DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 32 <-- 32 --> PDF |
A. Sajkuvić: UTJECAJ KVALITETE ŽIVOTA NA EKOLOŠKE ORIJENTACIJE metal, Ltd.; 13. Šuma je nepresušni izvor nezamjenjivog prirodnog materijala, i to će i ostati; 14. Ne postoji mogućnost iscrpljivanja drvne mase; 15. Zakonodavstvo dovoljno štititi šume od potpunog iscrpljivanja drvne mase; 16. Budućnost je u drvetu kao energentu i ono će služiti kao pogonsko gorivo jer gaje moguće uzgojiti i obnoviti; 17. Suma je u smislu drvne mase koja donosi financijsku korist, naše najveće blago; 18. Nama nisu potrebne zaštićene šume, već je potrebno što više izvući drvene mase i financijsku korist; 19. Sadašnje naše šume treba izuzeti iz eksploatacije, a preusmjeriti se na plantažni uzgoj; 20. U skoroj budućnosti imat ćemo plantažne šume za ekonomsku eksploataciju; 21. Nije važno narušavanje biljne i životinjske ravnoteže, ako se može izvući veća financijska korist od turizma; 22. Sume trebaju ostati u državnom vlasništvu, jer jedino država može osigurati zaštitu i konačni opstanak; 23. Šume su dio okoliša i moramo se brinuti o njihovoj zaštiti i opstanku; 24. Šume trebaju biti privatno vlasništvo, jer samo onda kada se zna tko je vlasnik može se gospodariti šumama; 25. Brigu o zaštiti šuma treba prepustiti isključivo stručnjacima specijalizi- Tablica 3. Distribucija frekvencija- Odnos prema šumi % % % % % 1 2 3 4 5 1 25.5 55.1 4.0 13.0 2.3 2 7.5 40.7 10.3 34.4 7.1 3 3.8 36.4 13.8 38.1 7.9 4 12.4 43.3 17.4 24.7 2.3 5 38.9 45.0 11.3 3.9 0.8 6 2.4 15.9 5.7 43.0 32.9 7 27.4 54.0 9.0 7.8 1.8 8 34.5 50.8 5.4 7.5 1.7 9 27.4 50.7 7.5 11.8 2.6 10 1.9 12.0 5.4 53.5 27.3 11 10.3 38.6 15.9 26.5 8.7 12 9.6 46.6 21.8 19.4 2.6 13 10.2 35.5 10.5 30.7 13.1 14 22.1 57.8 9.4 8.0 2.1 15 17.8 48.0 17.3 14.7 2.2 16 23.7 41.9 17.7 14.3 2.4 17 13.3 38.9 15.2 26.1 6.5 18 48.3 46.9 2.6 0.8 1.5 19 19.0 31.3 20.6 31.7 7.3 20 8.5 29.6 34.8 24.1 3.0 21 50.2 42.4 3.4 2.0 2.0 22 9.9 27.7 22.8 28.9 10.8 23 1.8 2.6 1.6 42.6 51.5 24 15.1 40.4 25.4 14.7 4.3 25 3.6 13.1 7.5 42.7 33.1 26 30.6 46.6 17.5 3.9 1.3 Napomena: 1. Uopće se ne slažem, 2. Ne slažem se, 3. Nemam mišljenje 4. Slažem se 5. Potpuno se slažem Šumarski list br. 1-2, CXXV (2001), 27-34 ranim za to područje (ing. šumarstva); 26. Bilo koja druga profesija (osim ing. šumartsva) mogla bi se bolje brinuti o zaštiti šuma. Ispitanicima su postavljene sljedeće tvrdnje u odno su na standard: S obzirom na to što imate i kako živite, procijenite u koju biste se skupinu svrstali prema rezultatima, u 1. Skupinu "Živimo daleko lošije od drugih" svrstalo se 1.8 % ispitanika od ukupnog broja (N=747). U drugu grupu "Živimo ispodprosječno" svrstalo se 9.0 % ispitanika; u treću grupu "Živimo kao i većina drugih", 81.4 % ispitanika; u četvrtu grupu "Živimo natprosječno" svrstalo se 6.5 % ispitanika i u šestu grupu "Živimo mnogo bolje od drugih" svrstalo se 2.3 % ispitanika. Statistički značajna razlika pokazala se za varijablu 6 (Tablica 4) odnosa prema prirodi i tehnici i standarda "Danas čovjek potpuno kontrolira i najsuvremeniju tehnologiju te time sprječava moguće nesreće". Ukoliko pogledamo aritmetičke sredine za varijablu 6 (tablica 4), vidimo da razlika postoji kod četvrte kategorije ispitanika: Četvrta kategorija (tablica 4) odnosi se na odgovore "Živimo natprosječno" i ima najmanju aritmetičku sredinu, što bi značilo da se najmanje slaže s tvrdnjom 6 da čovjek potpuno kontrolira najsuvremeniju tehnologiju, te time sprječava moguće nesreće. Najviši stupanj prihvaćanja ove tvrdnje izražen je kod pete kategorije ispitanika "Živimo mnogo bolje od drugih" ( x = 2.270). Može se tumačiti daje ova kategorija ispitanika tehnicistički orijentirana. Sljedeća tvrdnja (vidi: tablica 4) kod koje se pokazala statistički značajna razlika je "Očuvanje prirode ima prednost pred svim drugim zadaćama društva"(10). Dakle, postoji statistički značajna razlika ispitanika prema kategorijama standarda u odnosu na navedenu tvrdnju br. 10, na što ukazuju aritmetičke sredine Vidi Tablica 4): Prema aritmetičkim sredinama (Tablica 4) najniži stupanj slaganja je kod prve kategorije ispitanika "Živimo daleko lošije od drugih" ( x = 3.62), očuvanje prirode ima prednost pred svim drugim zadaćama društva. Najviši stupanj slaganja je kod pete kategorije ispitanika "Živimo mnogo bolje od drugih" (x = 4.50). Možemo reći daje peta grupa orijentirana prema naturalizmu, dok je prva kategorija nisko orijentirana prema naturalizmu. Statistički značajna razlika pokazala se u odnosu na kategorije ispitanika kod varijable Razvoj 2 odnosa prema razvoju "Naftne rezerve brzo se troše i uskoro će nestati"(Vidi: tablica 4). Prema rezultatima kategorije ispitanika prema standardu, pokazale su se razlike u odnosu prema navedenoj tvrdnji (vidi: Tablica 4). Prema aritmetičkim sredinama (vidi: Tablica 4) najniži stupanj slaganja s tvrdnjom da se naftne rezerve brzo troše i da bi mogle uskoro nestati, ima prva kategorija ispitanika "Živimo daleko lošije od drugih" (x = 3.15). |