DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 5 <-- 5 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. I 2, CXXV (2001 ), 3-8 UDK 630* 561 i 1X2.2 (Fagus sylvatica L.) 001. ĐENDROKLIMATOLOŠKA ANALIZA OBIČNE BUKVE (Fagus sylvatica L.) SA PAPUKA DENDROCLIMATOLOGY ANALYSIS OF COMMON BEECH (Fagus sylvatica L.) ON PAPUK Nikola LUKIĆ* SAŽETAK: Dendroklimatološka istraživanja provedena su u jednodobnim bukovim sastojinama u pojasu klimazonalnih bukovih šuma panonskog dijela Hrvatske (Fagetum croaticum pannonicum Hon´. 1938). Cilj je bio ustanoviti dendrokronološke promjene i "stresove", odnosno datirati takva zbivanja te ih usporediti s klimatskim podacima meteorološke stanice Požega. Dendroklimatološka istraživanja u bukovim sastojinama panonskog dijela Hrvatske govore nam daje u prirodi došlo do globalnog zatopljenja. Analiza srednjih vrijednosti vegetacijskih kvocijenata pokazuje nam izrazito veliku varijabilnost za stogodišnje razdoblje od 1885. do 1984. godine. To nam govori daje došlo do preraspodjele padalina upravo u najrizičnijem razdoblju u godini - razdoblju vegetacije, a to znači da je prirast bukovih stabala i sastojinapo kvaliteti slabiji, a kvantitetu manji. Rezultati dobiveni analizama vremenske serije vegetacijskog kvocijenta (VC) s odnosima prirasta (ih5/ids) pokazuju nam daje kvaliteta i kvantiteta prirasta bukovih stabala i sastojina slabija nego što su nam dosadašnja istraživanja ukazivala. Ključne riječi: dendroklimatologija, vremenske serije, vegetacijski kvocijent, obična bukva UVOD Introduction Najtočniji podaci za istraživanje zakonitosti proIstraživanja u meteorologiji ukazuju da je zadnjih mjena u šumskim ekosustavima su oni koje dobijemo sto godina došlo do izrazitih promjena rasporeda kolikontinuiranom izmjerom na trajnim pokusnim plohačina oborina i temperature zraka koji su bitni za razvoj ma, ali to često nije moguće zbog značajnog utroška pojedinih vrsta drveta. Sinergističko djelovanje klimatvremena i novca. Ako nismo u stanju obaviti snimanje skih čimbenika s ostalim čimbenicima sve više utječe svih promjena, to onda čini samo stablo. Stablo svojim na naš odnos i djelovanje u šumskim ekosustavima prirašćivanjem u debljinu kontinuirano i stalno snima (Gartner & Stoll 1990, Thomasius 1991, Auer utjecaj klimatskih čimbenika na rast stabla, a također i &Böh m 1994). promjene nastale uslijed biotskih i abiotskih čimbeniSimuliranjem dinamike razvoja sastojine obično ka, npr. požari, insekti, utjecaj štetnih plinova itd. Znači podrazumijevamo stvaranje modela kojim oponašamo analizom širine godova proučavamo stanje sastojine u životne uvjete određenog ekosustava. To nam omoguprošlosti (Van Densen 1987). ćuje da donosimo zaključke na razini stvarnih ili hipo Sve promjene radijalnog prirasta (/,.) ili širine goda tetskih podataka, odnosno želja (Pr a nj i ć 1985). Kod primjernog stabla, a također i visinskog prirasta, ukasloženijih modela simuliranja razvoja sastojina gdje zuju nam na tijek razvoja cijele biljne zajednice odnoskoristimo klimatološke podatke, bitni čimbenici su no šumskog ekosustava. Tu moramo biti oprezni, jer temperature i njihove amplitude te raspored i količina utjecaj klimatskih čimbenika različito djeluje na pojeoborina u vegetacijskom razdoblju (5-9 mjesec) dino stablo (Fritts 1976). (Shugart 1984). Naši istraživači uočili su značenje pojedinih kli * Dr. sc. Nikola Lukić, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu matskih čimbenika na razvoj naših šuma koje imaju ve |