DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 119 <-- 119 --> PDF |
Slika 5. Encrgane na ostatak pri proizvodnji maslinovoga ulja u mjestu Palenciana (Cordoba) 20 MW) pri čemu je predviđena investicija od 4,6 10´´ ESP (1 EURO = 166,386 ESP) i Algodonales snage 5 IVI W (0,9 109 ESP). Trenutno je u izradbi projektna dokumentacija za gradnju i pete elektrane snage 20 MW u mjestu Pedro Abad. Nakon viđenoga na konferenciji nije se teško oteti dojmu da je biomasa stvarno prestala biti alternativni izvor energije ili područje na kojem je ostalo puno za istraživanje i razvoj. Danasje šumska biomasa potpuno komercijalni izvor energije, načini njezina korištenja su poznati i utvrđeni, a u naprednim europskim državama razvijena je prava industrija koja ima tehnološka rješenja za sve vrste i načine korištenja biomase. Danas pozornost plijene i drugi postupci iskorištavanja energetskoga potencijala biomase - rasplinjavanje i piroliza, gorive ćelije s vodikom i si. Susreću se tzv. egzotične vrste biomase, ponajprije iz poljodjelstva kao što su ostaci iz maslinika ili otpad pri proizvodnji pamuka. Prepoznat je značajan doprinos biomase u zaštiti okoliša, osobito smanjenju tzv. stakleničkih plinova, porastu udobnosti življenja stanovništva na područjima prikupljanja biomase, njihovo zapošljavanje, dodatni novčani interes i dr. U ozračju ovih činjenica vrijedi se zapitati kakav je položaj Hrvatske u suvremenim stremljenjima na ovom području. S obzirom na veličinu i raspoloživa sredstva, Hrvatska je dostojno predstavljena kroz znanstvene radove iznesene na konferenciji. Promatra li se međutim uspješnost ostvaraja projekata, jasno je da je na ovom području zaostajanje iz godine u godinu sve veće, i to ne samo u odnosu na razvijene zemlje Europske unije, već i na zemlje u tranziciji. Usporedbe radi, u Ukrajini su trenutno u pogonu elektrane ukupne snage oko 320 MW kod kojih je biomasa nositelj energije. Ostaje samo nada da će se s obzirom na neke nedavno pokrenute aktivnosti u Hrvatskoj, na jednoj od sljedećih konferencija moći predstaviti i primjeri uspješno realiziranih projekata korištenja energije biomase kod nas. Stjepan Risović MEĐUNARODNI SIMPOZIJ O MUFLONU U mađarskom gradu Sopronu održan je od 27. do 29. listopada 2000. godine Međunarodni simpozij o muflonu. Poznati sveučilišni grad u zapadnoj Mađarskoj, u kojemu se nalazi Šumarski fakultet, a u sklopu kojega je i Institut za lovno gospodarenje, okupio je krajem listopada eminentne stručnjake iz čitave Europe koji se bave gospodarenjem i istraživanjima muflonske divljači. Sumpozij je održan u Pannonia Med Hotelu u središtu Soprona, koji je na vrlo visokoj razini tehničke i organizacijske pripremljenosti za ovakove skupove. Simpozij je organiziran pod pokroviteljstvom CICove komisije za krupnu divljač, Odjela za lovno gospodarenje i ribarstvo mađarskog Ministarstva poljoprivrede te 4 šumarske korporacije (uprave šuma) s područja zapadne Mađarske. Cjelokupna priprema simpozija i vođenje po pomno sačinjenom programu, odvijala se pod "dirigentskom palicom" doc. dr. Andrasa Nahlika iz Instituta za lovno gospodarenje Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Sopronu. Čast da otvori međunarodni simpozij o muflonu pripala je gospodinu Zsoltu Kovacsu, pro-rektoru Sveuči lista zapadne Mađarske, a uvodni referat o lovstvu u Mađarskoj podnio je gospodin Istvan Pinter iz Ministarstva poljoprivrede, odjela za lovstvo i ribarstvo. Iako se radi o tematski specijaliziranom, mogli bi reći tematski ciljanom simpoziju koji se odnosi samo na jednu vrstu divljači - muflona, interes je bio vrlo velik što pokazuje i 29 prijavljenih referata te 8 postera. Slika 1. Tijekom otvaranja simpozija o muflonu |