DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 88     <-- 88 -->        PDF

sjemena, zahtjevima vrste za svjetlom i ostalim stani-insektu da lokalizira biljku domaćina. Među tim kemijšnim
čimbenicima. Uobičajena veličina krugova je ona skim porukama najvažnije su one terpentinske supstangdje
je omjer visine najviših stabala i promjera kruga ce koje su prisutne u smolastim tvarima iglica četinjača.
1:1, 1:0,5 i 1:0,75. U ovom primjeru proučavan je utjecaj tvari koje


Radi detljnijeg proučavanja sječe u krugovima emitiraju iglice bora na ponašanje ženke borovog čet1982.
g. posječeno je golom sječom 6 krugova u dva njaka (Thaumatopoea Pitvocampa) u trenutku odlagapodručja
sličnih stanišnih uvjeta (šuma Campigna i njajajašaca.
šuma Camaldoli). Odnos visine stabala i promjera kruOvaj
štetnik rasprostranjen je po cijelom Mediteraga
bio je 1:1. Naknadno su vršena ispitivanja s manjim nu. Pored šteta na stablima kao defolijatori, od velike su
krugovima, gdje je odnos promjera kruga i visine stavažnosti
i problemi higijensko-sanitarnog karaktera,
bala bio: D=0,5 i 0,75H. Proučavano je i stanje unutar zbog infekcija kože koje izazivaju dlačice kojima je
krugova (središte kruga i rubovi). Cilj je bio da se unuprekriveno
tijelo gusjenica. Ispitivanja su pokazala da
tar krugova obnove listače, stoje i postignuto (Sorbus leptir ima jasne preference prema pojedinim vrstama
sp., Acer sp. i sporadično Q. cerris, P. avium, C. sativa, borova ako rastu u mješanim formacijama. Tu pojavu je


S. aria i C. avellana). uočio Calas još davne 1897. g.
Autor zaključuje daje sječa u krugovima koristan Kvaliteta hrane koji različite vrste borova pružaju
način za prirodnu obnovu monokultura, jer je u relativštetniku,
igra važnu ulogu u brzini razvoja gusjenica.
no kratkom razdoblju promijenjena floristička struktuCilj
je bio izolirati supstance koje izlučuju iglice pojera
te predlaže nastavak s takvim tretmanom u svrhu podinih
vrsta borova. Ispitivanja su vršena u dvije mlade
stizanja raznolikosti vrsta i dimenzija. Ovakva obnova sastojine, sastavljene od više vrsta borova (crni bor, bipogoduje
estetskom izgledu šume i stvaranju povoljnijeli
bor, alepski bor, primorski bor i pinija) s ciljem da
jih uvjeta za biljni i životinjski svijet. se pronađu vrste koje su najprikladnije za pošumljava-


Riziero T i b e r i, Angela N i c c o 1 i, Tiziana P a n -nje tog područja. U laboratoriju se ispitivao kemijski
za vol ta: Uzajamni odnosi biljaka i životinja na sastava iglica. Ustanovljeno je da iglice pinije (P. pinea)
pošumljenim površinama napuštenih poljoprivredu
razdoblju kada ženka borovog četnjaka odlaže jajašnih
područja - temeljni rezultati ca, imaju u svom sastavu 24-70 puta više lako hlaplji-


U svrhu proučavanja međusobnih odnosa biljaka -vog monoterpentina (S-)-Limonene, čija se koncentraživotinja,
istraživanja su išla u dva smjera. Prvi dio iscija
izvan tog razdoblja značajno smanjuje. Upravo pitraživanja
odnosi se na kvalitetne i kvantitetne promjenija
predstavlja vrstu bora koju ženke borovog četnjaka
ne već postojećih zoocenoza, vezane za novonastale izbjegavaju.
pošumljene površine. Životinje svojim aktivnostima Pokusom je dokazano da i ostale vrste borova čije su


utječu na životne funkcije pojedinih biljnih vrsta, modiiglice
tretirane preparatom monoterpentina (S-)-Limoficirajući
odnos i konkurenciju među biljkama, pomanene
i njemu sličnim (R+)-Limonenom su imali znatno
žući često razvoj vrsta koje su u normalnim uvjetima manji intenzitet napada borovog četnjaka.
sprječene u svom rastu i raširenosti. Ova istraživanja su važan doprinos borbi protiv


Poznato je da se u jednostavnim fitocenozama naovog
neugodnog štetnika i daju pozitivne smjernice za
lazi ograničen broj životinjskih vrsta, dok u ekosustaviodabir
pogodnih vrsta za pošumljavanje u mediteranma
s razvijenim komponentama stabala, grmlja i priskom
području.
zemnog raslinja nalazimo brojne životinjske vrste koje
tu imaju uvjete prehrane, sklonište i mogućnost reproFrane
Grospić, dipl. ing.
dukcije.


Istraživanja su vršena za insekte i sisavce sustavnim
mjesečnim pregledima tijekom cijele godine, a za ptice
kontrole tjedno, tijekom gnježđenja.


Unošenje listača i četinjača kojih prije nije bilo, donijelo
je povećanu raznolikost i brojnost entomološke
komponente, ali i mnogih bezkralježnjaka i kralježnjaka,
posebice ptica te velikih i malih sisavaca. Rezultati
preliminarnih istraživanja slijede.


Drugi dio istraživanja usmjerenje prema ispitivanju
odnosa biljke domaćina i insekta fitofaga. Između biljaka
i insekata u prirodi postoji "dijalog" koji se prenosi
putem hlapljivih terpentinskih supstanca, koje su tzv.
"kemijski glasnici". Te hlapljive supstance omogućuju