DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 13 <-- 13 --> PDF |
M. Božić. S Čavlović: ODNOS DOMINANTNE VISINh. DIMENZIJE SJEČIVE ZRELOSTI I NORMALNE DRVNE ... Šumarski list br. 1 -2. CXXV (2001 ), 9-18 Klepac (1961) nakon stoje opisao konstrukciju normalnog stanja prije i poslije sječe kaže: "Na opisani način mogu se konstruirati normale prije i poslije sječe za različite ophodnjice i za različite visine dominantnih stabala." U Osnovi gospodarenja za gospodarsku jedinicu Sungerski lug iz 1976. godine naznačeno je da bi se na temelju utvrđenih boniteta mogle izabrati i primijeniti u gospodarenju odgovarajuće gotove normale. Međutim na primjeru se htjelo pokazati kako se za svaki konkretni slučaj, na temelju izmjerene srednje visine dominantnih stabala može konstruirati normala. Međutim, ovdje nastaju problemi, kao što ćemo kasnije vidjeti "umjetnog" snižavanja srednje visine dominantnih stabala: a) uslijed različitog definiranja pojma dominantne vi sine; b) uslijed smanjenja dimenzije fiziološke zrelosti na dimenziju sječive zrelosti. Ad a) Za dominantnu visinu postoji više definicija: Weise dijeli sastojinu u pet klasa s istim brojem sta bala, te prema njemu srednja visina stabala najjače klase predstavlja dominantnu visinu sastojine; Engleski šumari dominantnom visinom smatraju srednju visinu 100 ili najmanje 50 najjačih stabala po hektaru; Nizozemski šumari na svakih 100 m2 mjere visinu najvišeg stabla, te njihova srednja vrijednost predstavlja dominantnu visinu; Šveđani izračunavaju srednji sastojinski promjer (d) i njegovu standardnu devijaciju (sd). Dominantna visina je visina stabala promjera d + sd ; Badoux dominantnu visinu preborne šume definira kao visinu koju mogu postići najdeblja stabla glavne vrste drveća; - Susmel dominantnom visinom smatra razmak između razine tla i razine koji je označen srednjom visinom najviših stabala; - Pranjić&Lukić dominantnom visinom smatraju srednju visinu 20 % najdebljih stabala sastojine, odnosno srednju visinu nekoliko izmjerenih visina dominantnih stabala, ako nije izvršena izmjera sastojine. Pri izradi Osnove gospodarenja za gospodarsku jedinicu "Sungerski lug" i Programa gospodarenja za gospodarsku jedinicu "Belevine" na svakom je hektaru površine izmjerena visina najvišeg stabla, te je srednja visina dominantnih stabala izračunata kao njihova srednja vrijednost. Ad b) Bez obzira na koji način definirali i izmjerili srednju visinu dominantnih stabala, snižavanjem dimenzije zrelosti s fiziološke na određenu dimenziju sječive zrelosti, ako se navedeno izgospodari neminovno dolazi do smanjenja srednje visine dominantnih stabala. CILJ ISTRAŽIVANJA - Aim of research Cilj je ovog istraživanja istražiti i prikazati u kojoj mjeri snižavanje srednje visine dominantnih stabala, izazvano različitim definiranjem dominantne visine ili izgospodarenošću određenog promjera sječive zrelosti, utječe na smanjenje drvne zalihe prema "Novom sistemu ..." konstruiranih normala. MATERIJAL I METODE Normale smo konstruirali na način kako je to objašnjeno u "Novom sistemu uređivanja prebornih šuma" (Klepac 1961). Klepčeve normale su u svom originalu konstruirane po francuskim debljinskim stupnjevima. Kako danas pri uređivanju šuma u Republici Hrvatskoj koristimo njemačke debljinske stupnjeve, najprije smo prema njima konstruirali osnovne normale za jelu za Surić- Pranj ić IL, II/III. i III. bonitetni razred uz visine dominantnih stabala koje je koristio Klepac. Visine 38 metara za II., 35,5 m za II/III. i 33 m za III. bonitetni razred predstavljaju srednju visinu najviših stabala navedenih bonitetnih razreda, što su u biti srednje visine najjačeg debljinskog stupnja (iskazanog u tablicama Surić (Pranj ić 1965) 1938), onoga od 100 cm prsnog promjera. Na temelju rezultata istraživanja cilj je predložiti, uz koje uvjete konstruirane normale bi se trebale primjenjivati u praksi. - Material and methods Ovakav način definiranja dominantne visine odgovara Susmel-ovom poimanju dominantnih visina. To je i razumljivo, jer Klepac svoje normale za jelu zasniva na Susmel-ovim korelacijama, pa je logično da dominantne visine kao osnovni ulaz za konstrukciju normala definira također prema Susmelu. Osim Susmel-ovih dominantnih visina koristili smo i dominantne visine definirane prema Weise-u te dominantnu visinu izmjerenu u g. j . "Belevine". Pravilnikom za uređivanje šuma definirana je dimenzija sječive zrelosti za jelu 60-70 cm. Uz uvijet izgospodarenosti sastojine, uz naznačene dimenzije zrelosti dominantne visine prema Susmelu iznosile bi kako slijedi u tablici 2. |