DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 110 <-- 110 --> PDF |
Zagrebu ( 1981 ), pripremi novog izdanja Lovačkog priručnika, organizaciji XXX. generalne skupštine Međunarodnog savjeta za lovstvo i zaštitu divljači (CIC) u Dubrovniku, izradi kriterija za bonitiranje lovišta i dr. Uz sve to, obavljajući pritom redovne tajničke poslove, Novaković je član radnog tima na pripremi novog Zakona o lovstvu, član Stručnog savjeta LSH i agilni propagator izrade što kvalitetnijih lovnogospodarskih osnova, kao novine u planskom gospodarenju lovištima. Sređenost i nepokolebljivost u oživotvorenju postavljenih zadataka za njega je bila karakteristična. Trudio se da svoje suradnike ne samo zainteresira za određeni posao, nego i da ga zavole. Poštivao ih je, vjerujući u moć iskrene riječi, prijateljskog pristupa i savjetovanja. Nakon šest i pol godina rada u LSH, gdje je pomalo razočaran morao napustiti poslove tajnika i prihvatiti se dužnosti savjetnika za krupnu divljač, 1. rujna 1987. vraća se na staru dužnost republičkog šu marskog i lovnog inspektora, koju će obnašati i u novoosnovanom Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva samostalne i međunarodno priznate Republike Hrvatske. Agresijom na Hrvatsku, zajedno sa sinovima Goranom i Mladenom javio se u dragovoljce sudjelujući u jedinicama narodne zaštite. Osjećajući se pomalo zasićenim i umornim od poslova inspekcijskog nadzora nad provedbom zakona i propisa 1. kolovoza 1992. definitivno napušta rad u Ministarstvu, i osniva vlastitu tvrtku "Borna" d.o.o. Zagreb, u kojoj ga na dužnosti direktora zatiče nenadana smrt. Kao iskusni šumarski i lovni stručnjak kolega Bojan Novaković je za potrebe razvoja i obrazovanja djelatnika u lovstvu napisao i publicirao, pretežito u Lovačkom vjesniku HLS-a, dvadesetak stručnih priloga od kojih izdvajamo: Stanje u lovstvu Hrvatske s osvrtom na mjere sanacije (1976), Provođenje postupka za utvrđivanje brojnog stanja divljači (1977), Metodologija za izradu godišnjeg plana gospodarenja lovištem (1977), Remize u lovištu ( 1982), Ponuda i potražnja umjetno uzgojene divljači (1986), Repelenti i njihova upotreba (1986), Životne navike divljači i nedostaci staništa (1986) i dr. Opširno je izvješćivao s generalne skupštine CIC-a u Dubrovniku i (vele)Sajma u Grazu, upozorivši u jednom svom napisu na moguću radioaktivnu zagađenost divljačine nakon černobilske havarije nuklearne elektrane. Na zagrebačkom groblju Mirogoj pokopan je 1. prosinca 2000., ispraćen od brojne rodbine, prijatelja i kolega šumara i lovaca iz Zagreba i mnogih krajeva Hrvatske. Ispred kolega šumara od pokojnika se oprostio dirljivim riječima mr. se. Stjepan Opalički, evocirajući uspomene na rad i djelovanje pok. Novakovića kao šumarskog i lovnog inspektora. Neka mu je vječni spomen. Alojzije Frković MARTIN KRAJINA, mr. se, dipl. ing. šum. (17. 7. 1932. - 2. 2. 2001. ) U petak 2. veljače, na Svjećnicu, upravo u trenutku kada sam se prisjećao da sam na ovaj dan prije mnogo godina diplomirao - zazvonio je telefon... kolega iz ureda Taksacije javio mi je isprekidanim glasom, biranim riječima "Martinu se dogodilo... ono najgore." Toga dana naglo se ugasio život našeg kolege Martina koji je podlegao drugom srčanom udaru. Iako smo znali da gaje već jedan doživio, ostali smo zatečeni i zaprepašteni, jer smo bili svjedoci da se nakon prvog napada (u veljači 1997. god.) postupno i sigurno oporavljao. U subotu 3. veljače 2001 .godine ispraćen je na svoje posljednje počivalište, a otpratili su ga brojni kolege, prijatelji, suradnici i znanci. Sahranjen je na gradskom groblju u Vinkovcima. Martin Krajina rođenje 17. srpnja 1932. godine u mjestu Halapić, općina Glamoč u BiH. Potječe iz zemljoradničke obitelji od oca Šimuna i majke Šime rođ. Liović, hrvatske nacionalnosti. U vihoru II. svjetskog rata obitelj bježi pred najezdom četnika u (tada hrvatsku) Sremsku Mitro vicu, gdje 1943. godine završava osnovnu školu. Obitelj se potom seli u Ruščicu, a na Gimnaziji u Slavonskom Brodu 1948. god. polaže malu maturu. Srednju šumarsku školu za krš u Splitu završio je 1952. godine, a zatim kraće vrijeme radi u Benkovcu kao šumarski tehničar. Vojni rok odslužio je u Zadru. Težeći višem stupnju šumarskog obrazovanja upisuje studij šumarstva na Šumarskom fakultetu u Beogradu, na kojem diplomira 1959. god., kao prvi u svojoj generaciji. U 1960. godini zapošljava se u Taksaciji tadašnjeg SG Spačva u Vinkovcima kao pripravnik, a iduće 1961. godine radi na poslovima stručnog suradnika |