DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 6 <-- 6 --> PDF |
N. I.ukié: Dendroklimatološka analiza obične bukve (Fagu.s sv/vatica L.) sa Papuka liku ekološku i gospodarsku vrijednost i njihovo značenje u zaštiti flore i faune ovoga dijela Evrope, te preporučili određene uzgojne mjere za povećanje stabilnosti šumskih ekosustava (Prpi ć 1987). U panonskom području Hrvatske obična bukva uz hrast lužnjak zauzima najveće površine. Dosadašnja istraživanja pokazala su daje intenzitet sušenja stabala MATERIJAL I METODE ISTRAŽIVANJA - Dendroklimatološka istraživanja provedena su u jednodobnim bukovim sastojinama u pojasu klimazonalnih bukovih šuma panonskog dijela Hrvatske (Fagetum croaticum pannonicum Horv. 1938) na području nastavno pokusnog šumskog objekta Duboka u šumariji Velika, uprava šuma Požega. Cilj nam je bio ustanoviti dendrokronološke promjene i "stresove", odnosno datirati takva zbivanja te ih usporediti s klimatskim podacima meteorološke stanice Požega. Istraživanja su prove Šumarski list br. 1 2, CXXV (2001), 3-8 obične bukve u porastu te iznosi 19,8 %. Također su uočena značajnija oštećenja odnosno sušenja u bukovim sastojinama s jače narušenom strukturom. Sastojine južnih ekspozicija i na grebenima imaju najviše oštećenih stabala, a također se smanjuju/?//vrijednosti u tlu te povećava zakiseljenost u iznosu 8,33 % (Seletković 1991). Material and working methods of investigation dena na trajnim pokusnim plohama Katedre za dendrometriju postavljenim na nastavno pokusnom šumskom objektu Duboka, Velika. Oborena su bukova stabla za totalnu i dendrokronološku analizu. Da bismo donekle opisali sastojine u kojima su obavljena istraživanja, donosimo osnovne podatke o njima (Tab. 1). Tablica 1. Struktura istraživanih sastojina obične bukve - Structure of investigation beech stands Odjel, odsjek Ploha t N Departament Plot 28 b 4 62 749 23 a 6 104 424 15a 10 126 208 t - starost sastojine (godina)-Age stand (year) N - broj stabala po hektaru - Number of trees per ha G - temeljnica po hektaru (m2) - Basal-area per ha d - srednji promjer (cm) - Mean diameter sd - standardna devijacija promjera (cm) - Diameter Za analizu prirasta oboreno je ukupno 26 stabala obične bukve, 9 stabala prosječne starosti 115 godina i 17 stabala prosječne starosti 62 godine. Na oborenim stablima obavljena je laboratorijska obrada na elektronskom čitaču godova "Lega - SMIL 3" na Katedri za dendrometriju Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Također su obrađeni relevantni klimatski podaci za 100-godišnje razdoblje meteorološke stanice Požega, te izračunat Ellenbergov kvocijent (EC) kao odnos sre- G d h Sj, sd 33,05 22,5 7,509 26,8 3,496 23,80 25,2 8,845 23,6 2,952 30,16 40,3 14,774 27,2 2,476 standard deviation srednja visina (m) - Mean height standardna devijacija visina - Heights standard deviation dnje srpanjske temperature i godišnje količine oborina. Osim ovoga kvocijenta, izračunali smo i vegetacijski kvocijent (VC) prema B. Prpiću (Prpić 1987). To je odnos srednje srpanjske temperature i količine oborina u vegetacijskom razdoblju (5-9 mjesec). Nakon analize svih podataka (širine godova, visina i klimatskih podataka) i provedene biometričke obrade podataka, od obilja podataka i rezultata odlučili smo prezentirati, po našem mišljenju, bitne podatke i rezultate za razumijevanje dendroklimatološke analize. REZULTATI ISTRAŽIVANJA Results of investigation Od obilja klimatskih podataka u razmatranje smo uzeli količinu oborina i temperaturu zraka. Kretanje srednje godišnje temperature zraka i srednje temperature mjeseca srpnja prikazali smo na grafikonu 1. Na grafikonu 2. prikazali smo količinu oborina u godini i u vegetacijskom razdoblju (5-9 mjesec). Prosjek oborina za razdoblje od 1888. do 1984. iznosi 777 mm, sa standardnom devijacijom 152,2 mm. Najviše je bilo oborina 1937. godine 1173 mm, a najmanje 1894. godine 457 mm. Prosjek temperatura za isto razdoblje je 10,4 °C, sa standardnom devijacijom 0,67 °C. Najmanji srednjak temperature bio je 1940. godine 8,4 °C, a najveći od 11,6 °C bio je 1885. godine. Ako promatramo apsolutne vrijednosti maksimuma i minimuma temperature zraka s datumom i godinom nastupa, tada je u razdoblju od 1928. do 1984. godine, 19. kolovoza 1946. godine maksimalna temperatura iznosila 39,5 °C, a 24. siječnja 1942. godine minimalna je temperatura bila -32,8 °C. Na temelju ovih podataka izračunali smo i na grafikonu 3 prikazali Ellenbergov kvocijent i vegetacijski kvocijent B. Prpića. Ellenbergov kvocijent (EC) za sto |