DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 21 <-- 21 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 1 2, CXXV (2001), 19-26 UDK 630* 188 (001) NUMERIČKA ANALIZA FITOCENOLOŠKIH SNIMAKA U BUKOVO-JELOVIM ŠUMAMA {Abieti-Fagetum s. L.) U HRVATSKOJ NUMERICAL ANALYSIS OF PHYTOSOCIOLOGICAL RELEVES IN BEECH-FIR FORESTS {Abieti-Fagetum s. L.) IN CROATIA Josip FRANJIĆ1, Željko ŠKVORC, Andraž ČARNI2 SAŽETAK: Bukovo-jelove šume (Abieti-Fagetum s. L.) prostiru se u dinar skome području (Lika i Gorski kotar) i u panonskome području (planine sav sko-dravskoga međuriječja) Hrvatske. Za bukovo-jelove šume u dinarskome području u uporabi je naziv Omphalodo-Fagetum Mar in ček et al. 1992, dokje pitanje panonskih bukovo-jelovih šuma taksonomski ostalo neriješeno. Koristeći sve dosad objavljene jitocenološke radove o bukovo-jelovim šumama u Hrvatskoj, napravljena je numerička analiza fitocenoloških snimaka. Analizirano je ukupno 216 snimaka iz 11 izvora, od čega je 78 snimaka iz dinarskoga i 138 snimaka iz panonskoga područja. Prosječan broj vrsta po snimci je 36 (41 u dinarskom i 34 u panonskom području). Na tim snimkama provedene su dvije metode multivarijatne statističke analize -klasterska analiza i multidimenzionalno skaliranje. Rezultati obiju metoda se podudaraju, a radi bolje preglednosti za interpretaciju izabrani su rezultati multidimenziona/ noga skaliranja. Tom su analizom snimke podijeljene u četiri jasno uočljive skupine. Prvu skupinu čine snimke iz dinarskoga područja, koje su prilično homogene, drugu skupinu čine snimke iz panonskoga područja, koje su također jasno odvojene, ali manje homogene. Treću i četvrtu skupinu predstavljaju snimke koje su načinjene na degradiranim staništima panonskih bukovo-jelovih šuma. Jednu od njih čine snimke gdje je dominantna vrsta breza, uz manje učešće bukve i jele (niži stupanj sukcesije), dok drugu skupinu čine snimke gdje su dominantne vrste bukva i jela (viši stupanj sukcesije). Obije te skupine dobro se razlikuju međusobno, kao i od tipičnih panonskih i dinarskih bukovojelovih šuma. Rezultati dosadašnjih istraživanja gotovo se u potpunosti podudaraju s rezultatima numeričke analize fitocenoloških snimaka, a razlika je u načinu prikazivanja rezultata, pri čemu je numerička analiza daleko prihvatljivija i lakša za interpretaciju. Ključne r ij e č i : Abieti-Fagetum, bukovo-jelove šume, numerička analiza, Hrvatska UVOD Introduction Bukovo-jelove šume (Abieti-Fagetum s. L.) prostinonskome (planine savsko-dravskoga međuriječja) di ru se u dinarskome dijelu (Lika i Gorski kotar) i u pa-jelu Hrvatske. Dinarske bukovo-jelove šume zauzimaju znatno veće površine (oko 130.000 ha) od panonskih (oko 15.000 ha). Te dvije skupine bukovo-jelovih šuma Zavod za šumarsku genetiku i dendrologiju, Šumarski fakultet razvijaju se na različitim staništima nastalim djelova Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska 25, HR-10000 Zagreb, njem različitih klimatskih čimbenika, zbog čega su Hrvatska florni sastav i vegetacijska struktura sastojina različiti Biološki institut, Znanstvcnoraziskovalni center SAZU, Gospos (Vukelić &Baričević 1996). ka 13, SLO-1000 Ljubljana, Slovenija |