničkoga osoblja za vođenje sušionica, na izradu uputa tehnike sušenja pojedinih vrsta drva, te izradu smjernica za rad i održavanje sušioničkih postrojenja. Sve to, dakako, u kontekstu potreba prakse i razine stupnja opremljenosti. Njegov je rad od tada bio produbljivanje problematike sušenja, a kasnije osmišljavanje kako taj dio procesa proizvodnje pojednostaviti, skratiti i pojeftiniti. Tomislav Barišić nije nikada skretao u neku drugu specijalnost, ostavši do kraja radnoga vijeka ekspert za sušionice za drvo, nenadmašan a svojoj zemlji. Svo vrijeme održavao je kontakte sa svjetskim institucijama iste specijalnosti, prateći |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 113 <-- 113 --> PDF |
dostignuća i transfcrirajući ta znanja na svoju klijentelu u Hrvatskoj i svagdje gdj god je projektirao. Po projektima Tomice Barišića u Hrvatskoj je izvedeno preko 45 sušionca za drvo, u Sloveniji 4, u BiH 31, u Vojvodini 7, u Srbiji 7, u Crnoj Gori 5, i u Makedoniji 2, jedna u Gvineji, a za potrebe studijskoga projekta tipske građevne stolarije za zemlje u razvoju Afro-Azije, što je izradio Institut za drvo u Zagrebu (Tomašević-Silinger) i tipski projekti sušionice za drvo egzota. Tomislav Barišić uvijek je naglašavao da mu je osnovna životna premisa očuvanje drva tijekom sušenja, zapravo sprječavanje nastanka pukotina, deformacija i drugih šteta koje može uzrokovati loš postupak sušenja. Nije trpio improvizacije, a pristajao je samo na čestite projekte i znalačko vođenje projekta sušenja. Bio je neizostavan u timskim nastupima Instituta za drvo kod svih velikih poduzeća. Njegova tangenta bila je uvijek autoritarna, jer je postupao s obrazloženjima ranga visoke struke, znanstveno. Dok je radio u Institutu za drvo napravio je puno projekata. Svi su bili ostvareni i uspješni, čime je podario svojoj kući veliki ugled, iako je to bila samo uža specijalnost u kojoj je uostalom bio prvi, jedini i nenadmašiv. Uvijek je originalan, jer nije imao od koga prepisivati. Nerado je nudio napisano dok to od njega nije zatraženo, a prije svakoga pisanja prethodila bi rasprava i obrazloženje, a sve to bi na kraju sažeo racionalno, lakonski se izražavajući. Uvijek bi težio nametanju optimalnoga rješenja sa stajališta instalacija energije, medija grijanja, veličine komore, izvedbi izolacije, stupnja mehanizacije za odgovarajuću razinu kapaciteta, pribora, obveznoga probnog rada, instruktaže te održavanja postrojenja. Tomica je oblikovao upitne listove za nevježe u projektnim zahtjevima o kapacitetima, vrstama drva za zahtjevane namjene, tangente na energetska postrojenja, unutartvorničke mehanizacije, rješenja slaganja građe prije i poslije sušenja te manipulacije s njom. Ta, inače uvjetno rečeno, nesklonost pisanju, odrazila se u odluci da iz njega gotovo naglo nahrupi bujica prijedloga, informacija, analiza, zaključaka, a nerijetko i bujica viceva, od kojih je većina mirisala na njegovo autorstvo, a to je u svojoj samozatajnosti skrivao. Godine 1988. Tomislav Barišić napustio je svojevoljno Institut za drvo, prešavši raditi isti posao u Centru za razvoj drvne industrije Slavonski Brod (CDI). Tu je dobio odrješene ruke u radu svoje specijalnosti te postigao velike rezultate, realiziravši velik broj svojih projekata. On projektira više varijanata vlastitih projektnih zamisli, ne naslanjajući se više na prethodne autorizirane projekte iz kojih je nekada crpio znanje. To je mogao ostvariti samo vrlo nadaren stručnjak, uporan i neslomljiv karakter, postojan prema onima koji su imali manje stručnoga znanja, i koji su u to vrijeme izazvali njegov odlazak iz Instituta za drvo. Povijesno gledano, bolje da se to dogodilo, jer Tomislav Barišić je u CDI-u dao bolje rezultate nego daje ostao a sredini koja mu nije bila sklona. Tomica je 1993. g. otišao u mirovinu, no stručno svjež ostao je do svoje smrti. U to se uvjerio potpisnik ovoga nekrologa, kojemu je 48 dana prije prometne nesreće završio recenziju poglavlja o drvu za vrata europske kakvoće, što je i njegov posljednji stručni rad. Veliko je stručno i ljudsko djelo Tomislava Barišića, poučno za mla de, pa ga stoga sažeto iznosim: - Čitav njegov radni vijek bio je posvećen samo jednoj specijalnosti, kojoj ostaje dosljedan. Nije išao u širinu, produbljivao je znanja i akcije do pravih rezultata, što je u našoj struci rijetkost. Pedantan je do iznemoglosti, čak "cjepidlaka" u dokazivanju nastanka deformacija u drvu zbog pogrešnih postupaka a građevinarstvu. Svoje postupke potkrepljivao je matematičkofizikalnim proračunima. - Osobno je bio skroman, nije tražio titule ni čast već samo neoborivost svojih postavki, što mu je činilo zadovoljstvo. Tu je bio čak sretan, a ne samo zadovoljan. Citirao bi Matoša: "oni su zadovoljniji, ami sretniji". Glede karaktera valja reći daje bio "po zanimanju prijatelj", uvijek je na strani progonjenih, što gaje stajalo i izolacije. Polemičar i zahtjevan glede inteligencije polemičara - protivnika, nepopustljiv i bezkopromisan kada bi znao da je dokazao nešto, a uvijek je nešto i dokazivao, jer je bio nenadmašan. Emotivan da, ali bi ga moral sustegnuo u pravi trenutak. Tomica Barišić je neponovljiv! Počivaj a miru dragi Tomica, bio si uzor, i to bi trebao ostati mnogima mladima da uvide kako je trnovit put do velikih znanja i kako se uzdignute glave može doći do kraja života. Sretan Ti put u vječnost, Tvoj kolega i prijatelj Josip Tomašević |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 114 <-- 114 --> PDF |
UPUTE AUTORIMA Šumarski list objavljuje znanstvene članke iz područja šumarstva, primarne prerade drva, zaštite prirode, lovstva, ekologije, prikaze stručnih predavanja, savjetovanja, kongresa, proslava i si., prikaze iz domaće i strane stručne literature, te važnije spoznaje iz drugih područja koje su važne za razvoj i unapređenje šumarstva. Objavljuje nadalje i ono što se odnosi na stručna zbivanja u nas i u svijetu, podatke i crtice iz prošlosti šumarstva, prerade i uporabe drva, te radove Hrvatskoga šumarskog društva. Članci kao i svi drugi oblici radova koji se dostavljaju zbog objavljivanja, moraju biti napisani jasno i sažeto na hrvatskom jeziku. Znanstveni i stručni članci u prilogu trebaju imati sadržaj (sažetak) na engleskom ili njemačkom jeziku (iz posebnih razloga na nekom drugom jeziku), podatke i zaključke razmatranja. Sažetak na stranom jeziku treba biti napisan najmanje na 2 stranice s proredom na papiru formata A4. Molimo autore da se pridržavaju sljedećeg: - Prije uvoda treba napisati kratki sažetak o temi članka, svrsi i važnijim rezultatima, najviše do 1/2 stranice napisane s proredom na papiru formata A4. - U uvodu, radi boljeg razumijevanja, treba napisati ono što se opisuje (istražuje), a u zaključku ono što omogućuju dobiveni rezultati uz opće prihvaćene spoznaje iz određenog područja šumarske struke i prakse. - Opseg teksta može iznositi najviše 10 tiskanih stranica Šumarskog lista, zajedno s prilozima (tablice, crteži, slike...), što znači do 16 stranica s proredom na papiru A4. Samo u iznimnim slučajevima Uređivački odbor časopisa može prihvatiti radove nešto većeg opsega, ako sadržaj i kvaliteta tu opsežnost opravdavaju. - Naslov članka (djela) treba biti kratak i jasno izražavati sadržaj rada. Ako je članak već tiskan ili se radi o prijevodu, treba u bilješci na dnu stranice (fusnote) navesti kada je, gdje i na kojem jeziku tiskan. - Naslove, podnaslove u članku, sažetak (s uvodom, metodološkim napomenama, raspravom, rezultatima istraživanja i zaključcima), opise slika i tablica, treba napisati i na engleskom ili njemačkom jeziku. - Fusnote glavnog naslova označavaju se zvjezdicom, dok se fusnote u tekstu označavaju redosljedom arapskim brojevima, a navode se na dnu stranice gdje se spominju. Fusnote u tablicama označuju se malim slovima i navode se odmah iza tablica. - Za upotrebljene oznake treba navesti nazive fizikalnih veličina, dok manje poznate fizikalne veličine treba posebno objasniti u jednadžbama i si. Tablice i grafikone treba sastaviti i opisati da budu razumljivi bez čitanja teksta i obilježiti ih brojevima kako slijede. - Sve slike (crteže i fotografije) treba priložiti odvojeno od teksta i olovkom napisati broj slike, ime autora i skraćeni naslov članka.. Slike trebaju u pravilu biti u omjeru 2:1. - Crteže i grafikone treba uredno nacrtati. Tekst i brojke (kote) napisati uspravnim slovima, a oznake fizikalnih veličina kosim. Fotokopije trebaju biti jasne i kontrastne. - Poželjno je navesti u čemu se sastoji originalnost članka i zbog kategorizacije po međunarodnim kriterijima. - Obvezno treba abecednim redom navesti literaturu na koju se autor u tekstu poziva. Kao primjer navodimo: 1. Klepac, D. 1965: Uređivanje šuma, Šumarski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. 2. Prpić, B., Komlenović, N., Seletković, Z. 1988: Propadanje šuma u Hrvatskoj, Šumarski list 5-6, str. 195-215. - Pored punog imena i prezimena autora treba navesti zvanje i akademske titule (npr. prof., dr., mr., dipl. ing....). -Tekst članka treba (osim izuzetno), pripremiti s pomoću nekog od tzv. wordprocesora na osobnom računalu sukladnom s IBM, te tako uređeni rukopis predati na disketi 3.5". - Potpuno završene i kompletne članke (disketu, tekst u dva primjerka) slati na adresu Uredništva. Autori su odgovorni za točnost prijevoda na strani jezik. - Primljeni rad Uredništvo dostavlja recenzentu odgovarajućeg područja na mišljenje u zemlji, a za znanstvene članke i recenzentima u inozemstvu. -Autori koji žele separate - posebne pretiske svojih članaka mogu naručiti istodobno sa slanjem rukopisa. Separati se posebno naplaćuju, a trošak se ne može odbiti od autorskog honorara. Najmanje se može naručiti 20 separata. - Objavljeni radovi se plaćaju, stoga autor uz rukopis treba dostaviti svoj broj žiro-računa, JMBG, adresu i općinu stanovanja. Uredništvo ŠUMARSKOG LISTA Zagreb, Trg Mažuranića 11 Telefon: 48 28 477, 48 28 359 Telefax: 48 28 477 E-mail: hrvatsko-sumarsko-drustvo@zg.tel.hr WEB stranica: www.hrsume.hr/sumlist |