DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 40     <-- 40 -->        PDF

R. Sabadi: PORTUGAL. OSVRT NA ŠUMARSTVO I PRERADU DRVETA
Tablica 3. Portugalske šume prema posjedu u %
Table 3 The Portugal´s forests by ownership in %


%


Državne 2,7
Lokalne zajednice 11,8
Radničke grupe (usufruct) 1,3
Privatni sektor 77,8
Industrija 6,4
Ukupno 100,0


Izvor: Forest, Forestry and Forest Products in Portugal, INSTITUTU
FLORESTAL, Lisboa


Eukaliptus, korišten najčešće u uzgojnom obliku panjača
u kratkim ophodnjama, radi uporabe u industriji
celuloze i papira, posljednjih godina doživio je spektakularna
povećanja površina. Ekspanzija eukaliptusa razumljiva
je s obzirom na njegovu visoku produktivnost,
način korištenja i njegovu veliku prilagodljivost najrazličitijim
geološkim, klimatskim i pedološkinm uvjetima.
Od ulaska Portugala u EZ ne treba zanemariti niti


Šumarski listbr. 1-2, CXXV (2001), 35-43


Tablica 4. Šume Portugala prema vrstama drveća


(1.000 ha)
Table 4 Forests of Portugal by tree species ( 1,000 ha)
Distribucija po vrstama drveća (u 1.000 ha)


Primorski bor 1252
Hrast plutnjak 664
Hrast crnika (Q. ilex) 465
Eukaliptus 386
Hrast 112
Kesten 31
Ostali 198
Ukupno 3 108


Izvor: Forest, Forestry and Forest Products in Portugal, INSTITUTU
FLORESTAL, Lisboa


pomoć koju EZ pruža poljodjelcima koji odustaju od
proizvodnje hrane, hiperprodukcije koja u EZ predstavlja
inače problem. Tako je sve više tala ispod ili pri graničnoj
produktivnosti u poljodjelstvu, predmetom konverzije
u plantaže eukaliptusa. Bez obzira na kolebanje
cijena celuloze, posljednje desetljeće pokazalo se stabilnim
u cijenama svih vrsta papira, gdje Portugal igra
sve važniju ulogu.


Tablica 5. Drvna zaliha, neto godišnji prirast, sječe i otprema u gospodarskim šumama Portugala
Table 5 Growing stock, net annual increment, fellings and removals in exploitable forests in Portugal


Gospodarske´ šume


Drvna zaliha (DZ)
Neto godišnji prirast (NGP)
Sječa
Otprema
Otprema neto (ispod kore)
Drvna zaliha mVha
Neto godišnji prirast mVha
[Sječa/neto god. prirast] x 100


Četinjače
109 606
6 896
6 603
6 537
4 576


1.000 m3 s korom
Listače
56 857
4 390
4 276
3 977
3 182


UKUPNO
166 483
11286
10 879
10514
7 758
70,81
4,80
96,39%


Izvor: Forest, Forestry and Forest Products in Portugal, INSTITUTO FLORESTAL, Lisboa


Tablica 6. Proizvodnja pluta u Portugalu (prosjek
1981-1989)1


Table 6 Cork production in Portugal (1981-89 ave


rage)
Proizvodnja pluta
Prva berba (niža klasa kakvoće)
Reproduktivno pluto


Ukupno


tona/god
33 000
117 000


150 000


Izvor: Forest, Forestry and Forest Products in Portugal, INSTITUTO
FLORESTAL, Lisboa


Proizvodnja smole započela je u javnim šumama
polovicom prošlog stljeća i povećavala se od tada progresivno
zahvativši gotovo sve borove šume. Na oko
50 % površina pod borom tijekom godine od ožujka do
studenog, krstare smolari. Godišnja razina potencijalne
ekstrakcije smole procjenjuje se naoko 130.000 tona,
proizvodi se međutim oko 50.000 tona godišnje.


Pčelarstvo se u Portugalu nalazi pod nadzorom
Generalne direkcije šuma, u odsjeku za lov, pčelarstvo i
ribolov u unutrašnjim vodama. Pčelarska aktivnost
čvrsto je vezana na šume, što opravdava ovakavu brigu


1 Na plantažama hrasta plutnjaka prvo guljenje pluta daje inferiorno pluto, koje se većim dijelom rabi za plutene čepove koji su lijepljeni (u
podrumarstvu takvi čepovi umanjuju vrijednost i najboljih vina) ili pak za plutene proizvode koji su slijepljeni. Reproduktivna stabla, koja
se gule svakih 9-10 godina daju kvalitetno pluto za najrazličitije namjene, prvenstveno za začepljivanje boca alkoholnih pića.