DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 60     <-- 60 -->        PDF

T. Dimitrov: ZAKLJUČAK VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I PRIJEDLOG PROGRAMA PREVENTIVNE ... Šumarski listbr. 1-2. CXXV (2001 ). 57-61
gospodarski požarni sustav, kako bi se gubici od šumskih
požara uvelike smanjili.


U preporuci br. 3 upućuje nas se u osnivanje posebne
agencije unutar MUP-a RH koja će imati punu odgovornost
za sve požare u šumama, te na otvorenom izvan
nastanjenih područja. Ta bi se agencija bavila samo
gospodarenjem šumskim požarima i uključivala bi specijaliste
s ekspertizom u prevenciji šumskih požara, otkrivanju,
ponašanju šumskih požara, vremenskim uvjetima,
zrakoplovnim operacijama, ljudskim resursima,
opremi, komunikacijama i podršci u odlučivanju. S tom
preporukom misli se na mogućnost da neki specijalisti
mogu djelovati u više od jednog područja ekspertize.


U preporuci br. 28 kanadski stručnjaci upućuju na to
da treba dati prednost izgradnji i uvođenju sustava pripravnosti
koji je poznat kao " Sustav za podršku u odlučivanju
". Sustav treba imati za svoje glavne ulazne podatke
različite šumske karakteristike, vrste gorivih tvari,
topografiju, indekse požarne opasnosti, te podatke o
prognozi vremena. Glavni izvještaji koje će sustav davati
predviđeni su počeci novih požara, maksimalno
dopušteno vrijeme za iniciranje početnog požarnog napada,
potrebna radna snaga i razina opreme, te mjesto
na kojem ti resursi trebaju biti predpozicionirani. (Kod
ove preporuke ne očekuje se da će Hrvatska odmah
moći uvesti sustav za podršku u odlučivanju. Može proći
zapravo i nekoliko godina prije nego što se postigne
potpuna kompjuterizacija i, još važnije, ne izgradi baza
podataka).


Prošlo je nekoliko godina od izvješća kanadskih
eksperata, i to razdoblje možemo nazvati razdobljem
zaostajanja u primjeni tuđih iskustava i njihovih prilagodenja
našim uvjetima. Procjena naših stručnjaka iz
protupožarne zaštite je da ne postoji ni suradnja ni koordinacija
institucija koje se bave zaštitom od požara.
Sve je razjedinjeno, nema baze podataka, a svake se sezone
kreće od nule, što znači da organizacija djeluje
diskontinuirano. Još je poraznije za takvu organizaciju
da tijekom sezone zaštite od požara nema nadzora u
izvršenju zadataka iz Programa aktivnosti u provedbi
posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku
Hrvatsku, koji donosi Vlada RH. Nakon završetka
sezone svaki subjekt sam sebi daje ocjenu rada, i to
upućuje MUP-u RH, MUP Vladi RH, i nitko ni za šta
ne odgovara.


Uzmimo za primjer Državni hidrometeorološki zavod
kao jedan od izvršitelja zadataka dan u Programu
aktivnosti Vlade RH za 2000. godinu, i pitanja na koja
treba dati odgovor:


tko daje procjenu uspješnosti prognostičkih indeksa
opasnosti od šumskih požara za sljedeći dan, po kojima
se ravnaju aktivnosti ostalih subjekata? Postotak
loših prognostičkih indeksa uvjetuje veći utrošak
proračunskih sredstava.


tko daje procjenu uspješnosti vrlo kratkoročnih prognoza
(novvcasting) za područja pod vatrom, na kojima
se temelje kratkoročni planovi u suzbijanju požara?
tko nadzire davanje podataka u realnom vremenu o
promjeni smjera i brzine vjetra u situacijama kada
se očekuju znatne promjene u odnosu prema prijašnjoj
prognozi, što uvjetuje promjenu smjera, brzine i
žestine čelne vatrene fronte?
tko nadzire rad eksperimentalnog laboratorijagdje je banka podataka o istraživanjima zapaljivosti
i gorivosti živih i mrtvih gorivih materijala naše priobalne
vegetacije u Makarskoj?


Na ta i druga pitanja odgovore bi trebala dati, po kanadskim
ekspertima uvjetno nazvana agencija, čiji bi
rad bio potpuno neovisan i kontinuiran cijele godine, i
po mišljenju autora ovog članka izvan MUP- a RH.


Zatim se u točki 9 Zaključka Vlade RH zadužuju resorna
ministarstva, koja sudjeluju u pripremama i ostvarivanju
Programa aktivnosti u provedbi posebnih
mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku,
da u državnom proračunu za iduću (2001. op. a.)
godinu predvide sredstva za predmetne namjene. Tu se
također nameće pitanje:


-
tko nadzire namjensko trošenje proračunskih sredstava,
odnosno, novac poreznih obveznika u zaštiti
šuma od požara?
Usprkos Kyotu i Haagu, naše globalno selo laganim,
ali sigurnim koracima ulazi u klimu udvostručena
ugljikova dioksida (2 x C02) sa svim posljedicama koje
ta klima nosi - produljenje požarne sezone, češći i žešći
šumski požari, kraći povratni intervali požara, promjena
šumskog ekosustava itd. Suočeni s ozbiljnošću takva
predviđanja razvoja situacije, krajnje je vrijeme za promjenu
požarne politike naše Vlade i ubrzano osposobljavanje
suvremene protupožarne organizacije, koja će
biti sposobna primiti na sebe silinu udara šumskih požara
koji se nagovješćuju.


Stoga stručna skupina daje punu podršku Zaključku
i upućuje Vladi RH "Prijedlog programa", na temelju
kojeg će se razvijati odgovarajući modeli u odlučivanju
i suzbijanju šumskih požara. Jednako tako, za unapređenje
postojećeg stanja u Hrvatskoj i uvođenje potpuno
integriranog sustava gospodarenja šumskim požarima,
potrebno je dobiti jaku podršku kod Vlade RH.


Sadržaj spomenutog Prijedloga programa je kako
slijedi: