DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 102 <-- 102 --> PDF |
sušenje pojavilo u ciklusu od 100 godina iako je unutar toga vremena bilo sušenja većih ili manjih razmjera. U europskim razmjerima najviše se registriralo i pisalo o sušenju šuma 80-tih godina prošloga stoljeća. Uzroci sušenja su mnogobrojni. Na prvome mjestu su klimatska kolebanja, pa izravni i neizravni antropogeni utjecaji. U skladu sa Ženevskom konvencijom pokrenut je 1985. g. Međunarodni program suradnje o procjeni utjecaja onečišćenja zraka na šume (International Cooperative Programe - IPC-Forests). Nositelj te aktivnosti je Europska unija (EU). Prema jedinstvenoj metodologiji motri se stanje šuma na određenim plohama (Level 1). Praćenje zdravstvenog stanja šuma u Hrvatskoj temelji se na tom programu. Motrenja se u Hrvatskoj provode od 1987. g. na bioindikacijskim plohama, na sjecištima mreže 16x16 km, a opažanja su provedena i na osnovnim plohama 4x 4 km. Kod procjene oštećenosti najvažnija su dva parametra: osutost krošanja i požutjelost asimilacijskih organa. Procjenom u 1999. g. obuhvaćeno je 7 580 stabala (5 858 stabala listača i 1 782 stabla četinjača). Stanje oštećenosti krošanja u 1999. g. pokazalo je povećanje značajno oštećenih stabala svih vrsta. U usporedbi sa 1998. g., značajna oštećenost svih vrsta porasla je za 5,09 % sa 19,40 % na 24,49 %. Stanje oštećenosti listača i četinjača karakteristično je za najznačajnije predstavnike bukvu, hrast i jelu. Oštećenost bukve u posljednjih 10 godina nije se bitno promijenila i kreće se od 4 do 10 %, pa bukva spada u najotporniju vrstu. Značajna oštećenost hrasta lužnjaka naglo je rasla od 1988. g. (8,10 %) i 1994. g. (42,50), a 1999. g. iznosi 23,50 %. Najugroženija je jela. Najviša vrijednost oštećenosti 1993. g. bila je 70,80 %, a 1999. g. ona iznosi 58,1 %. U Europi u 27 zemalja u 1999. g. ima značajno oštećenih stabala svih vrsta 22,6 %, a u Hrvatskoj to iznosi 24,5 %, stoje za 3,6 % više u odnosu na 1998. g. Hrvatska u odnosu na Europu, ima pretežito prirodne i dobro gospodarene šume. Dr. M. Harapin SEMINAR IZ ZAŠTITE SUMA U KOPRIVNICI Koliko je korisno održavati znanstvene i stručne skupove, te u njima sudjelovati najbolje govore zaštitarski problemi diljem Hrvatske. Upravo rješavanje takvih problema nameće važnost zajedničkih susreta. Na osnovi toga Uprava šuma Koprivnica organizirala je Seminar iz zaštite šuma. Na čelu organizacije seminara bila je Đurđica List, dipl. ing. šum., voditeljica Odjela za ekologiju i zaštitu. Seminar je održan u Repašu 28. 3. 2001. Bilo mu je nazočno oko 30-ak djelatnika UŠ Koprivnica, zaštitara sa Šumarskog fakulteta i iz Šumarskog instituta. U cjelodnevnoj raspravi govorilo se o suzbijanju hrastove pepelnice u rasadnicima i šumama, o štetama i suzbijanju mišolikih glodavaca, potkornjacima u kulturama četinjača i bolestima crnoga bora na području US Koprivnica, te općenito o zaštitarskoj problematici. Zaključak seminara je da je itekako korisno raspravljati o specifičnoj problematici određenoga područja, jer se na taj način najuspješnije rješavaju pojedini zadaci. Na kraju napominjem da smo u međuvremenu razgovarali o sličnim seminarima u UŠ Vinkovci i UŠ Karlovac, na koje ćemo se rado odazvati. Prof. dr. sc. Milan Glavaš ERRATA CORRIGE! U Šumarskome listu broj 125 (1-2) od 2001. god., str. 19-26 u članku: Franjić, J., Ž. Škvorc, A. Čarni, 2001: Numerička analiza fitocenoloških snimaka u bukovo jelovim šumama (Abieti-Fagetum s. 1.) u Hrvatskoj, došlo je do pogreške u naslovu i u tekstu. Pogreška je istovrsna i javlja se na osam od ukupno devet mogućih mjesta, te svagdje gdje je napisano "Abieti-Fagetum s. L". treba pisati "´Abieti- Fagetum s. 1.". U naslovu npr. stoji: NUMERIČKA ANALIZA FITOCENOLOŠKIH SNIMAKA U BUKOVO- JELOVIM ŠUMAMA (Abieti Fagetum s. L.) U HRVATSKOJ, a treba biti: NUMERIČKA ANALIZA FITOCENOLOŠKIH SNIMAKA U BUKOVO-JELOVIM ŠUMAMA {Abieti-Fagetum s. 1.) U HRVATSKOJ. Budući daje rad bio kod autora na završnoj korekciji gdje te pogreške nije bilo, ona je nastala naknadno, neposredno prije tiska. Naime radi se o skraćenici s. 1. (lat. sensu lato - u širem smislu) a ne L. (Linné). Ispričavamo se autorima zbog nastale tehničke greške. Uredništvo |