DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 95     <-- 95 -->        PDF

Financijska pomoć šumarstvu:


Šest od dvanaest zemalja (Bugarska, Bosna i Hercegovina,
Estonija, Latvija, Litva i Poljska) prijavile su
izostanak novčane potpore šumarstvu. Ovo bi trebalo
pažljivo razmotriti zbog toga što definicija novčane
potpore nije sasvim jasna i može se razlikovati od zemlje
do zemlje. Pomoć u vidu naplata štete i potpore ak


tivnostima od javnog interesa provodi se u većini zemalja,
osim u Bugarskoj, Bosni, Latviji i Litvi. Šumarski
sektor u Albaniji u potpunosti ovisi o državnom proračunu.
Državna financijska potpora nacionalnim šumarskim
institucijama u Estoniji iznosi polovinu ukupnog
prihoda od šuma u državnom vlasništvu.


Visina prihoda:


Sedam zemalja (Bugarska, Češka, Estonija, Mađarska,
Makedonija, Slovačka i Slovenija) prijavile su da
je visina prihoda u šumarstvu niža od prosjeka radnič


kih plaća. Samo su u dvije zemlje (Latvija i Litva) plaće
u šumarstvu više od prosjeka.


Nedovoljno ulaganje u šumarstvo, nedostatak financijskih izvora


Trenutno ukupno stanje u sektoru šumarstva relativno
je stabilno u većini zemalja sudionica Phare programa.
U mnogim slučajevima financijski pokazatelji,
tj. visina prihoda i obustava financijske potpore ukazuju
na pogoršanje. Kao posljedica nedostatka financija,
visina ulaganja često je niža od polovine prihoda od šu


marskog sektora. Potreba za poboljšanjem trenutnog
stanja, pogotovo u šumarskoj privredi i financiranju aktivnosti
u šumarstvu (uključujući mjere podrške šumarskim
službama izvan drvne industrije), stavljena je na
vrh liste prioriteta zemalja članica Ekonomske komisije
za Europu.


Financijska pomoć izvana


ti zemljama sudionicama Phare programa financiranje
šumarstva područje je pod značajnim utjecajem
ne samo trenutnog stanja privrede u zemlji, nego i kontinuiteta
financijskih politika i navika iz bivših centraliziranih
privreda. Ciljevi financijske politike nisu uvijek
jasno određeni, a politika se formulira kratkoročno.


Pomoć sektoru šumarstva uglavnom može biti u
obliku


subvencije, tj.izravne financijske potpore


financijske potpore određenim projektima za poboljšanje
stanja u šumarstvu
oslobađanje od poreza za udruge koje se bave aktivnostima
u šumarstvu, ili
doprinos plaćanju kamata na dug komercijalnim
bankama


Zemlje podvrgnute istraživanju mogu se svrstati u
sljedeće skupine:
a) zemlje s politikom državne subvencije, poput Češ


ke, Mađarske, Slovačke i Slovenije;
b) zemlje u kojima odabrane projekte u šumarstvu fi


nancijski pomaže država, poput Makedonije, Poljske
i Rumunjske;


c) zemlje u kojima nema državne subvencije; privatne
osobe i udruge koje upravljaju šumama svoje troškove
pokrivaju iz vlastitih prihoda; kao u slučaju
Estonije, Latvije, Litve, Bugarske;


d) zemlje u kojima je šumarska uprava izravno vezana
na državni budžet, kao u Albaniji


e) zemlje poput oba entiteta Bosne i Hercegovine, u kojima
nema državne potpore.
Državni budžet glavni je izvor izravne financijske


pomoći šumarstvu izvana: naknade za štete, potpora
dobrotvornim šumarskim službama, subvencije ili indirektna
financijska potpora (npr. porezna olakšica).


Državna potpora šumarskom sektoru najčešće se
odnosi na subvencije za uzgoj šuma, pomoć programima
pošumljivanja, potporu programima obnove i zaštite
okoliša. Pomoć se, u nekim slučajevima, daje i za pripremu
osnova gospodarenja, za ulaganje u izgradnju
cesta i zgrada.


Državna šumarska administracija i strukture šumarske uprave


Državna administracija utječe na privredne aktivnood
tržišnih aktivnosti, potrebno je stvoriti ekonomske
sti u mnogim zemljama.To umanjuje nezavisnost kako uvjete i zakone koji će uvažavati specifičnosti pojedidržavnih
organa vlasti, tako i šumarskih poduzeća. nih zemalja.
Kako bi se postiglo odvajanje državne administracije