DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 54 <-- 54 --> PDF |
O. Antonie: JE LI HRAST LUŽNJAK U HRVATSKOJ VRSTA KLIMATOGLNL RASPROSTRANJENOSTI9 Šumarski list br. 1-2, CXXV (2001 ). 45-56 Na slici je vidljivo da u modeliranoj potencijalnoj šumskoj vegetaciji u panonskoj Hrvatskoj tip s lužnjakom zauzima vrlo velike površine, a tip s kitnjakom čak ponegdje (sjever Hrvatske) potpuno izostaje iz vegetacijske zonacije, pa se na tip s lužnjakom izravno nastavljaju brdske šume bukve. Takav se rezultat iz perspektive gornje rasprave može smatrati nerealnim i uzrokovan je ponajprije činjenicom da korišteni model ne uzima u obzir utjecaj podzemne vode, predviđajući rasprostranjenje lužnjaka samo na temelju makroklime i osnovnih značajki reljefa. Prirodno razgraničenje areala lužnjaka i kitnjaka, kao i precizno prostorno određenje klimatogenosti luž njakovog rasprostranjenja, moći će se izvesti tek kada se model potencijalne šumske vegetacije unaprijedi ugradnjom ostalih potencijalnih makroklimatskih procjenitelja (npr. minimalne temperature zraka, vlaga zraka), ali i procjenitelja koji opisuju utjecaj dopunskog vlaženja podzemnom i poplavnom vodom. To su ponajprije značajke tla povezane s teksturom (kapilarno podizanje, vodni kapaciteti tla), zatim dubina do podzemne vode, te značajke reljefa poput potencijalne akumulacije površinskim tečenjem (Be v en iKirkby 1979, Burt i Butcher 1985, vidi sliku 6.) i dubine u lokalnim sabirnicama vode (Antonie 1996b, Antonie i dr. u tisku-c, vidi sliku 7.). Slika 6. Prostorna razdioba indeksa potencijalne akumulacije površinskim tečenjem u šumi Repaš, prikazana u skali plave boje. Najtamnija područja predstavljaju potencijalne vodotoke ili depresije sa stajaćom vodom. Figure 6 Spatial distribution of potential flow accumulation index in Repaš forest, shown in the blue scale. The darkest areas represent potential water flows and depressions with stagnant water. Može se očekivati da će biti potrebna i dodatna istraPri tome će trebati uzeti u obzir i utjecaj unutarvrsne živanja u području fiziologije obje vrste (transpiracijski (ekološke rase) i međuvrsne genetske varijabilnosti koeficijent, grada lista i puci), te u području hidrologije lužnjaka i kitnjaka, kao dvije filogenetski vrlo srodne i hidropedologije naših ravničarskih slivova, s posebvrste, čija specijacija nije do kraja razjašnjena (usporenim naglaskom na vjerodostojnom i reprezentativnom di npr. Kleinschmi t iKleinschmi t 2000). monitoringu podzemne vode i vlažnosti tla u rizosferi. |