DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 71 <-- 71 --> PDF |
AKTUALNO OKRUGLI STOL: ŽIRENJE, PAŠARENJE I BRST U PRIRODNIM ŠUMSKIM EKOSUSTAVIMA U organizaciji Hrvatskoga šumarskoga društva 25. siječnja 2001. god. održanje u Hrvatskom šumarskom društvu Okrugli stol na navedenu temu. Predsjednik HSD-a prof. dr. sc. Slavko Matić , pozdravlja sve nazočne, zahvaljuje im na odazivu i u uvodnoj riječi navodi kako će tema ovog okruglog stola biti rasprava o utjecajima na šume, koje nisu samo šumarske, nego vlasništvo svakog građanina ove zemlje. Svi mi uživamo njihove blagodati i moramo znati što se i kako se s njima gospodari. Ova tema nije slučaj no odabrana. Šumari znaju kakav je utjecaj stoke na šume - ono što ne spada u šumski ekosustav ne može ni biti u njemu. To je bilo jasno i onima koji su vodili dalmatinske gradove još u 13. stoljeću, jer mnogi statuti upravo decidirano zabranjuju ulazak koza u šumu, kao i Rabski statut u 15. stoljeću, a da ne govorimo o vremenu kada se šumarstvo javlja kao struka, negdje prije 250 godina. Strano tijelo u šumskom ekosustavu utječe na njegovu ravnotežu. Tu leže i odgovori onima koji kažu da su u prošlosti "svinje žirovali" bez posljedica. Te su šume tada bile gotovo prašume, šumarstvo se tek organiziralo, šumski ekosustavi bili su u naponu snage, hrast je živio u optimalnim uvjetima, bez zagađivanja zraka vode i tla, bez nasipa, podzemne i poplavne vode su funkcionirale, pa je taj 300-godišnji hrast mogao podnositi male neprirodnosti. Taj ekosustav definiran je zoocenozom, fitocenozom, mikrobiocenozom, a stanište (tlo i klima) mu je točno određeno. Ako je sve u njemu u dinamičkoj ravnoteži on opstoji. Sve drugo što uđe u njega, posebice danas kada se mijenja klima, podzemna voda pada, zatrovanost zraka, vode i tla raste, sve to uzrokuje velike probleme tom prirodnom ekosustavu, još uvijek najstabilnijem u Europi. Problemi koji nastaju u vezi su s pravnom državom, jer kada ona funkcionira, tih problema nema. To posebno vrijedi za šumarstvo. Sve ostalo je politikanstvo, bitka za glasove i podilaženje narodu, koji na žalost zbog tisućgodišnjeg življenja pod tuđinom razmišlja na način "sve stoje državno nije naše", odnosno ničije je. Nažalost, nemamo javnu scenu, ovakav skup za medije nije vijest. Ipak potrebno je obavijestiti javnost o čemu se zapravo radi, jer je nama šumarima društvo povjerilo 2,4 mil. ha šuma i šumskog zemljišta, pa smo odgovorni, iako šume ne ovise samo o šumarima, već i drugima (industrija, poljoprivreda, naftovodi, dalekovodi i sve ostalo). Interesantno je da će medijski npr. biti popraćena sječa trule bukve u Maksimiru, svašta će se pričati o Kopačkome ritu, o sječi šuma prije 200 godina na Plitvicama- sve ovo zapanjujuće neznanje ide u javnost - ali kada treba čuti struku, primjerice šumarsku, agronomsku, veterinarsku, lovačku, to nikoga ne interesira. Očito niti jedna vlast ne voli šumarstvo - vjerojatno zbog toga što rad temelji na zakonima, statutima i pravilnicima. Društvo se, kada je šume dalo šumarima na upravljanje, debelo ogradilo zakonom i inspekcijama. Zašto svi ostali kada je u pitanju šuma ne poštuju te zakone? I to pitanje je tema ove današnje rasprave. Nakon ovih uvodnih riječi predsjednika HSD-a prof, dr. Slavka Matica, tajnik HŠD-aje pročitao kome su sve upućeni pozivi za ovaj okrugli stol. Prema popisu (u prilogu), ispričali su se gosp. Drago Krpi na (zasjedanje Hrvatskog sabora), dr. L i p ej koji je poslao svoj kratki pismeni prilog raspravi te ministar mr. Božidar Pan- k r e t i ć i pomoćnik ministra ing. Željko R e n d u 1 i ć . Sa žaljenjem je zaključeno da osim predsjednice Zbora novinara za okoliš gde prof Lidije Firšt, novinarke Večernjeg lista, gđe Valentine Wiesner M i j i ć i urednice II. programa Hrvatskog radija gde Tanje Devčić (koja je zbog obveza reportažu snimila dan ranije), predstavnici medija nisu pokazali interes, a bila je prilika na temelju interdisciplinarne i stručno utemeljene rasprave o odnosnom problemu izvjestiti zainteresiranu javnost. U svojoj poticajnoj raspravi, ing. Tomislav Starce v i ć glede napasanja, žirenja i brsta u šumama, ukazuje na povijesne istine o reguliranju odnosa čovjek |