DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 37 <-- 37 --> PDF |
PRECJLEDNI ČLANCI REVIEWS Šumarski list br. 1-2,CXXV(2001), 35-43 UDK 630» 904 PORTUGAL, OSVRT NA ŠUMARSTVO I PRERADU DRVETA PORTUGAL, A BRIEF NOTE ON ITS FORESTRY AND FOREST INDUSTRIES Rudolf SABADI* SAŽETAK: Na jugozapadu Iberijskog polutoka, smješten je Portugal, koji je veći od Hrvatske za gotovo 50 %, s tim, da mu je broj stanovnika dva puta veći, a posljednjih desetak godina spada u red zemalja s najvišom stopom rasta bruto domaćeg proizvoda i standarda življenja. Do nedavno je spadao u najsiromašnije zemlje Europe, Portugal se izdigao do nevjerojatnih prekoračenih 10.000 US$ po stanovniku/god bruto domaćeg proizvoda. Padom Salazarove diktature, uspostavljene su demokratske i parlamentarne institucije ko je izvrsno funkcioniraju. Od 1974. godine Portugal ne bilježi nijednu ozbiljniju korupcionašku aferu, niti se igdje vlast kompromitirala bilo kakvim nečasnim djelima. Velike površine portugalskih šuma su pod hrastom plutnjakom, proizvodom kojim Portugal ima monopol na svjetskom tržištu, uslijed čega je drvna zaliha relativno malena, uzme li se u ubzir daje šumovitost zemlje 35 %. Jednako tako interesantan je živ izvoz borove smole, u kojoj Portugal isto tako drži monopol. U Portugalu se uz pomoć države, a isto i EZ, velik broj poljoprivrednih gospodarstava odrekao poljoprivredne proizvodnje. Zemljišta ispod ili na graničnoj proizvodnosti pretvaraju se uspješno u eukaliptusove plantaže, osiguravajući na taj način sirovine značajnoj i vrlo modernoj industriji celuloze i papira. Ne treba zanemariti činjenicu da pretežita proizvodnja u kemijskoj celulozi te izrada finijih papira nije zemlji nanijela probleme zagađivanja okoliša. Ključne riječi: Portugal: šumovitost -proizvodnja piljene građe proizvodnja pluta -smolarenje - eukaliptusove plantaže, šumarska politika. OPĆENITO - Generality Portugal, glavni grad Lisabon, prostire se na površini 10,562.000 stanovnika, s gustoćom naseljenosti (1995.) od 92.389 km2, ima godišnju stopu rasta populacije 114 stanovnika/km2. 0,6 % u razdoblju 1980-90. Sredinom 1990. procijenjen Očekivano trajanje života u prosjeku je 71,2 godina je broj stanovnika na 10,365.000, a sredinom 1995. u muškaraca, te 78,2 godina u žena. 1. KLIMA I GEOGRAFSKI POLOŽAJ - Climate and geographical site Klima je mediteranska, umjerenija blizinom Atlan- rana, često zapunjena nanosima). Sjever zemlje je brskog oceana, aridna na jugu gdje se uzgaja pšenica i dovit (Minho). Na jugu rijeke Tago proteže se plitak razvijeno je stočarstvo i to na velikim posjedima. plato Alentejo, nagnut prema zapadu, ograničen plani- Reljef Portugala odgovara zapadnom rubu iberijske nama Algarve. Na sjeveru Meseta, isprekidana i izbraz- Mesete (stara kristalinska podloga, raspucana i erodi- dana, tvori strme lance, usmjerene od jugozapada prema sjeveroistoku (Serra da Astrella). * Prof. (u m.), dr. sc. Rudolf Sabadi, Račkoga 12, Zagreb |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 38 <-- 38 --> PDF |
R. Sabadi: PORTUGAL, OSVRT NA ŠUMARSTVO I PRKRADU DRVETA Šumarski list br. I 2, CXXV (2001 ), 35-43 Slika 1. Kretanje zaposlenih u 1.000 i domaćeg bruto proizvoda u Portugalu 1990-1993 u 1.000 US$/stan/g Figure 1 The development of employment in 1,000, and GNP in Portugal 1990-1993 in USS/person/year Sjeverno od Taga, mali posjed odlikuje se intenzivnom polikulturom (vinova loza, masline, kukuruz). Razvijen je ribolov, poglavito na sardine i tune, dobro je razvijena i poznata industrija ribljih konzervi. Koristi se hrast plutnjak koji je važan nacionalni resurs primarnog sektora aridnog gospodarstva. Unatoč nalazištima bakra, tugstena, kositra i potencijalne hidroenergije, industrija je donedavno bila ograničena na grane finalne proizvodnje (tekstil, prehrambeni proizvodi) usredotočen na dvije glavne lokacije, Lisabon i Porto. Posljed 2. KRATAK POVIJESNI OSVRT Povijest Portugala vrlo je burna i vezana je uz povijesne svjetske prekretnice kao što su velika otkrića. U 2. stoljeću prije Krista zapadni dio Iberijskog poluotoka opire se rimskim osvajanjima, međutim u godinama 60-19. pr.K. dolazi do rimske kolonizacije, prvo pod Cezarom, a potom Augustom. Germanske invazije u 5. stoljeću poslije Kr. (Svevi, Vizigoti) ostavljaju specifičan naglasak na originalnost Portugala sve do muslimanskog osvajanja 711. godine, koje ostavlja pečat na civilizaciju tezemljekroz 10. i 11. stoljeće. Kršćansko osvajanje poluotoka omogućuje izdizanje dinastije kraljeva Kastilije, burginjonskog porijekla. Godine 1139. Alphonse I Henriques (11281185) postaje kraljem Kastilije, koga priznaju papa i car Sv. rimskog carstva. Las Novas de Tolosa 1249. godine osvaja jug zemlje, što pojačava nezavisnost Portugala. Da bise osiguralo ponovno naseljavanje zemlje, monarhija jamči slobodnim seljacima život i posjed, ograničavajući na taj način moć i vlast plemstva i crkve. Sto se tiče Židova i Maura, unatoč njihovoj važnoj gospodarskoj ulozi, oni žive na rubu nacije i vegetiraju sve do 1496. godine. Posljednji kralj burginjonske dinastije Denis (12791325) pretpostavlja kretanja u gospodarstvu orijentira njih desetljeća situacija je promijenjena. Ulaskom Por tugala u EZ došlo je do ogromnog porasta proizvodnje, zaposlenosti i standarda života. Unatoč stalnoj emigraciji, koja je donedavno kočila gospodarski razvoj, stanovništvo, zahvaljujući visokoj stopi prirasta pučanstva, relativno brzo raste. Portugal je donedavno bila zemlja u Europi s najnižim standardom življenja, ali se u kratkom vremenu oporavio, poput Re publike Irske, pa danas spada u zemlje s najvišom sto pom rasta domaćeg društvenog bruto proizvoda. - A brief historical background na na pomorsku trgovinu. Nova dinastija, koju su podupirali građani počinje s kraljem Huanom I. d´Aviz. Nova monarhija pojačava instituciju kraljevine, usmjerava osvajanja prema Maroku koja završavaju dosta neslavno. Monarhija prije svega nastoji ostvariti pomorsku i kolonijalnu ekspanziju prema novootkrivenim zemljama. Pod vladavinom Hernija Moreplovca (14151460) i kraljeva Juana II (1481-1495) i Manuela I. (1495-1521) portugalski pomorci napreduju obalama Afrike, otkrivaju Maderu, Azorske otoke, otočje Capo- Verde i u Guinejskom zaljevu osnivaju tvrđu Sao Jorge de Mina. Godine 1487. Bartolomeu Diaz stiže do Rta Dobre nade. Putovanje Vasca da Game u Indiju (149798) otvara put kolonijalnom carstvu koje se proteže od Kine do Brazila. Portugal otada ima nadzor nad trgovinom mirodijama, šećerom i robljem. Doba otkrića jednako je tako doba umjetničkog života (Manuelizam u likovnom stvaralaštvu, te Camoen u literaturi), koji pod utjecajem Inkvizicije postaje sterilnim. Godine 1580. smrću kralja Sebastijana u Ksar el- Kebiru dolazi do dinastičke krize, koja omogućuje Filipu II. španjolskom da postane i kraljem Portugala. Politika španjolskog ministra Olivareza i gubitak kolonija u korist Nizozemaca izaziva 1640. pobunu kojom je |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 39 <-- 39 --> PDF |
R. Sabadi: PORTUGAL, OSVRT NA ŠUMARSTVO I PRERADU DRVKTA data vlast princu de Bragance, pod imenom Juan IV. Teškoće Španjolske proizašle ratom između Nizozemske i Engleske (1652) omogućile su mu vraćanje Brazila i afričkih luka, ali su Holanđani zadržali Indoneziju. Godine 1688. ugovorom u Lisabonu Španjolska priznaje nezavisnost Portugala. Kroz 25 godina, od 17501777. pod vladavinom Josepha I. Portugalskog, Portugal pod autoritetom markiza de Pombala proživljava razdoblje prosvijećenog despotizma. To je doba kada se ponovno podiže Lisabon, razrušen potresom 1755, kada dolazi do laicizacije političkog života, označen istjerivanjem Jezuita (1759), u sklopu s gospodarskom politikom kojapodstiče trgovinu, a potom razvoj industrije. Portugal je proglašen republikom 5. listopada 1910., poslije ubojstva Karla 1. Godine 1926. državnim vojnim udarom nestaje parlamentarni režim, vlast preuzima diktator dr. Salazat; koji je srušen tek nakon vojnog puča u travnju 1974., nakon 48 godina diktature. 3. SUME I SUMARST Sume zauzimaju značajan dio nacionalnog teritorija, 3 milijuna ha ili 35 % ukupne površine. Ovoj brojci valja pridodati 3-4 milijuna ha goleti i slabo produktivnih poljodjelskih površina, koje bi mogle biti razvrstane i uporabljene kao šumsko zemljište. Portugalske šume većinom su u privatnom posjedu (preko 80 %), od kojih je najveći dio uključen u poljoprivredna gospodarstva. Državne šume zauzimaju 3 % šumskih površina, a komunalne šume i šume ostalih udruga oko 12 %, ove posljednje većim dijelom pokrivaju dine ili su u planinskim zonama. Drvna poduzeća, među kojima su većina poduzeća za proizvodnju celuloze, posjeduju oko 6 % šumskih površina. Veličina šumoposjeda različita je prema regijama, općenito je ona malena, oko 71 % šumoposjednika po- Tablica 1. Sadašnja i potencijalna uporaba tla u Portugalu (u 1.000 ha) Table 1 Present and potential land use in Portugal (in 1,000 ha) Sadašnja Potencijalna uporaba tla u 1.000 ha Šumske površine 3 108 5 280 Poljoprivredne površine 4 158 2 337 Neobr. i izgrađeno zemljište 1 627 1276 Ukupno 8 893 8 893 Izvor: Forest, Forestry and Forest Products in Portugal, INSTITUTU FLORESTAL, Lisboa Primorski bor i listopadni hrastovi pokrivaju kraj sjeverno od rijeke Tago, dok se zimzeleni hrastovi (crnika i plutnjak) nalaze na jugu. Šumarski liši br. I -2. CXXV (2001). 35-43 Portugal se u Europi odlikuje danas uzoritom demokracijom, s odličnim funkcioniranjem parlamentarnih institucija, te ulogom države, koja ima ulogu podstrekača gospodarskog i inog života, bez donošenja poslovnih odluka. Zakonodavtsvo Portugala odlikuje se u najvećoj mjeri time što je podsticajno, a ne restriktivno. Pad diktature omogućio je da se siromašna zemlja Portugal riješi teškog bremena kolonijalizma, dajući Angoli i Mozambiku samostalnost, jednako kao stoje to učinjeno i u Aziji s kolonijama i Makaou i Goi. Time je ujedno bio otvoren i put za prijem u EZ, jer je Portugal, unatoč velikom siromaštvu, uspio u vrlo kratkom vremenu ispuniti preduvjete EZ za prijem. Po prijemu u EZ započeo je gospodearski boom te zemlje, koji se nastavlja unatoč povremenim recesijama. Kao što to prikazu je si. 1 vidi se da djelotvornost narodnog gospodarstva neprekidno raste, te da su povrermena odstupanja uglavnom rezultat krupnih strukturnih prilagodbi. D - Forests and forestry sjeduju posjede manje od 4 ha, a samo 1 % šumoposjeda je preko 100 ha. Na sjeveru i u središtu Portugala često se nalaze vrlo mali šumoposjedi, što predstavlja veliku prepreku razvoju šumarstva. Glavne vrste šumskog drveća su primorski bor (P pinaster), čije površine zauzimaju oko 40 % svih šumskih površina. Slijedi hrast plutnjak (Q. subef) koji zauzima 22 % šumskih površina, hrast crnika (Q. ilex) je na površini oko 15 %. Eukaliptus, i to najpretežitije e. globulus, zatim ostali hrastovi i kesten, a među ostalim vrstama dominira pinija (P pinea) uz druge vrste. Najraširenija vrsta svakako je primorski bor, koji se nalazi posvuda, od primorskih dina do planina u unutrašnjosti, od morske razine pa do 1.000 m nadmorske visine, na najrazličitijim geološkim supstratima. Tablica 2. Šumske površine ( 1.000 ha) Table 2 Forest area (in 1,000 ha) (1.000 ha) Gospodarske šume Negospodarske šume Ostalo zemljište pod šUkupno umom 2351 410 347 3 108 Izvor: Forest, Forestry and Forest Products in Portugal, INSTITUTU FLORESTAL, Lisboa Hrast plutnjak, koji je drugom najčešćom vrstom portugalskih šuma, pripada primitivnoj vegetaciji. Njegove kulture igraju veliku gospodarsku ulogu u Portugalu, koji je danas prvim najvećim proizvođačem pluta. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 40 <-- 40 --> PDF |
R. Sabadi: PORTUGAL. OSVRT NA ŠUMARSTVO I PRERADU DRVETA Tablica 3. Portugalske šume prema posjedu u % Table 3 The Portugal´s forests by ownership in % % Državne 2,7 Lokalne zajednice 11,8 Radničke grupe (usufruct) 1,3 Privatni sektor 77,8 Industrija 6,4 Ukupno 100,0 Izvor: Forest, Forestry and Forest Products in Portugal, INSTITUTU FLORESTAL, Lisboa Eukaliptus, korišten najčešće u uzgojnom obliku panjača u kratkim ophodnjama, radi uporabe u industriji celuloze i papira, posljednjih godina doživio je spektakularna povećanja površina. Ekspanzija eukaliptusa razumljiva je s obzirom na njegovu visoku produktivnost, način korištenja i njegovu veliku prilagodljivost najrazličitijim geološkim, klimatskim i pedološkinm uvjetima. Od ulaska Portugala u EZ ne treba zanemariti niti Šumarski listbr. 1-2, CXXV (2001), 35-43 Tablica 4. Šume Portugala prema vrstama drveća (1.000 ha) Table 4 Forests of Portugal by tree species ( 1,000 ha) Distribucija po vrstama drveća (u 1.000 ha) Primorski bor 1252 Hrast plutnjak 664 Hrast crnika (Q. ilex) 465 Eukaliptus 386 Hrast 112 Kesten 31 Ostali 198 Ukupno 3 108 Izvor: Forest, Forestry and Forest Products in Portugal, INSTITUTU FLORESTAL, Lisboa pomoć koju EZ pruža poljodjelcima koji odustaju od proizvodnje hrane, hiperprodukcije koja u EZ predstavlja inače problem. Tako je sve više tala ispod ili pri graničnoj produktivnosti u poljodjelstvu, predmetom konverzije u plantaže eukaliptusa. Bez obzira na kolebanje cijena celuloze, posljednje desetljeće pokazalo se stabilnim u cijenama svih vrsta papira, gdje Portugal igra sve važniju ulogu. Tablica 5. Drvna zaliha, neto godišnji prirast, sječe i otprema u gospodarskim šumama Portugala Table 5 Growing stock, net annual increment, fellings and removals in exploitable forests in Portugal Gospodarske´ šume Drvna zaliha (DZ) Neto godišnji prirast (NGP) Sječa Otprema Otprema neto (ispod kore) Drvna zaliha mVha Neto godišnji prirast mVha [Sječa/neto god. prirast] x 100 Četinjače 109 606 6 896 6 603 6 537 4 576 1.000 m3 s korom Listače 56 857 4 390 4 276 3 977 3 182 UKUPNO 166 483 11286 10 879 10514 7 758 70,81 4,80 96,39% Izvor: Forest, Forestry and Forest Products in Portugal, INSTITUTO FLORESTAL, Lisboa Tablica 6. Proizvodnja pluta u Portugalu (prosjek 1981-1989)1 Table 6 Cork production in Portugal (1981-89 ave rage) Proizvodnja pluta Prva berba (niža klasa kakvoće) Reproduktivno pluto Ukupno tona/god 33 000 117 000 150 000 Izvor: Forest, Forestry and Forest Products in Portugal, INSTITUTO FLORESTAL, Lisboa Proizvodnja smole započela je u javnim šumama polovicom prošlog stljeća i povećavala se od tada progresivno zahvativši gotovo sve borove šume. Na oko 50 % površina pod borom tijekom godine od ožujka do studenog, krstare smolari. Godišnja razina potencijalne ekstrakcije smole procjenjuje se naoko 130.000 tona, proizvodi se međutim oko 50.000 tona godišnje. Pčelarstvo se u Portugalu nalazi pod nadzorom Generalne direkcije šuma, u odsjeku za lov, pčelarstvo i ribolov u unutrašnjim vodama. Pčelarska aktivnost čvrsto je vezana na šume, što opravdava ovakavu brigu 1 Na plantažama hrasta plutnjaka prvo guljenje pluta daje inferiorno pluto, koje se većim dijelom rabi za plutene čepove koji su lijepljeni (u podrumarstvu takvi čepovi umanjuju vrijednost i najboljih vina) ili pak za plutene proizvode koji su slijepljeni. Reproduktivna stabla, koja se gule svakih 9-10 godina daju kvalitetno pluto za najrazličitije namjene, prvenstveno za začepljivanje boca alkoholnih pića. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 41 <-- 41 --> PDF |
R. Sabadi: PORTUGAL, OSVRT NA ŠUMARSTVO 1 PRKRADU DRVETA za nj. Portugal posjeduje oko 510.000 košnica, koje su u sklopu 40.500 pčelarskih gospodarstava. Godišnja proizvodnja meda je oko 5.000 tona. Izvozi se otprilike 4 tone meda, a uvozi oko 383 tone (1992.). Proizvodnja drveta iz portugalskih šuma kreće se ukupno godišnje oko količine 8,02 milijuna m\ od čega su 4,69 milijuna m3 četinjače, a 3,33 milijuna m3 listače. Trupci za piljenje i furnir od toga su ukupno 3,32 milijuna m5 (četinjače 2,65, listače 0,46 milijuna m5). Zna- Tablica 7. Portugal: Šumska industrija Table 7 Portugal: Forest Industries Šumska industrija Pilane Furniri i šperploče Iveraste ploče Ploče vlaknatice Stolarstvo Pokućstvo Celuloza Papir i karton Pluto Brodogradnja Ukupno Šumarski list br.l 2, CXXV (2001), 35-43 čajna je proizvodnja celuloznog drveta, poglavito iz eukaliptusa, kojom se opskrbljuje vrlo razvijena industrija celuloze i papira. Na tom području rezultati koje zemlja postiže vrlo su zapaženi. Treba voditi računa da je ova industrija utemeljena na brzorastućem eukaliptusu, prinos kojeg je po jedinici površine daleko veći od onog četinjača u nordijskim zemljama, no čija je kakvoća celuloze nedostižna. Broj jedinica 875 9 8 3 1035 2 000 8 62 650 29 4 679 % u odnosu na portug. prerađ. industriju 20% Broj zaposlenih 14 500 1 136 1 911 807 9 370 14 000 5 255 5 259 13 000 732 65 970 9% Izvor: Forest, Forestry and Forest Products in Portugal, INSTITUTO FLORESTAL, Lisboa 4. PROIZVODNJA I IZVOZ ŠUMSKIH PROIZVODA - Production and exports of forest products Vanjska trgovina proizvodima šumske industrije Portugala vrlo je intenzivna, posebice celulozom u kojoj je Portugal zemlja neto izvoznica. Najveći dio (otprilike polovina) piljene građe borovine izvozi se najvećim dijelom kao palete. Zbog postignuća u napretku proizvodnje i kakvoće iverastih ploča, tvornice tog sektora usmjerile su svoju proizvodnju prema vanjskom tržištu, posebice tržištu V. Britanije, inače tradicionalnom portugalskom tržištu.2 Najznačajniji portugalski izvozni artikl svakako je pluto, koje još i danas, nakon stoje industrijalizacija u Portugalu u zamahu, predstavlja jednu od najznačajnijih proizvoda. Još prije par godina, pluto je u ukupnoj vrijednosti portugalskog izvoza predstavljalo čak 12 %. Kapaciteti proizvodnje celuloze u Portugalu po stupnju korištenja samo su iza Švedske (96,6 %), SAD (96,6 %) i Njemačke (94,4 %) i iznose npr. u 1994. visokih 94,1 %. Korištenje kapaciteta iste godine proizvodnje papira i kartona bilo je 92%, ali su u korištenju takvih kapaciteta kolebanja prilično velika. : Treba imati u vidu činjenicu da povezanost Portugala i V. Britanije datira još iz Napoleonskih ratova. Prestiž koji je Portugal ostvario prodajama vina Porto, zahvaljuje je u prvom redu tržištu V. Britanije. Osim toga, V. Britanijaje već dugo destinacija iseljavanja Portugalaca, koji su ondje tražili posao. Istovremeno kapaciteti za proizvodnju celuloze i papira u Portugalu kretali su se kako je to prikazano na slici 4. Portugal ne proizvodi ni mehaničku, niti polucelulozu, već samo manje količine nebijeljene sulfitne celuloze od listača (eukaliptus), nešto više nebijeljene sulfatne celuloze od listača (uvijek od eukaliptusa), zatim nešto nebijeljene sulfatne celuloze od četinjača, a najveći su kapaciteti u proizvodnji bijeljene sulfatne i soda celuloze. Slika 2. Skupljanje pluta u sastojini hrasta plutnjaka u Portugalu Figure 2 Harvesting of cork in the Quercus suber stand in Portugal (Foto: Institutu Florestal, Lisboa) |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 42 <-- 42 --> PDF |
R. Sabadi: PORTUGAL. OSVRT NA ŠUMARSTVO I l´RURADU DRVHTA Šumarski list br. I- 2. CXXV (2001 ). 35-43 Tablica 8. Pregled kapaciteta za proizvodnju papira i kartona u Portugalu Table 8 Paper and paperboard capacity survey in Portugal Šifra 1994 1995 1996 1997 1998 1999 Vrsta Ukupan kapacitet u metričkim tonama/godišnje 4.21 Premazani i pisaći papiri 20 22 27 27 27 27 4.22 Nepremazani i pisaći papiri 430 435 450 460 460 460 4.31 Papiri za domaćinstvo i higijenski papiri 85 85 85 85 85 85 4.32 Papiri i kartoni za zamatanje 480 480 490 490 520 520 4.33 Ostali nespomenuti papiri i karton 16 16 16 16 16 16 Ukupno 1031 1 038 1 068 1 078 1 108 1 108 Izvor: Pulp & Paper Capacities, Survey 1994-99, FAO, Rome 1995 Slika 3. Svjetski kapacitet proizvodnje celuloze, papira i kartona Figure 3 World pulp, paper and paperboard capacity Slika 4. Svjetski kapacitet proizvodnje celuloze, papira i kartona Figure 4 World pulp, paper and paperboard capacity |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 43 <-- 43 --> PDF |
R. Sabadi: PORTUGAL, OSVRT NA ŠUMARSTVO I PRKRADU DRVETA Šumarski list br. 1 2. CXXV (2001 ), 35-43 Slika 5. Pregled kapaciteta za proizvodnju celuloze u Portugalu Figure 5 Pulp capacity survey in Portugal Slika6. Araucaria sp. (iz Australije) u perivoju dvorca Bussaco u ° ,„ ,. ., . , _ _ , Slika 7. Jedna od mnogobrojnih plantaža Eucalyptus globulusa u Figure 6 Araucaria sp. (from Australia) ratne Bussaco Castle park p t 1 (Foto: R. Sabadi) „. _ _ . ,, , , , , . , Figure 7 One ot numerous Eucalyptus globulus plantations in Portugal (Foto: Instituto Florestal, Lisboa) 41 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 44 <-- 44 --> PDF |
R. Sabadi: PORTUGAL, OSVRT NA ŠUMARSTVO I PRERADU DRVKTA Šumarski list br. 1-2. CXXV (2001 ), 35-43 5. ŠUMARSKA POLITIKA - Forest policy Šumarska služba u Portugalu osnovana je prvobitno nizom međusobno zavisnih elemenata koji su trebali djelovati poput cjeline, što međutim nije bio i slučaj uvijek prema namjerama. Generalna direkcija za šumarstvo unutar Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i hrane zadužena je da pridonese formulaciji primjeni šumarske politike, upravljanju državnim šumskim zemljištem, ispašom u šumama i na šumskim zemljištima, lovom, slatkovodnim ribarstvom i pčelarstvom, te u ostalim vidovima šumoposjeda provodi takvu zacrtanu šumarsku politiku. 1986. odredbom Ministarstva poljuprivrede, ribarstva i hrane, dolazi do nove formulacije zadaća Generalne direkcije za šumarstvo. Toj službi data je sljedeća zadaća: i. Tehnička savjetnička uloga u Ministarstvu pri formulaciji nacionalne šumarske politike; ii. Upravljanje područjima pod neposrednom odgovornošću države; iii. Umirivanje bujica s ciljem čuvanja tala i regulacije režima voda; iv. Priprema uputa za pošumljivanja, iskorištavanje šuma i upravljanje šumskim pašarenjem; v. Podrška upravljanju i modernizaciji iskorištavanja privatnih šuma u oblicima tehničke pomoći i stručnoj izobrazbi; vi. Nadzor radova plantažiranja pripremanje i/ili analiza projekata i nadzor nad njihovim izvršenjem ispitivanjem kakvoće sjemena i sadnica šumskog drveća. Generalna direkcija sadrži u svojoj središnjici pet odjela: i. Odjel za studije i planiranje; ii. Odjel za šumarski razvoj i šumsku ispašu; iii. Odjel za šumarsku proizvodnju; iv. Odjel za lov, pčelarstvo i slatkovodno ribarstvo; v. Upravni odjel. Generalnoj direkciji na konzultativnoj osnovi pomaže Šumarski savjet, koji predstavlja društveno-gospodarske interese šumarskog sektora i osigurava predstavništvo profesionalnih interesa na šumarski razvoj. Konačno, generalna direkcija ima sedam regionalnih šumarskih uprava, koje piokrivaju cjelokupan teritorij države. Sjedište Generalne direkcije je u Lisabonu, a sjedišta šumskih uprava su u: 1. Porto 2. Via Real 3. Viseu 4. Coimbra 5. Marinha Grande 6. Evora 7. Faro Glavne zadaće regionalnih šumarskih službi su sljedeće: Pothvati šumarskog razvoja, posebno onog datog u glavnom razvojnom programu glede vrednovanja šumskih područja i poduzimanih mjera u poljoprivrednim gospodarstvima u odnosu na šumoposjedničke površine; Upravljanje nacionalnim šumskim fondom i pomaganje privatnom sektoru na području uzgajanja šuma, kombinaciji šumskog pašarenja u šumama, lova, pčelarstva i ribarstva u slatkim vodama; Upravljanje državnim šumskim rasadnicima; Zaštita i obrana šuma protiv boleština, insekata i požara; Tehnička pomoć šumarskim poduzetnicima i njihovim profesionalnim organizacijama; Kontrola propisa koji proistječu iz važećeg šumarskog zakonodavstva. Osoblje direkcije broji 54 zaposlena u samoj direkciji, 107 viših tehničara, 207 tehničara (tehničko i tehničko-profesionalno osoblje), 421 administrativnog osoblja, 1.344 specijaliziranih radnika (čuvara šuma, kvalificiranih i priučenih šumskih radnika) te 668 nekvalificiranih radnika. 1991. godine Direkcija je brojala 2.800 zaposlenika, uz stalnu tendenciju da bi taj broj porastao, posebice u srednjoj i višoj te visokoj spremi izvršitelja. Opći pokret racionalizacije koji je zahvatio šumarstvo svih industrijski razvijenih zemalja u zadnjem desetljeću drugog milenija, pridonio je da su i u portugalskom šumarstvu u tijeku pothvati ka racionalizaciji. U najgrubljim obrisima ta kretanja idu u smjeru dokidanja inertnosti, kojih ima i u šumarstvu, time što bi se sve stoje moguće u toj djelatnosti jednostavno stavilo pod tržišnu kontrolu i djelovanje zakona ponude i potražnje. Šumarska izobrazba kadrova odvija se na permanentnoj osnovi u okviru Generalne direkcije za šumarstvo, programima osnovnog obrazovanja i dopunskih instruktaža, koje je organizirano od Odsjeka za izobrazbu šumarskih kadrova. Taj Odsjek je npr. u 1991. godini imao čak 950 stažista u najrazličitijim programima. U tom smislu, Odsjek ima na rasopolaganju dva Centra za izobrazbu, jedan u Montserrate u blizini Lisa- bona, a drugi, Centar za šumarske radove i tehniku u Lousa u blizini Coimbra, osnovan 1984. Osim ova dva izobrazbena centra, Portugal nema razvijeno školstvo za šumarske i drvopreradivačke kadrove, poput niza europskih zemalja, na nižoj i srednjoj razini. Na sveučilišnoj razini izobrazba diplomanata sveučilišta izvodi se samo na: Instituto Superior de Agronomia, Universidada Técnica de Lisboa. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 45 <-- 45 --> PDF |
R. Sabadi: PORTUGAL, OSVRT NA ŠUMARSTVO I PRERADU DRVETA Šumarski list br. I 2. CXXV {201)1 ), 35-43 6. ZAKLJUČAK - Conclusion Portugal je zemlja koja je čini se potpuno svjesna proizvodnji smole i pluta, a diversifikacija u uporabi svojih prednosti, koje ima zahvaljujući svojem šumar- šuma (lov, ribolov, pčelarstvo i turizam) daje nadu da će stvu. Ondje se neprekidno nastoji izvući maksimalna razvoj šumarstva pratiti povoljan gospodarski razvoj te korist iz povoljnih fizičkih preduvjeta pri stvaranju zemlje. Generalna direkcija za šumarstvo, od svojeg baze za industriju celuloze i papira, i njezino održava- ustanovljenja 1986., nastoji na tom putu aktivno sudjcnje pri vrhu proizvodnosti i konkurentnosti. Osim toga, lovati. Portugal danas drži gotovo monopolističku ulogu u SUMMARY: On the south-west of the Iberian Peninsula located Portugal is by its surface abou 1/2 larger than Croatia, having more than twice Croatia s population, last decade counts to the countries registering the highest rate of Gross Domestic Product, standard of living as well. Not long ago belonging to the poorest nations of Europe, Portugal climbed over unbelievable US$10,000 GDP/inh/year. After the fall ofSalazar´s regime democratic and parliamentary institutios have been established, and functioning astonishingly. From 1974 no serious corruptional affair has been registered, there is also no evidence of compromitation of the government institutions by any dishonourable deeds. Large Portuguese s forest areas are under cork oak, item by which Portugal acquired monopoly on the world market, the growing stock being smaller relativelly, taking into account that 35 % of the land area is under forest cover. The same happens wih pine resin on the exports market Portugal also has reached almost monopoly. By state s support, EEC as well, a great part of small agricultural holdings of marginal productivity turn their land into successful Eucalyptus plantation, thus enabling production of necessary inputs for their important and modern pulp and paper industries. One should respect the fact that overhelming chemical pulp, cultural and sanitary papers production has left no serious ecological pollution consequences. Key wo rds : Portugal: Forest cover - sawnwood production — cork production -pine resin production - eucalyptus plantations -forest policy. |