DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 100     <-- 100 -->        PDF

ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI


45. SEMINAR IZ ZAŠTITE BILJA
U Opatiji je od 13. do 16. veljače 2001. g. održan


45. seminar iz zaštite bilja. Seminar su organizirali
Agronomski fakultet i Hrvatsko društvo biljne zaštite u
Zagrebu. Isti je okupio poljoprivredne i šumarske
stručnjake koji se bave biljnim bolestima, štetnim i korisnim
kukcima, kao i drugim biotskim čimbenicima
koji utječu na zdravstveno stanje poljoprivrednog bilja
i šumskog drveća, s posebnim naglaskom na suvremena
sredstva i metode zaštite poljoprivrednih kultura i
šuma. U okviru Seminara organizirana je i Poster sekcija.
Zapažena su bila izlaganja šumarskih stručnjaka.
Na seminaru je bilo 550 sudionika, i podnesena su
ukupno 52 izlaganja.
Nakon otvaranja 45. seminara, u uvodnim izlaganjima
iznesene su sljedeće aktualne teme o zaštiti bilja
2001. godine.


Šamota, D.: Prikaz Zakona o ekološkoj proizvodnji
poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda
Macelj ski, M.: Ekološki indikatori


Smit, Z., Kordić-Smit, M., Capuder, Ž.,
Puntarić,D.: Prisutnost pesticida u potencijalnim
izvorima vode za piće


Čizmić, I., Tomić, Ž., Hrlec, G., Žabica,
Lj.: Nužnost provjere kakvoće tretiranja sjemena
Ostoj ić, Z.: Genetski preinačene biljke-stanje
u Svijetu
I š t o k, I. : Karantenske štetočinje bilja u šumarstvu


Od mnogobrojnih izlaganja o problematici zaštite
poljoprivrednog bilja, ratarskih kultura, vinove loze i


Slika 1. Radno predsjedništvo šumarske sekcije


voćnjaka te drugih vrsta, odnosno nasada, ističemo dva:
Pagliarini,N.,Danon,V.: Sindrom propadanja
divljeg kestena {Aesculus hipocastanum).
Hrlec, G.: Potreba pojačane kontrole sredstava
za zaštitu bilja u prometu u Republici Hrvatskoj.


U šumarskoj sekciji izneseno je 7 referata, pa navodimo
autore, naslove i kratke sažetke.


Liović, B., Novak-Agbaba, S., Matošević,
D.,Pernek,M.,Županić,M.: Neki problemi
primjene pesticida u šumama Hrvaske: Šuma je opterećena
mnogobrojnim negativnim utjecajima koji joj
smanjuju vitalitet. Biotski čimbenici, poglavito biljne
bolesti i kukci značajna su karika u lancu uzročnika sušenja
šuma. Biotički čimbenici su onaj segment negativnog
utjecaja na šume koji se može spriječiti ili eliminirati,
odnosno svesti na ekonomski dopušteni prag. Integrirani
pristup zaštiti šuma obuhvaća primjenu metoda
i sredstava s kojima se postiže željeni cilj, uz minimalnu
poremetnju šumskih ekosustava.


U okviru dijagnozno prognozne djelatnosti, prati se
pojava i intenzitet napada biljnih bolesti i kukaca i njihov
parazitoidski kompleks. Kod tretiranja nastoji se
izbjeći ekološki nepovoljni pesticidi, a prednost se daje
biološkim i biotehničkim metodama suzbijanja.


Jurjević, P.: Problematika šumskih požara u
2000. godini. Šumski požari su stalna i velika opasnost
za šume. Posljedice požara su: ekonomske i ekološke
štete jer se mijenja prirodni oblik okoliša i dolazi do degradacije
staništa. U Hrvatskoj ima 2,485.300 ha šuma
i šumskih tala (44 %). Na mediteranskom području ima


877.500 ha šuma. U Hrvatskoj se prosječno pojavi 291
požar, a u 2000. god. bilo ih je 704. Šteta se procjenjuje
na 2,6 milijuna kuna. Da bi se smanjili požari poduzima
se sljedeće: izgradnja protupožarnih prosjeka s elementima
šumskih cesta, osmatranje i dojava požara,
uzgojne mjere u funkciji zaštite od požara, izgradnja i
održavanje motrilica, primjena uređaja sa zemlje i zrakoplova
u gašenju požara.
Glavaš, M, Cvjetković, B., Margaletić,J.:
Suzbijanje hrastove pepelnice u šumskim rasadnicima.
U Hrvatskoj se uzgajaju sadnice hrasta lužnjaka i
kitnjaka u 15 rasadnika. Godišnje se proizvede 15 do 30
milijuna hrastovih sadnica, što čini 70 % od svih proizvedenih
biljaka. Posebna pozornost posvećuje se zaštiti
od štetnih kukaca i gljiva. Najštetnija je gljiva pepelnica
(Microsphaera alphitoides). U razdoblju od 1996. do




ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 101     <-- 101 -->        PDF

1999. g. za suzbijanje hrastove pepelnice u šumskim rasadnicima
korištene su dvije grupe fungicidal


1.
Na bazi sumpora korišteni su: Chromosul 41,43 %;
Sumpor SC 80 24,29 %; Micro 80 8,75 %; Tiovit
24,28 %; Močivi sumpor 1,43 %-tni.
2.
Sintetički pripravci: Rubigan 45,80 %; Tilt 19,12
%; Anvil 18,55 %; Topas 2,61 %; Sumi-8 7,25 %;
Alto 2,03 %; Bayleton 1,74 %; Systhane 2,32 % i
Vectra 0,58 %-tni. Broj i vrijeme tretiranja variraju
za pojedine rasadnike. Tretira se od ožujka do listopada.
Prosječan broj tretiranja za sve rasadnike je 10
puta. U pokusnom tretiranju na sadnicama lužnjaka
s pripravcima: Folicur 250 (tebuconazol 25 %); Sumi-
8 (dinikonazol 12,5 %; Vectra (brom konazol 10
%); Tiovit (sumpor 80 %) najučinkovitiji bio je Folicur
250, a najslabiji Tiovit.
Slika 2. Sudionici seminara


Hrašovec, B.: Suvremene metode suzbijanja
potkornjaka. Potkornjaci (Coleoptera, Scolytidae)
kao sekundarni štetnici u određenim okolnostima mogu
postati primarni, uzrokuju ekonomske gubitke i poremetnje
u šumskih ekosustavima.


Postoji velik broj metoda i postupaka praćenja brojnosti
i analize kvalitativnih svojstava njihovih populacija.
Postoji širok spektar metoda za njihovo suzbijanje
kao što su: mehaničke, uzgojne, kemijske, biološke i
biotehničke. Revolucionarno je otkriće mehanizma komunikacije
unutar pojedinih vrsta potkornjaka koherentnih
i jednoznačnih kemijskih nositelja informacija i
njihovog djelovanja na ponašanja kukaca. Kod fiziološki
oslabljenih stabala dolazi do mnogostrukog povećavanja
atraktivnosti za napad potkornjaka bioprodukcijom
agregacijskih feromona. Mnogobrojni sintetski
pripravci su imitacija ili istovjetna kopija takvih tvari, a
služe za primamljivanje i ulov ciljanih vrsta potkornjaka.
Značajno je svojstvo selektivnosti, jer se radi o tvarima
koje privlače bliske vrste ili samo jednu vrstu. U
Europi i u nas postoji znatan broj pripravaka za praćenje
dinamike populacija i suzbijanja nekoliko ekonom


ski najvažnijih vrsta potkornjaka, kao što su: Ips typographic,
Pityogenes chalcographus, i Trypodendron
lineatum. U postupku istraživanja su feromoni za: 7bmicuspiniperda,
T. minor, Ips sexdentatus, I. acuminatus
i drugih. Za drvaše osim navedenog T. lineatum nema
još gotovih pripravaka.


Za ulov potkornjaka do sada su korištene cjevaste
klopke, a u novije vrijeme sve se više koriste barijerne.
Primjena atraktanata i klopki za smanjenje brojnosti
potkornjaka ima veliku prednost u odnosu na kemijsko
tretiranje trupaca s ekonomskog, a napose ekološkog
stajališta.


Diminić, D.: Zdravstveno stanje kultura crnog
bora u Hrvatskoj. Već nekoliko godina u Hrvatskoj se
provode istraživanja zdravstvenog stanja kultura crnog
bora u priobalju, srednjoj i sjevernoj Hrvatskoj. Za laboratorijsku
obradu uzimani su uzorci iglica, izbojaka i
češera. Istraživanja su pokazala da su najugroženiji lokaliteti
na području Istre, Raba, Vinska draga-Zumberak
i Đurđevački peski. Determiran je veći broj fitopatogenih
gljiva, a najštetnije su: Mycosphaerella pini i
Lophodermium seditiosum na iglicama, te Sphaeropsis
sapinea na izbojcima i granama. Suše se pojedinačne
grane i cijele krošnje. Pretpostavlja se da su abiotski
čimbenici kao suša, nepovoljni stanišni uvjeti, visoke
koncentracije sumpornog dioksida, posolica i mehanička
oštećenja uzrokovali stanje stresa i stvorili predispoziciju
za napad gljivičnih uzročnika.


Margaletić, J., Glavaš, M., Janicki, Z.,
Turk, N., IVI i 1 a s, Z.: Glodavci u šumskim ekosustavima
kao prenositelji bolesti. U šumama glodavci
čine velike štete na biljkama i plodovima. Posebno se
ističu 3 vrste miševa i 4 vrste voluharica. Nisu samo
štetnici nego su izvori i prenositelji zaraznih bolesti. Tijekom
evolucije došlo je do prilagodbe nekih mikroorganizama
i parazita i određene životinjske vrste. Uzročnici
bolesti i paraziti mogu se prenijeti na divlje i domaće
životinje i na čovjeka. Glodavci uzročnike, često
zaraznih bolesti, mogu izlučivati aktivno putem sekreta
ili ekskreta ili pasivno putem endo i ektoparazita. Neka
šumska područja postaju enzootska, odnosno endemska
različitih zaraznih bolesti. Bolesti koje se prenose na
ljude poznate su u medicini kao zoonoze, kao što su
napr. trihineloza, leptospiroza, lyme borelioza, krpeljni
encefalitis i druge zarazne bolesti. Opasnosti infekcije
izloženi su svi koji rade u šumi ili njome prolaze. Zato
je važno poznavati vrste i brojnost, odnosno gustoću
populacije glodavaca u šumama i smanjiti njihovu
brojnost na podnošljivu razinu s ekonomskog i zdravstvenog
gledišta.


Harapin, M.: Zdravstveno stanje šuma u Hrvatskoj
na kraju stoljeća. Na početku prošlog stoljeća
(oko 1900. g.) zabilježena su velika sušenja i enormna
sječa sušaca, kao i krajem stoljeća. Može se reći da se