DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 85     <-- 85 -->        PDF

razvoju bolesti. Izvršene su potrebne klimatske analize
na bazi podataka susjednih meteoroloških stanica za
razdoblje od 1951. do 1970. g. i uspoređeni onima u
razdoblju od 1971. do 1990.


Uzeti su uzorci od oboljelih stabala iz zone korjena i
kore u prsnoj visini radi izoliranja patogenog uzročnika.
Uzorci su uzgajani na pločici sa supstratom u mraku
i na temperaturi od 25 stupnjeva C, u trajanju od deset
dana. Poslije su ispitane morfološke karakteristike uzročnika
i uspoređene s uzorcima micelija P. cambivora
iz središnjeg ureda u Baarn-u (Nizozemska) i ostalim
uzročnicima iz Instituta.


Ozbiljno napadnute stabljike tretirane su organskim
gnojivima, zatim organskim gnojivima kojima je dodan
gnoj od peradi, te konačno ista kombinacija kojoj su
dodani mikroelementi. Ovi preparati dodaju se biljci u
količini od 100 kg s dodatkom od 10 kg gnoja od peradi.
Tijekom tretmana ispitane su 63 sastojine kestena sa
23 166 stabala na površini od 314 ha. Starost sastojina
bila je 70-300 g. za stabla visokog uzgoja i 20-30 g. za
panjače. Od ispitanih kultura 46 % imalo je uginula stabla,
27 % bilo je bolesno, a na ostalih 27 % nije bilo nikakvih
šteta ili 1300 stabala bilo je bolesno od kojih
700 nepovratno.


Možemo zaključiti daje bolest podjednako napadala
odrasla i mlada stabla, zatim stabla u srednjem dijelu
kulture, kao i ona druga. Također je podjednako evidentirana
bolest kod pojedinačnih stabala kao i kod grupa.
Intenzitet napada veći je tamo gdje je ispiranje tla veće,
a posebno kod obilnih proljetnih i jesenskih kiša. Čišćenje
tla od listinca i smanjenje količine organske materije
nepovoljno djeluje na razvoj bolesti.


Pozitivni rezultati u suzbijanju postižu se dodavanjem
organskih gnojiva, a posebno ako se to radi krajem
travnja ili početkom svibnja. To pospješuje razvoj
korjenovih vrhova, poboljšava strukturu terena, povećava
mikrobiološku aktivnost i unošenje hranjivih tvari,
minerala i mikroelemenata.


Obnovljena snaga korjenovog sustava postignuta
dodavanjem gnojiva omogućava uspostavljanje ravnoteže
između biljke domaćina i patogenog uzročnika.
Potrebno je stabla očistiti od suhih grana, a teren ne osiromašivati
konstantnim eliminiranjem listinca i ostalih
organskih tvari, a ukoliko se to radi treba nadoknaditi
organsku materiju u obliku komposta. Vodni režim treba
urediti tako da se regulira protok vode i spriječi stagnacija
vode drenažom i skretanjem vodenog toka.


Poduzimanjem adekvatnih uzgojno-tehničkih radova
trebalo bi eliminirati uvjete koji pogoduju parazitu.
Ostaje i nadalje potreba da se nastavi s još detaljinim
analizama koje bi omogućile uspješniju borbu protiv
ove opasne bolesti.


Gianfranco Minotta: Miting udruženja šumarskih
novinara Europe (EFA) u nizozemskim šumama


U mjesecu svibnju 2000. g. održan je u Nizozemskoj
godišnji miting udruženja koje objedinjuje glavne
šumarske revije Europe (European Forest Journals
Association-EFA). Susret omogućava analizu aktivnosti
udruženja, razmjenu vijesti i informacija između sudionika
sa svrhom boljeg poznavanja realnog stanja u
šumarstvu raznih zemalja članica EFA-e. Odlučeno je
da EFA službeno sudjeluje na Kongresu međunarodne
federacije novinara poljoprivrednog sektora, koji će se
održati u Finskoj u rujnu 2001. g. Stoga je potrebno pripremiti
niz prijedloga koje će EFA predstaviti na Kongresu,
a koji se odnose specijalno na stanje u šumarskom
novinarstvu.


Kao i obično, u sklopu aktivnosti godišnjeg mitinga
održane su različite ekskurzije i susreti s predstavnicima
šumskog sektora sa svrhom upoznavanja stanja i
aktualne problematike u šumarstvu domaćina. Šumarstvo
Nizozemske raspolaže skromnim površinama šuma
od oko 335 000 ha ili oko 10 % površine zemlje. U
strukturi vlasništva na privatne šume otpada oko 50 %.
Važno je naglasiti da postoji vrlo velika naklonost općeg
javnog mišljenja o značaju šuma posebno o ulozi
šuma u pogledu zdravlja, kao i rekreativnoj i ekonomskoj
ulozi. Središnja i lokalne vlasti u posljednje vrijeme
poduzimaju sve više zakonskih inicijativa za stimuliranje
privatnih vlasnika za očuvanje i poboljšanje stanja
šumskih površina, posebice glede njihove rekreativne
funkcije.


Predviđeno je ukidanje zemjišnog poreza i poreza
na nasljeđivanje zemjišta pod uvjetom da:


najmanje 30 % površine zemjišta bude pošumljeno,


a poljoprivredne površine trebaju biti okružene sta


blima u iznosu od najmanje 75 % opsega posjeda,


unutar posjeda poljoprivredne površine moraju se


izmjenjivati sa šumskim zonama i isključenje inten


zivni uzgoj stoke (osim peradi i svinja),


te površine moraju ostati pod tim uvjetima najmanje


25. g. i trebaju biti otvorene za građanstvo, tj. treba
biti dozvoljeno kretanje cestama i stazama (pješice
ili sredstvima bez motornog pogona).
Taj program pod nazivom "cjelovito gospodarenje
šumama", ima zadatak stimulirati privatne i javne vlasnike
da prilagode metode gospodarenja ujedinjenom
produktivno-rekreativno-naturalističkom cilju.


Ova inicijativa predviđena je za vlasnike s više od
25 ha površine, a za male vlasnike je predviđeno udruživanje
u konzorcije. Ti konzorciji udružuju više od tisuću
vlasnika s površinom od oko 130 000 ha. Konzorciji
obavljaju razne poslove za članove, kao što su kupoprodaja
proizvoda i tehničke konzultacije.


Šumarstvo Nizozemske pokušava naći kompromis
između aktivnosti ekonomskog karaktera i ambijentalno-
socijalnog karaktera, što sve više postaje obilježje
europskog i izvaneuropskog šumarstva.