DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 56     <-- 56 -->        PDF

O. Anionic: JE LI HRAST LUŽNJAK U HRVATSKOJ VRSTA KLIMATOGENE RASPROSTRANJENOSTI? Šumarski list br. 1 2, CXXV (2001 ), 45-56
dubina do podzemne vode


groundwater depht


Slika 8. Shematiziran prikaz pridolaska glavnih vrsta drveća s obzirom na vlažnost tla u ravničarskom području
Hrvatske. A - dubina zakorjenjivanja hrasta lužnjaka, B - dubina zakorjenjivanja običnog graba. Svjetlo
zeleno područje - prisutnost hrasta lužnjaka uvjetovana makroklimom, svjetlo plavo područje - prisutnost
hrasta lužnjaka uvjetovana dopunskim vlaženjem podzemnom vodom, tamno zeleno područje hrast
kitnjak, smeđa streliea - obični grab, tamno plava strelica - poljski jasen, ljubičasta strelica - crna
joha.


Figure 8 Schematic representation of distribution of the main tree species related to the soil moisture in the lowland
areas of Croatia. A-depth of rooting of pedunculate oak, B - depth of rooting of common hornbeam.
Light green area - presence of pedunculate oak conditioned by macroclimatc, light blue area - presence
of pedunculate oak conditioned by the additional moistening by groundwater, dark green area - sessile
oak, brown arrow - common hornbeam, dark blue arrow - narrow-leaved ash, purple arrow - sticky alder.


nja i anaerobiozisa (i gdje se javlja posebna fiziološka čimbenika (makroklimatskih, hidroloških, hidropedorasa
hrasta lužnjaka, usporedi Prpić, 1976) na koje je loških, geomorfoloških) na pridolazak i uspijevanje
lužnjak znatno osjetljiviji od ostalih vrsta drveća nizinlužnjaka
na konkretnom staništu između sebe mnogoskih
šuma (poljski jasen, crna joha). Taj problem tematstruko
povezano, što znači da se ti čimbenici ne mogu
ski ne pripada u ovu raspravu, ali je za šumarsku struku razmatrati odvojeno jedan od drugoga. Spomenuto će
podjednako važan. istraživanje morati zbog specifičnosti problema biti u


U budućnosti valja provesti detaljno istraživanje domeni autekologije, populacijske ekologije, populaekoloških
uvjeta sadašnjeg i potencijalnog lužnjakovog cijske genetike i ekološkog modeliranja, a postojeće sirasprostranjenja
u Hrvatskoj. Postojeće spoznaje o pronekološke
spoznaje biti će važna podloga u njegovom
blemu ukazuju da je djelovanje pojedinih okolišnih planiranju.


LITERATURA - References


A n t o n i ć, O. 1996a: Modeli utjecaja topoklime na veween
the phytocoenoses in the "Viljska ponikva"
getaciju krša (doktorska disertacija). Sveučilište sinkhole, Mt. Risnjak, Croatia. Cro. Met. J. 32,
u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet. 37-49.


Antonie, O. 1996b: Application of the Spatial MoAntonie,
0., Hatić, D., Križan, J. i Bukovec,
delling in the Karst Bioclimatology. Cro. Met. J., D. 1999: HE Novo Virje: Prihvatljivi režim pod31,95-
102. zemnih voda sa stajališta održanja šumskih eko


Antonie, O., Kušan,V. iHrašovec,B - 1997: Misustava.
Oikon d.o.o., Zagreb.
croclimatic and topoclimatic differences bet