DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 19 <-- 19 --> PDF |
M. Božić. J. Čavlović: ODNOS DOMINANTNE VISINE, DIMENZIJE SJEČIVE ZRELOSTI I NORMALNE DKVNE ... Šumarski listbr. 1 -2, CXXV (2001 ). 9-1 8 Tako se zaliha na II bonitetu smanjuje s 459,60 mVha uz fiziološku zrelost u originalnoj Klepčevoj normali na 313,29 mVha u normali kod koje je dominantna visina određena prema Weise-u te sastojina izgospodarena na dimenziju zrelosti od 60 cm, stoje smanjenje od 146,31 mVha ili 31,83%. Najveće postotno smanjenje zalihe događa se na III bonitetu, uz iste uvjete kao i kod II boniteta te iznosi 37,38 %. U konkretnoj g. j. , g. j . "Belevine" koja se nalazi na II bonitetu, drvna zaliha uz fiziološku zrelost smanjena jeza42mVhaili9%. Ako promatramo smanjenje zalihe po metru visine (tablica 8.) vidimo da se ono uz fiziološku zrelost kreće oko 16-17 mVha (oko 3,5 %) na II bonitetu, 14,5-15,5 ZAKLJUČCI 1. Pri uređivanju prebornih šuma u Republici Hrvatskoj koriste se normale temeljene na visini dominantnih stabala, odnosno "Novi sistem uređivanja prebornih šuma" 2. Različitim definiranjem dominantnih visina te smanjenjem i postizanjem dimenzije sječive zrelosti s fiziološke na određeni definirani promjer sječive zrelosti, dolazi do umjetnog snižavanja srednje visine dominantnih stabala. U našem slučaju ta sniženja iznose do 9,25 m ili 28,03 %. 3. Sniženjem srednje visine dominantnih stabala ili dimenzije sječive zrelosti dolazi do smanjenja drvne zalihe tih, uz nove uvjete konstruiranih normala. Maksimalno relativno sniženje zalihe iznosi 146,31 mVha, a postotno 37,38 %. Smanjenje drvne zalihe po metru visine za pojedini bonitet odnosno tarifu uz istu dimenziju sječive zrelosti gotovo je konstanta i kreće se od oko 11 mVha za III bonitet uz dimenziju zrelosti 60 cm, do 16-17 mVha na II bonitetu uz fiziološku zrelost, odnosno 17-18 mVha u odsjeku 39c koji se nalazi na II bonitetu, ali mu je tarifa nešto viša od šurić-Pranjić tarife. mVha (3,8%) na II/III te 13,5-14,5 mVha (4,1 %) na III bonitetu. Osim ovoga, vidljivo je i smanjenje drvne zalihe uslijed sniženja dimenzije zrelosti s fizičke na 70 ili 60 cm za svaku pojedinu normalu (tablica 9.). Ova sniženja kreću se do 30-ak mVha (do 7 %) pri sniženju na zrelost od 70 cm odnosno do 50-ak mVha (do 11 %) pri sniženju na zrelost od 60 cm. Po centimetru promjera sniženje zalihe kreće se u sljedećim okvirima: s fiziološke na dimenziju zrelosti od 70 cm, najčešće 0,8-1 mVha ili 0,2-0,3 %; s fiziološke na dimenziju zrelosti od 60 cm 0,9-1,2 mVha ili 0,25-0,35 %; a najveće je s 70 na 60 cm i iznosi 1-2 m5 ili 0,3-0,45 %. Conclusions Postotno smanjenje po metru visine kreće se od oko 3,1 % za II bonitet uz dimenziju zrelosti od 60 cm do 4,1-4,2 % za III bonitet uz fiziološku zrelost. 4. Ukupno smanjenje drvne zalihe uslijed sniženja dimenzije zrelosti kreće se do 30 mVha (7 %) pri sniženju na dimenziju zrelosti od 70 cm odnosno 50 mVha pri sniženju dimenzije zrelosti na 60 cm. Sniženje po centimetru promjera je unutar iste grupe normala i sniženja dimenzije sječive zrelosti višemanje konstanta, te pri sniženju drvne zalihe s fiziološke na 70 cm najčešće iznosi 0,8-1 mVha ili 0,2-0,3 %; s fiziološke na 60 cm 0,9-1,2 mVha ili 0,25-0,35 % te s 70 na 60 cm promjera 1-2 mVha ili 0,3-0,45 %. 5. Da bi se izbjeglo snižavanje drvne zalihe normale uslijed različitog definiranja dominantnih visina, prilikom uređivanja prebornih šuma treba koristiti originalne Klepčeve normale korigirane na njemačke debljinske stupnjeve. 6. Dimenziju sječive zrelosti u svakoj pojedinoj sastojim treba odrediti na temelju kvalitete ranije posječenih debelih stabala LITERATURA Božić , M., 1999: Modeli uređivanja jelovih šuma Gorskog kotara. Magistarski rad, 140 str., Zagreb. Božić, M., 2000: Kolika je stvarna zaliha jele u našim šumama. Šum. list 134(3-4): 185-195, Zagreb. Klepac, D., 1961: Novi sistem uređivanja prebornih šuma. Poljoprivredno šumarska komora SR Hrvatske, 46 str., Zagreb. Klepac , D., 1962: Novi sistem uređivanja prebornih šuma (dodatak). Poljoprivredno šumarska komora SR Hrvatske, 24 str., Zagreb. Klepac , D., 1963: Rast i prirast šumskih vrsta drveća i sastojina. 300 str., Zagreb. - References Klepac , D., 1965: Uređivanje šuma. 341 str., Zagreb. Meštrović, Š. & Fabijanić, G., 1995: Priručnik za uređivanje šuma. 416 str., Zagreb. Pranj ić, A., 1966: Interpolirane šurićevejednoulazne tablice za jelu-smreku i bukvu. šum. list 90 (3-4): 185-212, Zagreb. Pranj ić, A. & Lukić, N., 1997: Izmjera šuma. 405 str., Zagreb. Osnova gospodarenja za g. j . "Sungerski lug" od 1. 1. 1976. do 31. 12. 1985. godine. Zagreb 1976. g. Osnova gospodarenja za g.j. "Belevine" od 1. 1. 1980. do 31. 12. 1989. godine. Zagreb 1980. g. |