DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 30 <-- 30 --> PDF |
A. Šajković: UTJECAJ KVALITETE ŽIVOTA NA EKOLOŠKE ORIJENTACIJE stručnjaka, zabrinutost za okolinu je samo hir srednje klase, te da bi siromašni dijelovi pučanstva trebali u prvom redu težiti gospodarskome rastu, a tek onda zaštiti okoliša. (Črnjar, 1997:39) Zatim, se isti autor pita "... znače li veće stope rasta (povećanje bruto nacionalnog proizvoda) istodobno i povećanje onečišćenja okoliša, ili je proces drugačiji: kada ljudi steknu veće materijalno bogatstvo, voljni su odvojiti više sredstava za zaštitu okoliša" (Cr nj ar, 1997:35). Razvijene zemlje su u 90-im godinama izdvojile za zaštitu okoliša od 0,60 do 1,88 % BDP. Tako na primjer u 1990.g. SAD su izdvojile za zaštitu okoliša 3 % BDP, dok su ekološke štete sudjelovale sa 6 % BDP. Njemačka je izdvojila 2,2 % BDP, a štete su iznosile 6 % od BDP. Dakle, štete su znatno veće od izdvajanja za zaštitu okoliša u najrazvijenijim zemljama. (Č rnj ar, 1997) Stoga ćemo u ovom radu pokušati utvrditi da li kvaliteta života determinira ekološke orijentacije, što nam je osnovna hipoteza. Upitnik je djelomično rađen prema Cifriću i suradnicima - odnos prema prirodi, odnos prema razvoju, dok je odnos prema šumama koji se sastoji od 26 tvrdnji, napravljen samostalno. Shvaćanje pojma kvalitete života ima svoju evoluciju, pa se tako pedesetih godina izjednačavao s pojmom ekonomskog blagostanja te s materijalnim standardom. Šumarski listbr. 1-2, CXXV (2001 ), 27-34 S promjenom pojma društvenog razvoja, kvaliteta života se u zadnje vrijeme sve "više razumije kao potrošnja i ravnomjerna raspodjela dobara, pa zahvaća razne aspekte socijalnog života" (Pastuović , 1993:473). Stoga je uvjetovano karakteristikama osobe i njezinoj subjektivnoj procjeni kao mjeri kvalitete života, a ne objektivnom situacijom u kojoj se ona nalazi. (Pastuović , 1993) Kako tvrdi Pastuović, kvaliteta života je subjektivan i psihički fenomen, što i mi prihvaćamo kao definiciju pojma kvalitete života. U ovom empirijskom istraživanju zanimalo nas je što o ekološkim orijentacijama misle različiti slojevi uzorka prema vlastitoj procjeni kako žive i što imaju u odnosu na druge. Razina ispod koje siromaštvo počinje i iznad koje završava naziva se apsolutno siromaštvo ili apsolutna bijeda, a temelji se na procjeni minimalnih potreba za opstanak (Harala m bos , 1989). Međutim, taj je pojam nedostatan, stoga je uveden pojam relativne bijede koji se temelji na procjeni pripadnika određenog društva o tome što se smatra prihvatljivim standardom i načinom života, u odnosu na to društvo. Haralambos dodaje treći pojam, subjektivna bijeda, a odnosi se na procjenu vlastite kvalitete života ili bijede pojedinca ili skupine kao osjećaja o vlastitom siromaštvu (ilibogatstvu) (Haralambos, 1989). 2. METODOLOGIJA Istraživanje je provedeno krajem 1996. godine na uzorku od 747 ispitanika iz područja prirodnih, odnosno biotehnoloških i tehničkih znanosti, koji uključuju studente Šumarskog fakulteta, Fakulteta elektrotehnike i računarstva, zaposlene inženjere šumarstva i drvne tehnologije. Ispitanici su odgovarali na tri skale vrijednosti prema prirodi, prema razvoju i prema šumi kao konkretnoj prirodi kroz peteronomnu Likertovu skalu: 1. Uopće se ne slažem, 2. Ne slažem se, 3. Nemam mišljenje, 4. Slažem se, 5. Potpuno se slažem, kroz procjenu vlastite kvalitete života. Kao procjenu vlastite kvalitete života ispitanici ma smo postavili sljedeće tvrdnje: "S obzirom na to što imate i kako živite, procijenite u koju biste se skupinu svrstali: 1. Živimo daleko lošije od drugih; 2. Živimo ispodprosječno; 3. Živimo kao i većina drugih; 4. Živimo natprosječno; 5. Živimo mnogo bolje od drugih. Izvršena je faktorska analiza s primjenom Guttman- Kaiserovim kriterijom ekstrakcije i izvršena je kosa rotacija "direct oblimin" postupkom. Na faktorsku analizu izvršena je analiza varijance i Scheffeov test. U tekstu su naznačene samo statistički značajne tvrdnje i čimbenici. 3. PROCJENA VLASTITE KVALITETE ŽIVOTA I NJEZIN UTJECAJ NA EKOLOŠKE ORIJENTACIJE Ispitanicima su ponuđene tvrdnje o odnosu prema prirodi, prema razvoju i prema šumi kao konkretnoj prirodi. Na tvrdnje je trebalo odgovoriti prema likertovoj petreonomnoj ljestvici 1. Uopće se ne slažem, 2. Ne slažem se, 3. Nemam mišljene, 4. Slažem se, 5. Potpuno se slažem (Tablica 1,2,3) Sljedeće tvrdnje postavili smo studentima kao odnos prema prirodi: 1. Čovjek je apsolutni gospodar prirode i može se prema njoj odnositi prema vlastitoj volji; 2. Iskonsko je pravo čovjeka da koristi prirodna dobra prema vlastitoj volji; 3. Čovjek, kao najrazvijenije biće na Zemlji treba odlučivati o sudbini biljnog i životinjskog svijeta; 4. Čovjek je gospodar Zemlje te smije neograničeno upotrebljavati sve što se na njoj nalazi; 5. Razvoj tehnike donosi čovječanstvu nove blagodati uživanja; 6. Danas čovjek potpuno kontrolira i najsuvremeniju tehnologiju, te time sprječava moguće nesreće; 7. Suvremena tehnika ima mnogo više pozitivnih nego negativnih osobina; 8. Zakoni prirode jači su od čovjekovih želja i težnji; 9. Društveni razvoj treba biti podređen zakonima prirode; 10. Očuvanje prirode ima. prednost pred svim drugim zadaćama društva; 11. Čovjek je samo jedno od bića na Zemlji i potpuno je ovisan o njezinim |