DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 79 <-- 79 --> PDF |
OBLJETNICE 90 GODINA ČASOPISA "PRIRODA´ Ekološko obrazovanje i obrazovanje o prirodi i o okolišu, te primjeren suživot s prirodom, jedino osiguravaju budućnost novim generacijama. Prof. dr. sc. Oskar P. Springer, glavni i odgovorni urednik "Prirode" Izlaskom posljednjeg 12-tog broja za godinu 2000., odnosno 880-tog broja tijekom cjelokupnog razdoblja izlaženja, časopis PRIRODA - mjesečnik Hrvatskog prirodoslovnog društva (HPD), navršio je 90. obljetnicu svog kontinuiranog izlaženja. Ako danas više i nije jedini časopis za popularizaciju prirodnih znanosti u nas, PRIRODA je zasigurno naš najomiljeniji i najozbiljniji mjesečnik te vrste, a u promicanju ekološke kulture s pravom ga krasi pridjevak (otisnut na naslovnici svakog broja): "najstariji ekološki časopis na svijetu." Izdavač PRIRODE je, kako spomenusmo, Hrvatsko prirodoslovno društvo ili, kako se je zvalo prilikom svog utemeljenja 27. prosinca 1885, Hrvatsko naravoslovno društvo. Njegov suosnivač i prvi predsjednik zoolog Spiridion B r u s i n a već sljedeće godine ( 1886) pokreće časopis Glasnik Hrvatskog naravoslovnog društva, koji će, nakon pet godina izlaženja, počevši od 1911. godine prerasti u isključivo "stručni i znanstveni časopis", a popularni prilozi biti objavljivani u novo pokrenutom tromjesečniku, kojemu je prvi glavni urednik dr. Ljudevit G u t s c h y nadjenuo ime PRIRODA. Zaslugom aktualnog glavnog i odgovornog urednika prof. dr. sc. Oskara Springera , koji je pretraživao arhiv Nacionalne i sveučilišne biblioteke i zapisnike Skupština HPD-a, danas znamo i točan datum izlaska prvog (dvo) broja. To je 3. srpnja 1911., kada je uz pretplatnu cijenu od 5 kruna za nečlanove Društva (članovi Društva i danas primaju časopis besplatno!) odaslan u prodaju prvi broj PRIRODE. U prvoj dekadi (1911 - 1920) izdano je tako 76 svezaka, u drugoj (1921 - 1930) 100 svezaka i tako redom sve do posljednjeg desetogodišta (1991 - 2000) kada su ukupno izdana 104 sveska. Časopis PRIRODA tijekom svoga 90 godina dugog izlaženja uređivali su ugledni znanstvenici iz redova biologa, zoologa, botaničara, kemičara, liječnika, geografa ... njih dvadesetak, sve mahom doktori znanosti, sveučilišni profesori i/ili akademici. Najduži urednički staž imali su u kontinuitetu zoolog Miroslav Hirtz , kojije časopis uređivao punih 16 godina (1926 - 1941), koliko i mineralog-petrograf Fran Tuca n (1915 1919, 1945- 1948. i 1949- 1955), s time daje posljed njih 7 godina mjesto urednika dijelio s kemičarom Dragom Grdenićem . Akademik veterinar Teodor Varićak na čelu je Uredništva PRIRODE 11 godina (1958 - 1968), a biolog Zlatko Pavleti ć 9 godina (1971 - 1979). Uz već spomenutog prvog urednika dr. Ljudevita Gutschya i današnjeg prof. dr. Oskara Springera koji, izrazivši nadu "da će PRIRODA u novom stoljeću (i tisućljeću!) izlaziti s manje teškoća", ima sve preduvjete da postane urednik s najdužim stazom, časopis su još uređivali kemičar Fran Bubanović , fizičar Ivan S u p e k, botaničar Fran Kušan, matematičar Slika 1. Naslovnica Bibliografije PRIRODA 1911 - 1971. koju je sastavio iskusan leksikografski stručnjak Filip Juras, dipl. ing. agr. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 80 <-- 80 --> PDF |
Dragutin Mayer, biolog Nikola Ljubešić, da nabrojimo samo one najznačajnije. Svima njima, kao i brojnim suradnicima koje su znali okupiti oko sebe, dugujemo veliko hvala što PRIRODA nije prestajala izlaziti ni tijekom dva svjetska razaranja, pa ni u vrijeme Domovinskog rata, obavljajući tako osnovnu svoju zadaću popularizatora i širitelja prirodoslovne znanosti u Hrvata. Tko su bili suradnici PRIRODE i o čemu je pisao naš najstariji ekološki časopis na svijetu? Tko je PRIRODU najbolje prihvaćao i kome je njeno štivo bilo od najveće koristi? "Nema nijednog našeg prirodoslovca koji se nije na bilo koji način pojavio na stranicama ovog našeg časopisa... "napisao je daleke 1974. godine dr. Zlatko Pavletić, tada glavni i odgovorni urednik PRIRODE. To dobrano vrijedi i za nas šumarske stručnjake. I pored 34 godine starijeg stručnog staleškog glasila "Šumarski list" (ustanovljen 1877. god.) u PRIRODI su tijekom minulih devet desetljeća surađivali mnogi šumari praktičari i znanstvenici, ne smatrajući "da suradnja u tom listu nije dostojna znanstvenika, da ih ta suradnja degradira medu stručnjacima". Listajući tako već požutjele stranice PRIRODE medu suradnicima koji su objavili barem jedan prilog, našao sam ova nam znana imena naših profesora, akademika i stručnih Slika 2. Naslovnica rujanskog broja časopisa "Priroda" posvećenog 90. obljetnici izlaženja javnih djelatnika: Drago Andrašić, Milan Anić, Zvonimir Badovinac, Stjepan Bertović, Karlo Böhm, Stjepan Frančišković, Alojzije Frkov i ć, Pavao F u k a r e k, Mihovil G r a č an i n, August Horvat, Dušan Jedlovski, Alfons Kauders, Ratko K e v o, Dragutin K i š, Josip K i š p a t i ć, Dušan Klepac, Oskar P i skori ć, Đuro Ra uš, Zdenko Tomašegović, Zlatko Vaj da ... Kad je riječ o prirodnim znanostima, lakše bi mi bilo napisati o čemu PRIRODA nije pisala, nego o čemu je pisala. U njoj su zastupljeni članci iz područja prirodno- matematičkih znanosti, astronomije, geodezije, navigacije, mehanike, ali i iz religije i društvenih znanosti. Brojni prilozi tretiraju područje kemije, geologije, mineralogije te bioloških znanosti poput genetike, botanike, zoologije... Od primijenjenih znanosti zastupljena je medicina, farmacija i veterina, inženjerstvo i tehnika, poljoprivreda i šumarstvo, različite industrije i obrti, geografija... U njoj su uz povijesne članke i biografije povremeno objavljivani ulomci iz književnih djela, pa je tako našao svoje mjesto i naš šumar Josip Kozara c sa svojom Slavonskom šumom. O šumi i šumarstvu u PRIRODI nisu pisali samo šumarski stručnjaci. Posebno to vrijedi za pitanja iz domene zaštite šuma, o čemu su vrijedne priloge objavili nešumari poput Josipa Pol jaka , akademika Branimira Gušića, Josipa Kovačevića, Ivana S ugara Ive Trinaj stića i dr. Na neke od njih znali su reagirati šumari s terena, poput primjerice Vladimira Ševe rinskog , dipl. ing. šum. ispred tadašnjeg Šumskog gospodarstva Senj, na inače odličan napis dr. se. Ivana Šugara: "Velebit biser-planina Hrvatske". Kako se o pitanju (ne)opravdanosti proglašenja vršnih dijelova planine Velebit nacionalnim parkom i danas raspravlja na stranicama Šumarskog lista, za bolje poimanje same problematike preporučio bih citirani članak dr. Šugara i onaj pok. akademika Branimira Gušića: "Ponovno o šumama Velebita", objavljenih u PRIRODI šezdesetih godina prošloga stoljeća, koji ni danas nisu izgubili na aktualnosti. Na upit tko je najbolje osjetio tu silinu "korisnog materijala" iz PRIRODE odgovor ćemo opet naći citirajući urednika Zlatka Pavletića: "To je naša mladež, naša srednjoškolska omladina, koja se obraća prvenstveno našem časopisu kod obrade pojedinih pismenihdrugih zadataka iz područja prirodnih nauka. Gotovo svakodnevno naše Društvo dobiva traženja od gimnazijalaca i drugih učenika za poneko pitanje, članak ili informaciju iz ranijih brojeva "Prirode ". Ali nije samo mladež koja se zanima za materijale iz ranijih godišta "Prirode". Sve je veći broj nastavnika, liječnika, agronoma, šumara, novinara, pa čak i znanstvenih radnika koji traže izašle brojeve "Prirode" iz nedavne ili dalje prošlosti. Broj pojedinih traženja je toliki daje često svima teško udovoljiti... ". Ne bez razloga na preporuku |