DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 76 <-- 76 --> PDF |
ozbiljan apel HT, od gosp. Galica na niže, s napomenom da sada kada su prestali politički zahtjevi prema šumarstvu, sada ga napadaju kvazi-stručnjaci, tako da je onaj komentar o Kopačkome ritu, a i neki drugi, na granici histerije. Gledajući tekstove Helsinkija, Ria i ono što se od šumarstva traži - glede ophodnje, autoktonih vrsta, prirodne obnove i drugo, pa to je može se reći 99,9 % hrvatskoga šumarstva tamo. Skidanjem sa satelita pojedinih bombastičnih dijelova emisija, i sa sličnim prilozima ne može se biti tvorac javnog mišljenja o šumarskoj struci. Tome se treba suprotstaviti. Prof. Glavaš ovome dodaje i odgovornost pojedinih šumarskih stručnjaka za određene nestručne izjave. Svatko, pa i šumarski inženjer, mora znati o čemu može stručno, odgovorno i utemeljeno govoriti. Slušajući raspravu, prof. Lidija Firšt preporuča kako iz toga trebaju proizaći zaključci struke, koji bi trebali biti upućeni nadležnom Saborskom odboru, svim ministarstvima, posebice HT. Na emisije s kojima struka nije zadovoljna, i kada ima ozbiljne stručne zamjerke, treba odmah reagirati protestom, jer svima nam je važna stručnoobjektivna i znanstveno utemeljena istina. HT-u treba uputiti zamolbu da se ponajprije u znanstveno-obrazovnom programu rasvijetle pitanja struke. Pozive treba upućivati i novinarima koji imaju sluha za prirodoslovlje. Ing. Mile Dodan iz Ministarstva polj. šumarstva, uz ispriku ministra i pomoćnika ministra koji zbog sjednice Vlade nisu mogli biti nazočni ovome skupu, podržava dosadašnju raspravu. Ističe izmjene Zakona o denacionalizaciji i probleme u vezi s podatcima o šumama - koliko i kome će se vratiti, da li onima koji će zaista promicati prirodne vrijednosti šume i gospodarski ih koristiti prema programima i planovima. Sto će biti s pravima imovnih općina i zemljišnih zajednica koje danas traže županije - odnosno lokalna uprava. Stoji li iza toga skrb za šumu ili nešto drugo. Slijedi pitanje rekonstrukcije Hrvatskih šuma i koliko će struka u vraćenim šumama biti zastupljena. Što će se dogoditi glede izjednačavanja prava kupnje šuma i šumskog zemljišta svih zemalja članica europskih integracija, njihovih pravnih i fizičkih osoba. Suočen i s glavnom temom rasprave, podržava mišljenja glede štetnosti domaće svinje u šumskom ekosustavu, a replicirajući prof. Caputu, navodi kako se Dalmacija s kozom bijelila, a danas se bez nje zeleni, i na pojedinim područjima ima već sklopljene gospodarske šume. Svakodnevno Ministarstvo zaprima zamolbe onih koji bi zapravo htjeli, provlačeći se kroz zakone, nešto bespravno uzeti sebi, a neki mediji i politička scena ih podržava. Odgovori samo Ministarstva nisu dostatni, manjka zapravo šumaraski lobi. Struku treba propagirati i reagirati na sva nestručna tumačenja i pojedinačne neutemeljene zahtjeve koji se prikazuju kao javno mišljenje. Ing. Božidar Terzić, šumarski inženjer, ovdje predstavnik Hrvatskoga lovačkog saveza pozdravlja organizaciju ovakve rasprave, jer ona potiče i problematiku hrvatskoga lovstva. Iskazuje mišljenje lovaca, kako zaista nije do kraja ustrojena pravna država, i da svi problemi kao i ovaj glede žirenja, pašarenja i brsta leže tu. Kada bi funkcionorala pravna država ne bi bilo potrebe za ovakvim raspravama, a izostale bi nestručne i neutemeljene medijske nedorečenosti. Problemi nekontroliranoga kretanja stoke na lovnim površinama koje se prostiru na cijeloj površini Hrvatske, jer su su nelovne površine samo 300 m od naselja, javne prometnice i ceste te privredni ribnjaci (koji imaju drugo lovno svojstvo) tako da je ovdje u pitanju kompletni ekosustav. Ljudi govore kako je nekad bilo drukčije, no tada su stoku čuvali i napasali je na određenim prostorima. Danas je to napušteno. Oni malobrojni koji danas drže stoku imaju stada, a ne dva do tri grla kao nekad, i nitko to ne čuva. I na lovce ima velikih i neutemeljenih povika. Lovci plaćaju svaki hektar lovišta koji su zakupili, a državne poljoprivredne površine mogu se dati u zakup ili prodati. Iste bi trebalo ograditi ili pak stoku čuvati, ali te površine onda treba izuzeti iz lovišta i lovce osloboditi plaćanja lovozakupa. Nekontrolirano pašarenje ovaca npr. ugrozilo je zeca, a srnu potisnulo sa dotadašnjeg staništa. Slično utječe i druga stoka. Drugi problem je križanje divlje i pitome svinje i prenapučenost lovišta tim križancima, jer se između ostalog, divlja svinja pari (buca) jednom godišnje i praši 2-3 praseta, dok ove sada prase 6-10 prasadi i pare se dva puta godišnje. Te probleme imamo na cijelom području Hrvatske i ako se ne posluša struka, doći će do prekobrojnosti koja uz to donosi veliku mogućnost zaraznih bolesti. Na kraju iskazuje svoje nezadovoljstvo nedovoljnim uključivanjima šumara u lovstvo, što uzrokuje nestručne izjave glede šumarstva, npr. glede borovih šuma u Dalmaciji. Nažalost, lovstvo nam vode ljudi koji malo znaju o struci. Prof. Matić ponovno upozorava na nestručan istup u medijima i navodi primjer Plitvičkih jezera, gdje je navodno bukva uzrokom destabilizacije jezera, jer stvara |