DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 119 <-- 119 --> PDF |
Slika 5. Encrgane na ostatak pri proizvodnji maslinovoga ulja u mjestu Palenciana (Cordoba) 20 MW) pri čemu je predviđena investicija od 4,6 10´´ ESP (1 EURO = 166,386 ESP) i Algodonales snage 5 IVI W (0,9 109 ESP). Trenutno je u izradbi projektna dokumentacija za gradnju i pete elektrane snage 20 MW u mjestu Pedro Abad. Nakon viđenoga na konferenciji nije se teško oteti dojmu da je biomasa stvarno prestala biti alternativni izvor energije ili područje na kojem je ostalo puno za istraživanje i razvoj. Danasje šumska biomasa potpuno komercijalni izvor energije, načini njezina korištenja su poznati i utvrđeni, a u naprednim europskim državama razvijena je prava industrija koja ima tehnološka rješenja za sve vrste i načine korištenja biomase. Danas pozornost plijene i drugi postupci iskorištavanja energetskoga potencijala biomase - rasplinjavanje i piroliza, gorive ćelije s vodikom i si. Susreću se tzv. egzotične vrste biomase, ponajprije iz poljodjelstva kao što su ostaci iz maslinika ili otpad pri proizvodnji pamuka. Prepoznat je značajan doprinos biomase u zaštiti okoliša, osobito smanjenju tzv. stakleničkih plinova, porastu udobnosti življenja stanovništva na područjima prikupljanja biomase, njihovo zapošljavanje, dodatni novčani interes i dr. U ozračju ovih činjenica vrijedi se zapitati kakav je položaj Hrvatske u suvremenim stremljenjima na ovom području. S obzirom na veličinu i raspoloživa sredstva, Hrvatska je dostojno predstavljena kroz znanstvene radove iznesene na konferenciji. Promatra li se međutim uspješnost ostvaraja projekata, jasno je da je na ovom području zaostajanje iz godine u godinu sve veće, i to ne samo u odnosu na razvijene zemlje Europske unije, već i na zemlje u tranziciji. Usporedbe radi, u Ukrajini su trenutno u pogonu elektrane ukupne snage oko 320 MW kod kojih je biomasa nositelj energije. Ostaje samo nada da će se s obzirom na neke nedavno pokrenute aktivnosti u Hrvatskoj, na jednoj od sljedećih konferencija moći predstaviti i primjeri uspješno realiziranih projekata korištenja energije biomase kod nas. Stjepan Risović MEĐUNARODNI SIMPOZIJ O MUFLONU U mađarskom gradu Sopronu održan je od 27. do 29. listopada 2000. godine Međunarodni simpozij o muflonu. Poznati sveučilišni grad u zapadnoj Mađarskoj, u kojemu se nalazi Šumarski fakultet, a u sklopu kojega je i Institut za lovno gospodarenje, okupio je krajem listopada eminentne stručnjake iz čitave Europe koji se bave gospodarenjem i istraživanjima muflonske divljači. Sumpozij je održan u Pannonia Med Hotelu u središtu Soprona, koji je na vrlo visokoj razini tehničke i organizacijske pripremljenosti za ovakove skupove. Simpozij je organiziran pod pokroviteljstvom CICove komisije za krupnu divljač, Odjela za lovno gospodarenje i ribarstvo mađarskog Ministarstva poljoprivrede te 4 šumarske korporacije (uprave šuma) s područja zapadne Mađarske. Cjelokupna priprema simpozija i vođenje po pomno sačinjenom programu, odvijala se pod "dirigentskom palicom" doc. dr. Andrasa Nahlika iz Instituta za lovno gospodarenje Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Sopronu. Čast da otvori međunarodni simpozij o muflonu pripala je gospodinu Zsoltu Kovacsu, pro-rektoru Sveuči lista zapadne Mađarske, a uvodni referat o lovstvu u Mađarskoj podnio je gospodin Istvan Pinter iz Ministarstva poljoprivrede, odjela za lovstvo i ribarstvo. Iako se radi o tematski specijaliziranom, mogli bi reći tematski ciljanom simpoziju koji se odnosi samo na jednu vrstu divljači - muflona, interes je bio vrlo velik što pokazuje i 29 prijavljenih referata te 8 postera. Slika 1. Tijekom otvaranja simpozija o muflonu |
ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 120 <-- 120 --> PDF |
Glede broja prijavljenih referata i vrlo širokog raspona istraživanja vezanih za muflona, prijavljeni referati podijeljeni su u nekoliko sekcija, tako da su u programu bile sljedeće sekcije uz pripadajuća izlaganja: Sekcija za ekologiju i etologiju -9 referata Sekcija za povjest i gospodarenje - 10 referata Sekcija za Biologiju I - Reproduktivna tehnologija -3 referata Sekcija za Biologiju II - Genetika -2 referata Sekcija za Biologiju III - Fiziologija -2 referata Sekcija za bolesti i parazite -3 referata U izradi spomenutih 29 znanstvenih radova sudjelovalo je 80 znanstvenika i stručnjaka, a 8 postera izradilo je 29 autora i koautora. Od spomenutih, ukupno preko 100 autora i koautora referata i postera, u radu simpozija sudjelovalo je oko 60 sudionika iz 13 zemalja (Mađarske, Austrije, Njemačke, Italije, Francuske, Španjolske, Poljske, Češke, Bugarske, Turske, Cipra, Slovenije i Hrvatske). Hrvatska je predstavljena kao zemlja sa stoljetnom tradicijom gospodarenja muflonom, izuzetnim stanišnim potencijalima, te jedna od rijetkih zemalja koja uzgaja muflona uglavnom u prirodnim uvjetima (otvorena lovišta) i u kojoj su potencijali znatno iznad postojećeg fonda. Rasprostranjenost muflona i način gospodarenja u Hrvatskoj prikazani su u dva izlaganja: M. Grubešić i K. Krapinec: Mouflon (Ovis amnion musimon Pallas) distribution in the Republic of Croatia (Rasprostranjenost muflona u Republici Hrvatskoj). J. Tomljanović: Present mouflons population in the "Sveti Juraj" hunting ground, near Senj, after 20 years of their introduction. (Predstavljanje populacije muflona u lovištu "Sveti Juraj", kod Senja, 20 godina nakon njihovog unošenja.) Simpozij je održan prema programu, 3 radna dana, od čega su dva bila u kongresnoj dvorani hotela gdje su održana izlaganja i prikazani posted, a treći dan rezerviran je za stručnu ekskurziju u lovišta i uzgajališta u kojima se gospodari muflonom. Prvoga radnog dana, uz svečano otvaranje simpozija i pozdravne govore domaćina i uglednih gostiju, prikazani su referati iz područja ekologije i etologije, te povijesti i gospodarenja muflonom. U drugom dijelu popodnevnog programa održana je prezentacija postera. Drugog dana u dopodnevnom programu izlaganja su bila posvećena najvećim dijelom biologiji divljači u tri odvojene cjeline, Reproduktivna tehnologija, Genetika i Fiziologija, dok su popodnevni referati bili posvećeni ponovno povijesti i gospodarenju te bolestima i parazitima. Tijekom jednodnevne ekskurzije sudionici simpozija upoznati su s lovištem i uzgajalištem Gyarmatpuszta nedaleko Budimpešte, gdje se uzgaja muflonska divljač, te lovište Süttö u kojemu se uzgaja prvenstveno jelen obični, divlja svinja, muflon te srneća divljač. Tijekom posjeta uzgajalištu muflona i lovačkoj kući Gyarmatpuszta, tradicija lovstva, lovnog gospodarenja te lovnog turizma, osjeća se u svakom dijelu koji smo obišli. Iz propagandnih materijala koje smo dobili za posjećena lovišta, ali i za čitavo područje koje administra- Slika 3. U lovačkoj kući uz dobrodošlicu domaćini su ukratko predstavili lovište i rezultate lovnog gospodarenja Slika 4. Manja lovačka kuća u Gyarmatpuszti zanimljive arhi Slika 2. Sudionici simpozija ispred lovačke kuće Gyarmatpuszta tekture |
ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 121 <-- 121 --> PDF |
Slika 5. Zajednički snimak sudionika simpozija u Gyarmatpuszti Slika 7. Lovačka kuća u lovištu Sütto tivno pripada Budimpešti, ističe se upravo stoljetna tradicija lovstva. Na 11 lovišta u okolici Budimpešte, koja su na udaljenosti do 50 km od mađarskog glavnog grada, i prostiru se na ukupnoj površini od 85.000 ha, nude se vrhunske usluge lovnog turizma i odstrel znatnog broja ponajprije krupne divljači, 700-800 grla jelenske divljači, 150-200 lopatara, 500-600 grla srneće divljači, 400-500 muflona i 1800-2000 divljih svinja. Dobri poznavatelji lovstva u Mađarskoj znaju da ovo područje i lovišta u okolici Budimpešte nisu vodeća u lovnoj statistici Mađarske, što potvrđuju i podaci o najvrijednijim trofej ama koje su nam prezentirali domaćini, ali dobra organizacija, trud cjelokupnog osoblja, te na visokoj razini uređenost lovišta i objekata, u blizini srcdnjeeuropskih zemalja kao što su Austrija i Njemačka, iz koje je glavnina lovne klijentele, jamstvo su daljnjeg uspjeha u lovnom turizmu ovoga područja i ovih lovišta. Posjet dragome lovištu - Sütto pružio je ugodnu šetnju lijepim brdskim krajolikom i lovištem koje se prostire na površini 7.090 ha. U sklopu lovišta nalazi se lijepo uređena lovačka kuća. Lovište je dano u obliku koncesije na gospodarenje fizičkoj osobi. Nažalost kratkoća dana nije nam omogućila duže zadržavanje u lovištu i osmatranje divljači, ali uz oko Slika 6. Detalj iz uzgajališta muflona u Gyarmatpuszti Slika 8. Izloženi trofeji muflona u lovačkoj kući Sütto 800 grla jelena, 150 muflona, divlje svinje i srneću divljač, nesumnjivo uz malo više vremena ni taj ugođaj ne bi izostao. U ovo lovište muflon je unesen 1975. godine, a do sada je stečen najači trofej od 222 CIC točke. Cjelokupni program simpozija, uključujući i stručnu ekskurziju, bio je vrlo dobro popunjen, a sudionici su čitavo vrijeme bili na okupu i pratili rezultate vrlo zanimljivih istraživanja koja su pripremana i prezentirana na ovome skupu. |