DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 78 <-- 78 --> PDF |
Slika 1. Protupožarne grablje (Foto: M. Stojković) Napori koji se poduzimaju usmjereni su: 1. Preventivne mjere. 2. Mjere za što djelotvorniji način gašenja. Prema Žunku (1978) u to vrijeme postojao je problem prikladne opreme i sredstva za gašenje. Voda za gašenje nije se koristila uz primjenu retardenata. Vjerojatno ti problemi postoje i danas? Mi bismo se ovdje zadržali samo najednom nedjelotvornom primjeru opreme (alata) kod preventivnih mjera zaštite kao i kod suzbijanja požara. U časopisu "Hrvatske šume" broj 44/45, kolovoz, rujan 2000., pročitali smo kako je jedna mobilna ekipa šumarije u Istri opremljena alatom koji sadržava i metlanice. To je ponajprije vrtlarski ili poljoprivredni alat. Metlanice služe za sakupljanje lišća i tanjih grana, a kod vrtlarskih grablji sakupljeni materijal zaglavi se između zubaca i to je kod požara teško čistiti. U Šumarskom listu broj 11-12/1990, kao i Suvremenom vatrogastvu broj 3-4/1989 prikazali smo protupožarne grablje koje se upotrebljavaju ponajprije u USA, a potom u drugim zemljama kao Meksiko, Španjolska, Francuska itd. Na osnovi slika i opisa iz američke literature, konstruirali smo ove grablje. Slika 2. Protupožarne grablje prilikom ispitivanja (Foto: M. Stojković) Prema Stojković (1990) grablje se mogu koristiti u svim šumskim predjelima gdje nema mnogo prizemnog rašća, a imaju nekoliko namjena: zgrtanje materijala, sječa tanje vegetacije te razgrtanje nasipane zemlje. Te grablje umjesto klasičnih zubaca, u koje često zaglavljuje materijal pri radu, imaju trapeze oštrih bridova, jer se u njih ne sakuplja materijal. U slučaju oštećenja trapezi se mogu vrlo jednostavno zamijeniti. Također grablje mogu poslužiti za skupljanje ugaraka prilikom kontrole garišta. Grablje se nasađuju na držalicu do 6 metara dužine. One nisu pogodne za kraške terene. Prvi par grablji izradio je obrtnik Kramarić iz Varaždina, no nažalost za vrijeme Domovinskog rata izgubljene su. U vrijeme izrade prvih grablji, cijena im je bila nešto veća od klasičnih grablji. Za očekivati je da će šumarske organizacije biti pokretači uporabe ovih grablji, jer ostale organizacije su svu svoju pozornost usmjerile na velika sredstva za gašenje požara. LITERATURA Mrkobrad, M. 2000.: Sve je pod kontrolom, a nikad toliko požara. "Hrvatske šume", broj 8-9, Zagreb, str. 5-8. Stojković , M. 1990.: Novi tip protupožarnih grablji. Šumarski list, 11-12, Zagreb, str. 546. Stojković , M. 1989.: Protupožarne grablje, Suvremeno vatrogastvo, broj 3-4. Zagreb, str. 15. 4 Zunko , O. 1978.: Razdjeljenje SR Hrvatske na oblasti prema učestalosti šumski požara. Šumarski list, 1-3, Zagreb, str. 41-52. Mladen Stojković |