DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 87 <-- 87 --> PDF |
ITALIA FORESTALE E MONTANA (časopis o ekonomskim i tehničkim odnosima izdanje Talijanske Akademije šumarskih nauka-Firenze) Iz broja 4, srpanj-kolovoz 2000. izdvajamo: Orazio Ciancio: Nove metode obnove i gospodarenja šumskim sustavima Dana 10. veljače 2000. g. održanje u sjedištu Akademije šumarskih nauka, Firenze, seminar na temu "Nove metode obnove i gospodarenja šumskim sustavom". Časopis broj 4 obraduje problematiku koja je prezentirana tijekom seminara. Odgovorni direktor časopisa i generalni sekretar Akademije gospodin Orazio Cianci o dao je uvodno izlaganje na seminaru, kao i uvodni članak u časopisu. Fijekom seminara prezentirani su prvi rezultati znanstvenog istraživanja od općeg interesa, koje je Financiralo Ministarstvo znanstvenog i tehnološkog istraživanja. Istraživanja su započela u siječnju 1999. godine i trajala do kraja 2000. g. U programu istraživanja sudjelovali su istraživači iz 3 naučna sektora, svrstani u 10 istraživačkih ekipa, sa 6 sveučilišta (Bari, Bologna, Firenze, Padova, Reggio Calabria, Fuscia). Znanstveni projekt iniciran je u sklopu problematike "Program 21"- konferencije UN o ambijentu i razvoju (UNCED, Rio di Janeiro 1992. g.), programa zaštite okoliša Europske zajednice i Nacionalnog plana razvoja. Cilj je odrediti kriterije, ustanoviti pokazatelja i metodologiju, te osigurati tehničku opremu operativcima šumskoga sektora. Program istraživanja predviđa proučavanje tri kvalitetne grupe: 1. Spontana obnova naseljavanjem na napuštene poljoprivredne površine 2. Pošumljavane autoktonim vrstama postojećih sastojina radi povećanja stabilnosti šumskih populacija 3. Intervencija na obnovi krajolika pošumljavanjem površina s kojih je nestala šumska vegetacija. U ovom broju časopisa objavljenje dio tih radova, dok je dio istraživanja još u tijeku. Susanna N o c e n t i n i : Obnova šumskih sustava osnovni pogledi Autorica u ovom članku obraduje značenje pojmova vezanih za prirodnu obnovu šumskih sustava, koji su tijekom godina zbog intenzivnog i često lošeg korištenja lišena svog nekadašnjeg izgleda. Danas se sve više postavlja zadatak da se te površine privedu svom "prirodnom stanju". Pojam "prirodno stanje" trebao bi označiti jedan proces bez utjecaja čovjeka, ali je danas općenito priznato da su svi zemaljski ekosustavni podložni većem ili manjem utjecaju čovjeka. Moglo bi se reći da pojam "prirodnog stanja" zahtijeva mogućnost autonomnog obnavljanja i regulacije samoodržanja bez potrebnog utjecaja čovjeka. Odgovor na pitanje što je to prirodno obnavljanje, bio bi da se u funkcionirnju sustava maksimalno koriste prirodni izvori energije, a umjetni energetski izvori trebali bi se svesti na minimum. Obnavljanje se osniva na zahvatima koji trebaju biti oprezni, ustrajni i detaljni. Kao generalna orijentacija potrebno je unositi lokalne vrste, vodeći računa o postepenim promjenama okoliša. Ako su unutar šumskih površina prisutne egzotične vrste, nije potrebno ići na njihovu eliminaciju, jer se u mnogo slučajeva prirodno obnavljaju, što ide u prilog Stvaranja raznolike strukture. U pravilu se unesene vrste mogu zadržati u mješanim strukturama, ukoliko ne sprječavaju postojanje lokalnih vrsta. S jednim gospodarenjem koje se osniva na prirodnoj obnovi, krajolik se formira bez naglih promjena, a postižu se veći kulturni, estetski, bioekološki i ekonomski učinci. Od posebnog je značenja prirodno spontano naseljavanje šumskih vrsta na napuštene poljoprivredne površine. Ovo naseljavanje mnogo je brže nego što se misli. Brzina ovisi o blizini sjemenskih stabala, stanju tla, hidrološkog režima te prisutnosti životinjskih vrsta koje utječu na raznošenje sjemena. Obnavljanje prirodnog izgleda krajolika ne znači isključiti utjecaj čovjeka na prirodu, već pronaći harmoničan odnos između prirode i ljudske aktivnosti. Dokaz tomu su mnogi predivni krajolici koje su znalački oblikovali ljudi u sklopu svojih redovitih aktivnosti. Roberto Mer curio: Iskustva i perspektive primjene sječe u krugovima u sastojinama jele u nacionalnom parku Casentini U posljednje vrijeme sve je jača potreba gospodarenja šumama kako bi se vratio njen prirodni izgled. Fo su u prvom redu velike površine monokultura koje nemaju potrebnu biološku raznolikost, a u koje se nastoji unijeti autoktone vrste. Sječa u krugovima bazira se na prirodnoj pojavi stvaranja "rupa" u sastojini nakon nestanka pojedinih stabala. Mnoga su istraživnja vršena u prirodnim šumama, kako bi se optimizirale forme i dimenzije krugova, te ustanovili stanišni i ekološki čimbenici koji utječu na dinamiku obnove. U pravilu veličina krugova varira od 100 do 1000 kvadratnih metara, i na toj površini posječena su sva stabla golom sječom. Po nekim autorima ta bi površina trebala biti veća (400-1500), ali u svakom slučaju mora biti tolika da jamči prirodnu obnovu. Oblik tih površina može biti okrugao, eliptičan ili kvadratni, a njihova veličina ovisi o visinama najviših stabala, dobi i osobinama vrsta, kapacitetu proizvodnje |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 88 <-- 88 --> PDF |
sjemena, zahtjevima vrste za svjetlom i ostalim stani-insektu da lokalizira biljku domaćina. Među tim kemijšnim čimbenicima. Uobičajena veličina krugova je ona skim porukama najvažnije su one terpentinske supstangdje je omjer visine najviših stabala i promjera kruga ce koje su prisutne u smolastim tvarima iglica četinjača. 1:1, 1:0,5 i 1:0,75. U ovom primjeru proučavan je utjecaj tvari koje Radi detljnijeg proučavanja sječe u krugovima emitiraju iglice bora na ponašanje ženke borovog čet1982. g. posječeno je golom sječom 6 krugova u dva njaka (Thaumatopoea Pitvocampa) u trenutku odlagapodručja sličnih stanišnih uvjeta (šuma Campigna i njajajašaca. šuma Camaldoli). Odnos visine stabala i promjera kruOvaj štetnik rasprostranjen je po cijelom Mediteraga bio je 1:1. Naknadno su vršena ispitivanja s manjim nu. Pored šteta na stablima kao defolijatori, od velike su krugovima, gdje je odnos promjera kruga i visine stavažnosti i problemi higijensko-sanitarnog karaktera, bala bio: D=0,5 i 0,75H. Proučavano je i stanje unutar zbog infekcija kože koje izazivaju dlačice kojima je krugova (središte kruga i rubovi). Cilj je bio da se unuprekriveno tijelo gusjenica. Ispitivanja su pokazala da tar krugova obnove listače, stoje i postignuto (Sorbus leptir ima jasne preference prema pojedinim vrstama sp., Acer sp. i sporadično Q. cerris, P. avium, C. sativa, borova ako rastu u mješanim formacijama. Tu pojavu je S. aria i C. avellana). uočio Calas još davne 1897. g. Autor zaključuje daje sječa u krugovima koristan Kvaliteta hrane koji različite vrste borova pružaju način za prirodnu obnovu monokultura, jer je u relativštetniku, igra važnu ulogu u brzini razvoja gusjenica. no kratkom razdoblju promijenjena floristička struktuCilj je bio izolirati supstance koje izlučuju iglice pojera te predlaže nastavak s takvim tretmanom u svrhu podinih vrsta borova. Ispitivanja su vršena u dvije mlade stizanja raznolikosti vrsta i dimenzija. Ovakva obnova sastojine, sastavljene od više vrsta borova (crni bor, bipogoduje estetskom izgledu šume i stvaranju povoljnijeli bor, alepski bor, primorski bor i pinija) s ciljem da jih uvjeta za biljni i životinjski svijet. se pronađu vrste koje su najprikladnije za pošumljava- Riziero T i b e r i, Angela N i c c o 1 i, Tiziana P a n -nje tog područja. U laboratoriju se ispitivao kemijski za vol ta: Uzajamni odnosi biljaka i životinja na sastava iglica. Ustanovljeno je da iglice pinije (P. pinea) pošumljenim površinama napuštenih poljoprivredu razdoblju kada ženka borovog četnjaka odlaže jajašnih područja - temeljni rezultati ca, imaju u svom sastavu 24-70 puta više lako hlaplji- U svrhu proučavanja međusobnih odnosa biljaka -vog monoterpentina (S-)-Limonene, čija se koncentraživotinja, istraživanja su išla u dva smjera. Prvi dio iscija izvan tog razdoblja značajno smanjuje. Upravo pitraživanja odnosi se na kvalitetne i kvantitetne promjenija predstavlja vrstu bora koju ženke borovog četnjaka ne već postojećih zoocenoza, vezane za novonastale izbjegavaju. pošumljene površine. Životinje svojim aktivnostima Pokusom je dokazano da i ostale vrste borova čije su utječu na životne funkcije pojedinih biljnih vrsta, modiiglice tretirane preparatom monoterpentina (S-)-Limoficirajući odnos i konkurenciju među biljkama, pomanene i njemu sličnim (R+)-Limonenom su imali znatno žući često razvoj vrsta koje su u normalnim uvjetima manji intenzitet napada borovog četnjaka. sprječene u svom rastu i raširenosti. Ova istraživanja su važan doprinos borbi protiv Poznato je da se u jednostavnim fitocenozama naovog neugodnog štetnika i daju pozitivne smjernice za lazi ograničen broj životinjskih vrsta, dok u ekosustaviodabir pogodnih vrsta za pošumljavanje u mediteranma s razvijenim komponentama stabala, grmlja i priskom području. zemnog raslinja nalazimo brojne životinjske vrste koje tu imaju uvjete prehrane, sklonište i mogućnost reproFrane Grospić, dipl. ing. dukcije. Istraživanja su vršena za insekte i sisavce sustavnim mjesečnim pregledima tijekom cijele godine, a za ptice kontrole tjedno, tijekom gnježđenja. Unošenje listača i četinjača kojih prije nije bilo, donijelo je povećanu raznolikost i brojnost entomološke komponente, ali i mnogih bezkralježnjaka i kralježnjaka, posebice ptica te velikih i malih sisavaca. Rezultati preliminarnih istraživanja slijede. Drugi dio istraživanja usmjerenje prema ispitivanju odnosa biljke domaćina i insekta fitofaga. Između biljaka i insekata u prirodi postoji "dijalog" koji se prenosi putem hlapljivih terpentinskih supstanca, koje su tzv. "kemijski glasnici". Te hlapljive supstance omogućuju |