DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 74 <-- 74 --> PDF |
sudjelovati u raspravi, u svom pismenom prilogu navodi kako u nastojanjima za sprječavanjem štetnih posljedica prisutnosti domaće stoke u šumskim ekosustavima, ponajprije treba ukazati na pozitivne propise, tj. "Naredbu" Ministarstva poljoprivrede i šumarstva o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti, kao i propisa o obveznom označavanju, tj. markiranju životinja. Budući da je domaća svinja uzgajana u ekstenzivnim uvjetima putem pašarenja i žirenja kao tradicionalni način držanja, najznačajniji objekt interesa s gledišta očuvanja šumskog ekosustava, ukazuje na postojanje potencijalne opasnosti širenja nekih zaraznih bolesti unutar populacije tako držanih svinja. Naime, vrlo često tako ekstenzivno uzgajane svinje nisu cijepljene protiv svinjske kuge, čime se krši spomenuta "Naredba", što podliježe sankcijama veterinarske inspekcije. Istodobno takve životinje nisu ni označene (markirane), pa im je otežano utvrditi porijeklo. Također je poznato, da su divlje svinje izvor infekcije virusom svinjske kuge kako u svijetu tako i u nas, što je i potvrđeno laboratorijskim pretragama na Veterinarskom institutu. A budući da slobodno živuće svinje vrlo često dolaze u kontakt s divljim svinjama s kojima se križaju, moguće je širenje te opasne zarazne bolesti s jednih na druge. Postoji još jedna zarazna bolest koja se može širiti unutar populacije slobodno držanih svinja. Riječ je o brucelozi, zaraznoj bolesti koja se također nalazi na listi A, tj. listi bolesti od značaja za našu zemlju obuhvaćenih "Naredbom" Ministarstva poljoprivrede i šumarstva. Ing. Damir C v r k o v i ć, rukovoditelj za lovstvo U. Š. Vinkovci navodi primjer iz Uprave šuma Vinkovci koja gospodari s državnim lovištima "Spačva-Sjever", "Spačva-Jug" te uzgajalištem divljači "Kunjevci", ukupne površine 35.717 ha. Rubom tih lovišta izgrađena je žičana ograda visine 2,5 m u ukupnoj dužini od oko 130 km, te je kroz par godina u ogradu investirano oko 2.600.000 DEM. Redovito se u ogradu i dalje ulažu znatna sredstva kako bi se održala u funkciji. Ograda je izgrađena i održava se u funkciji s ciljem intenzivnijeg napučivanja divljači, te sprječavanja poljskih šteta od divljači. Međutim, danas dio te ograde služi kao "okol" za držanje pitomih svinja. Radi se o površini od oko 5.100 ha na kojoj je i sada danonoćno prisutno oko 1.000 pitomih svinja (zna ih biti i do 2.000). Tim dijelom lovišta "Spačva-Jug" zapravo ne gospodarimo, nemoguće je vršiti prihranu divljači, raditi lovno-gospodarske ili lovno-tehničke objekte, voditi lovce u lov, niti bilo što drugo što spada u gospodarenje lovištem. Pitome svinje su bez nadzora, nekontrolirano se kreću u potrazi za hranom i vodom, šire se i u dio lovišta "Spačva-Sjever", prelazeći autoput Zagreb-Lipovac, te izazivaju prometne nesreće. Svinje nisu zaštićene od svinjske kuge (prije pet godina od kuge je u šumi uginulo 400 pitomih svinja) te je opasnost od ponovne pojave kuge i širenja na populaciju divljih svinja stalno prisutna. Sve je veći udjel križanih svinja, što vrlo loše djeluje na razvoj lovnog turizma, a u zadnje vrijeme sve je više divljih svinja zaraženo trihinelom. Zapravo, radi se o samovolji i "snazi" 12 (dvanaest) mještana sela Vrbanja i Bošnjaci (usput, isti ne spadaju u socijalnu kategoriju), koji su "jači" od cijelog državnog aparata (Zakona o šumama, Zakona o lovu, sudstva, MUP-a, Hrvatskih šuma, šumarsko-lovnih, veterinarskih i drugih inspektora...). Uprava šuma Vinkovci kontinuirano prijavljuje vlasnike pitomih svinja, no svinje i dalje ostaju u šumi. Isto tako povremeno se ruše nastambe za svinje da bi sutra niknule nove. U znak dobre volje nude se i površine šume izvan ograde (oko 2.500 ha), gdje bi se moglo držati svinje uz čuvanje, no za to ne postoji nikakav interes. Kako tome stati na kraj? Prof. dr. sc. Pavo Caput smatra da te stvari treba kompleksno sagledati, i daje to širi i nacionalni problem. Naime, on se zalaže za širi pristup problemu, i mišljenja je da i domaće životinje uz divlje imaju mjesto u šumi uz određene uvjete. Potrebno je biti aktualan u promišljanju. Navodi primjer koze koja izbija u prvi plan u proizvodnji mlijeka i mliječnih proizvoda i ruši postupno poziciju krave i ovce. Ona je s obzirom na tjelesnu masu, životni vijek i energiju koju konzumira tjekom života, te proizvodnju mlijeka, najučinkovitija životinja. Glede proteinske strukture mlijeka, ono je najzdravije. Stoga je teško na državnoj razini zagovarati stroge granice, već je potrebno zagovarati poljoprivredno- šumsko gospodarenje, gdje se oba sektora nadopunjuju, a ne potcijenjuju. Dakle potreban je stručni konsenzus, jer nitko ne zagovara današnji nekontrolirani stupanj proizvodnje, što je jedan stupanj anarhije, da ne upotrjebimo stroži izraz hajdučije, već kontrolirani oblik proizvodnje i brsta i ispaše i zagovora žirenja. Treba poštivati osnove gospodarenja šumama, ali razumljivo je da su na marginalnim prostorima mediterana "zelenija vrata" nekim vrstama stoke - kozi i ovci. Naravno, u mlađoj uzgojnoj dobi šume domaća životinja šteti, ali u starijoj koristi šumi - nije prihvatljiv stav da domaća životinja uništava ekosustav, naprotiv ona ga obogaćuje, naravno ako je pravovremeno, na dobar način i u optimalnom broju u njega došla. Sprega više struka na državnoj razini bit će obvezna za osmišljavanje modernog programa proizvodnje, a to će onda omesti pojedince da rade štete koje sada čine. |