DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 6     <-- 6 -->        PDF

N. I.ukié: Dendroklimatološka analiza obične bukve (Fagu.s sv/vatica L.) sa Papuka
liku ekološku i gospodarsku vrijednost i njihovo značenje
u zaštiti flore i faune ovoga dijela Evrope, te preporučili
određene uzgojne mjere za povećanje stabilnosti
šumskih ekosustava (Prpi ć 1987).


U panonskom području Hrvatske obična bukva uz
hrast lužnjak zauzima najveće površine. Dosadašnja istraživanja
pokazala su daje intenzitet sušenja stabala


MATERIJAL I METODE ISTRAŽIVANJA -


Dendroklimatološka istraživanja provedena su u jednodobnim
bukovim sastojinama u pojasu klimazonalnih
bukovih šuma panonskog dijela Hrvatske (Fagetum
croaticum pannonicum Horv. 1938) na području nastavno
pokusnog šumskog objekta Duboka u šumariji
Velika, uprava šuma Požega. Cilj nam je bio ustanoviti
dendrokronološke promjene i "stresove", odnosno datirati
takva zbivanja te ih usporediti s klimatskim podacima
meteorološke stanice Požega. Istraživanja su prove


Šumarski list br. 1 2, CXXV (2001), 3-8


obične bukve u porastu te iznosi 19,8 %. Također su
uočena značajnija oštećenja odnosno sušenja u bukovim
sastojinama s jače narušenom strukturom. Sastojine
južnih ekspozicija i na grebenima imaju najviše
oštećenih stabala, a također se smanjuju/?//vrijednosti
u tlu te povećava zakiseljenost u iznosu 8,33 % (Seletković
1991).


Material and working methods of investigation


dena na trajnim pokusnim plohama Katedre za dendrometriju
postavljenim na nastavno pokusnom šumskom
objektu Duboka, Velika.


Oborena su bukova stabla za totalnu i dendrokronološku
analizu.


Da bismo donekle opisali sastojine u kojima su
obavljena istraživanja, donosimo osnovne podatke o
njima (Tab. 1).


Tablica 1. Struktura istraživanih sastojina obične bukve - Structure of investigation beech stands


Odjel, odsjek Ploha t N
Departament Plot
28 b 4 62 749
23 a 6 104 424
15a 10 126 208


t - starost sastojine (godina)-Age stand (year)
N - broj stabala po hektaru - Number of trees per ha
G - temeljnica po hektaru (m2) - Basal-area per ha
d - srednji promjer (cm) - Mean diameter


sd - standardna devijacija promjera (cm) - Diameter


Za analizu prirasta oboreno je ukupno 26 stabala
obične bukve, 9 stabala prosječne starosti 115 godina i
17 stabala prosječne starosti 62 godine.


Na oborenim stablima obavljena je laboratorijska
obrada na elektronskom čitaču godova "Lega - SMIL 3"
na Katedri za dendrometriju Šumarskog fakulteta Sveučilišta
u Zagrebu.


Također su obrađeni relevantni klimatski podaci za
100-godišnje razdoblje meteorološke stanice Požega,
te izračunat Ellenbergov kvocijent (EC) kao odnos sre-


G d h Sj,


sd


33,05 22,5 7,509 26,8 3,496


23,80 25,2 8,845 23,6 2,952


30,16 40,3 14,774 27,2 2,476


standard deviation


srednja visina (m) - Mean height


standardna devijacija visina - Heights standard


deviation


dnje srpanjske temperature i godišnje količine oborina.
Osim ovoga kvocijenta, izračunali smo i vegetacijski
kvocijent (VC) prema B. Prpiću (Prpić 1987). To je
odnos srednje srpanjske temperature i količine oborina
u vegetacijskom razdoblju (5-9 mjesec).


Nakon analize svih podataka (širine godova, visina i
klimatskih podataka) i provedene biometričke obrade
podataka, od obilja podataka i rezultata odlučili smo
prezentirati, po našem mišljenju, bitne podatke i rezultate
za razumijevanje dendroklimatološke analize.


REZULTATI ISTRAŽIVANJA Results of investigation


Od obilja klimatskih podataka u razmatranje smo
uzeli količinu oborina i temperaturu zraka. Kretanje
srednje godišnje temperature zraka i srednje temperature
mjeseca srpnja prikazali smo na grafikonu 1. Na grafikonu
2. prikazali smo količinu oborina u godini i u vegetacijskom
razdoblju (5-9 mjesec).


Prosjek oborina za razdoblje od 1888. do 1984. iznosi
777 mm, sa standardnom devijacijom 152,2 mm.
Najviše je bilo oborina 1937. godine 1173 mm, a najmanje
1894. godine 457 mm. Prosjek temperatura za isto
razdoblje je 10,4 °C, sa standardnom devijacijom


0,67 °C. Najmanji srednjak temperature bio je 1940.
godine 8,4 °C, a najveći od 11,6 °C bio je 1885. godine.
Ako promatramo apsolutne vrijednosti maksimuma i
minimuma temperature zraka s datumom i godinom nastupa,
tada je u razdoblju od 1928. do 1984. godine, 19.
kolovoza 1946. godine maksimalna temperatura iznosila
39,5 °C, a 24. siječnja 1942. godine minimalna je
temperatura bila -32,8 °C.


Na temelju ovih podataka izračunali smo i na grafikonu
3 prikazali Ellenbergov kvocijent i vegetacijski
kvocijent B. Prpića. Ellenbergov kvocijent (EC) za sto