DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2001 str. 100 <-- 100 --> PDF |
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI 45. SEMINAR IZ ZAŠTITE BILJA U Opatiji je od 13. do 16. veljače 2001. g. održan 45. seminar iz zaštite bilja. Seminar su organizirali Agronomski fakultet i Hrvatsko društvo biljne zaštite u Zagrebu. Isti je okupio poljoprivredne i šumarske stručnjake koji se bave biljnim bolestima, štetnim i korisnim kukcima, kao i drugim biotskim čimbenicima koji utječu na zdravstveno stanje poljoprivrednog bilja i šumskog drveća, s posebnim naglaskom na suvremena sredstva i metode zaštite poljoprivrednih kultura i šuma. U okviru Seminara organizirana je i Poster sekcija. Zapažena su bila izlaganja šumarskih stručnjaka. Na seminaru je bilo 550 sudionika, i podnesena su ukupno 52 izlaganja. Nakon otvaranja 45. seminara, u uvodnim izlaganjima iznesene su sljedeće aktualne teme o zaštiti bilja 2001. godine. Šamota, D.: Prikaz Zakona o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda Macelj ski, M.: Ekološki indikatori Smit, Z., Kordić-Smit, M., Capuder, Ž., Puntarić,D.: Prisutnost pesticida u potencijalnim izvorima vode za piće Čizmić, I., Tomić, Ž., Hrlec, G., Žabica, Lj.: Nužnost provjere kakvoće tretiranja sjemena Ostoj ić, Z.: Genetski preinačene biljke-stanje u Svijetu I š t o k, I. : Karantenske štetočinje bilja u šumarstvu Od mnogobrojnih izlaganja o problematici zaštite poljoprivrednog bilja, ratarskih kultura, vinove loze i Slika 1. Radno predsjedništvo šumarske sekcije voćnjaka te drugih vrsta, odnosno nasada, ističemo dva: Pagliarini,N.,Danon,V.: Sindrom propadanja divljeg kestena {Aesculus hipocastanum). Hrlec, G.: Potreba pojačane kontrole sredstava za zaštitu bilja u prometu u Republici Hrvatskoj. U šumarskoj sekciji izneseno je 7 referata, pa navodimo autore, naslove i kratke sažetke. Liović, B., Novak-Agbaba, S., Matošević, D.,Pernek,M.,Županić,M.: Neki problemi primjene pesticida u šumama Hrvaske: Šuma je opterećena mnogobrojnim negativnim utjecajima koji joj smanjuju vitalitet. Biotski čimbenici, poglavito biljne bolesti i kukci značajna su karika u lancu uzročnika sušenja šuma. Biotički čimbenici su onaj segment negativnog utjecaja na šume koji se može spriječiti ili eliminirati, odnosno svesti na ekonomski dopušteni prag. Integrirani pristup zaštiti šuma obuhvaća primjenu metoda i sredstava s kojima se postiže željeni cilj, uz minimalnu poremetnju šumskih ekosustava. U okviru dijagnozno prognozne djelatnosti, prati se pojava i intenzitet napada biljnih bolesti i kukaca i njihov parazitoidski kompleks. Kod tretiranja nastoji se izbjeći ekološki nepovoljni pesticidi, a prednost se daje biološkim i biotehničkim metodama suzbijanja. Jurjević, P.: Problematika šumskih požara u 2000. godini. Šumski požari su stalna i velika opasnost za šume. Posljedice požara su: ekonomske i ekološke štete jer se mijenja prirodni oblik okoliša i dolazi do degradacije staništa. U Hrvatskoj ima 2,485.300 ha šuma i šumskih tala (44 %). Na mediteranskom području ima 877.500 ha šuma. U Hrvatskoj se prosječno pojavi 291 požar, a u 2000. god. bilo ih je 704. Šteta se procjenjuje na 2,6 milijuna kuna. Da bi se smanjili požari poduzima se sljedeće: izgradnja protupožarnih prosjeka s elementima šumskih cesta, osmatranje i dojava požara, uzgojne mjere u funkciji zaštite od požara, izgradnja i održavanje motrilica, primjena uređaja sa zemlje i zrakoplova u gašenju požara. Glavaš, M, Cvjetković, B., Margaletić,J.: Suzbijanje hrastove pepelnice u šumskim rasadnicima. U Hrvatskoj se uzgajaju sadnice hrasta lužnjaka i kitnjaka u 15 rasadnika. Godišnje se proizvede 15 do 30 milijuna hrastovih sadnica, što čini 70 % od svih proizvedenih biljaka. Posebna pozornost posvećuje se zaštiti od štetnih kukaca i gljiva. Najštetnija je gljiva pepelnica (Microsphaera alphitoides). U razdoblju od 1996. do |