DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 56 <-- 56 --> PDF |
O. Anionic: JE LI HRAST LUŽNJAK U HRVATSKOJ VRSTA KLIMATOGENE RASPROSTRANJENOSTI? Šumarski list br. 1 2, CXXV (2001 ), 45-56 dubina do podzemne vode groundwater depht Slika 8. Shematiziran prikaz pridolaska glavnih vrsta drveća s obzirom na vlažnost tla u ravničarskom području Hrvatske. A - dubina zakorjenjivanja hrasta lužnjaka, B - dubina zakorjenjivanja običnog graba. Svjetlo zeleno područje - prisutnost hrasta lužnjaka uvjetovana makroklimom, svjetlo plavo područje - prisutnost hrasta lužnjaka uvjetovana dopunskim vlaženjem podzemnom vodom, tamno zeleno područje hrast kitnjak, smeđa streliea - obični grab, tamno plava strelica - poljski jasen, ljubičasta strelica - crna joha. Figure 8 Schematic representation of distribution of the main tree species related to the soil moisture in the lowland areas of Croatia. A-depth of rooting of pedunculate oak, B - depth of rooting of common hornbeam. Light green area - presence of pedunculate oak conditioned by macroclimatc, light blue area - presence of pedunculate oak conditioned by the additional moistening by groundwater, dark green area - sessile oak, brown arrow - common hornbeam, dark blue arrow - narrow-leaved ash, purple arrow - sticky alder. nja i anaerobiozisa (i gdje se javlja posebna fiziološka čimbenika (makroklimatskih, hidroloških, hidropedorasa hrasta lužnjaka, usporedi Prpić, 1976) na koje je loških, geomorfoloških) na pridolazak i uspijevanje lužnjak znatno osjetljiviji od ostalih vrsta drveća nizinlužnjaka na konkretnom staništu između sebe mnogoskih šuma (poljski jasen, crna joha). Taj problem tematstruko povezano, što znači da se ti čimbenici ne mogu ski ne pripada u ovu raspravu, ali je za šumarsku struku razmatrati odvojeno jedan od drugoga. Spomenuto će podjednako važan. istraživanje morati zbog specifičnosti problema biti u U budućnosti valja provesti detaljno istraživanje domeni autekologije, populacijske ekologije, populaekoloških uvjeta sadašnjeg i potencijalnog lužnjakovog cijske genetike i ekološkog modeliranja, a postojeće sirasprostranjenja u Hrvatskoj. Postojeće spoznaje o pronekološke spoznaje biti će važna podloga u njegovom blemu ukazuju da je djelovanje pojedinih okolišnih planiranju. LITERATURA - References A n t o n i ć, O. 1996a: Modeli utjecaja topoklime na veween the phytocoenoses in the "Viljska ponikva" getaciju krša (doktorska disertacija). Sveučilište sinkhole, Mt. Risnjak, Croatia. Cro. Met. J. 32, u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet. 37-49. Antonie, O. 1996b: Application of the Spatial MoAntonie, 0., Hatić, D., Križan, J. i Bukovec, delling in the Karst Bioclimatology. Cro. Met. J., D. 1999: HE Novo Virje: Prihvatljivi režim pod31,95- 102. zemnih voda sa stajališta održanja šumskih eko Antonie, O., Kušan,V. iHrašovec,B - 1997: Misustava. Oikon d.o.o., Zagreb. croclimatic and topoclimatic differences bet |