DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 116 <-- 116 --> PDF |
produktima drvenog ugljena godišnje. Za tu je namjenu tijekom 1999. godine na tom području zasađeno 12 milijuna sadnica, odnosno oko 9000 ha, dok je u 2000. godini zasađeno ukupno 17 milijuna sadnica eukaliptusa. Danska vlada je 1996. godine donijela akcijski plan "Energy 21 ", prema kojemu bi se energetske kulture od 2005. do 2030. godine znatno proširile i činile udio od 45 PJ godišnje. Od 1980-tih danski farmeri uključili su se u proizvodnju biomase, većinom uzgojem kultura vrba, manje uzgojem Miscanthusa i drugih vrsta (kao trava, konoplje) uz znatno korišćenje biomase poljoprivrednog porijekla (oklasak, stabljika i dr.). Švedska danas ima više od 16 000 ha kultura panjača vrba u kratkim ophodnjama, a tijekom 2000. godine planirana je sadnja još 800 ha. Većina seljačkih gospodarstava koja su započela sadnjom kultura vrba tijekom njihove komercijalizacije uzgoja u osamdesetim godinama, danas imaju iskustva već sa trećom ophodnjom. Iniciraju se istraživanja također i sa Alnus vrstama, sa Phalaris arundinaceae i drugim vrstama. Uvođenjem 1991. godine švedskog poreza na C02, sa svrhom ograničavanja njegove emisije, u visini od 43 US $/tC za industriju, odnosno 160 US $/tC za neindustrijske potrošače, povećalo se iskorišćavanje biomase i otpada. Također se procjena smanjenja ispuštene količine CO: kreće od 0,5 do 1,5 milijuna tona godišnje. Energija iz biomase i njezin udio u ukupnoj potrošnji energije u razvijenim se zemljama znatno povećava. Glavna prednost biomase u odnosu na fosilna goriva je i neopterećivanje atmosfere stakleničkim plinovi ma, u prvom redu sa CO:. Površine pod kulturama u kratkim ophodnjama, bioenergetske plantaže, znatno su uvećane tijekom posljednjih godina, s daljnjim trendom rasta u sljedećem desetljeću. Također se koristi gnojivo i otpadni talog sa farmi u prihranjivanju kultura vrba, koji su jako opterećeni dušikom i drugim elementima, pa kulture na taj način ujedno služe kao pročiščivači tla i vode. U dijelu seminara svojim su izlaganjima veliku zainteresiranost za bioenergente iskazali predstavnici naftnih korporacija (kao npr. Shell) potičući njihov razvoj i ukazujući na njihov značajan udio nakon 2020. - 2030. godine, kada će udio fosilnih goriva znatno pasti ("ozelenjavanje energije"). Europska zajednica je iznijela prijedlog da bi veliki potencijal energetskih kultura do 2010. godine zamjenio ekvivalent od 90 milijuna tona nafte. To će zahtijevati plantažiranje na 8 % njihove ukupne površine koje pripadaju poljoprivrednom ili šumskom zemljištu, a iznosi ukupno 10 milijuna hektara. Neke zemlje Europske unije već osiguravaju površine za tu namjenu u nekim tranzicijskim zemljama (Poljska, Rumunjska, Ukrajina i dr.), a postižu se i dogovori ustupanja zemljišta u zamjenu za hranu. Također se izrađuju studije o ukupnom svjetskom potencijalu bioenergije u procjeni budućih energetskih izvora, njihovom međunarodnom poslovanju, tehničkoj analizi i pravnom aspektu. Doc. dr. se. Davorin Kajba OSVRT NA 1. SVJETSKU KONFERENCIJU I IZLOŽBU "BIOMASA ZA ENERGIJU I INDUSTRIJU" Od 5. do 9. lipnja 2000. godine u španjolskome gradu Sevilli, održana je 1. svjetska konferencija i izložba o biomasi za energiju i industriju. Navedeni je skup prvi puta sjedinio dva najveća događaja na ovome području; 11. europsku konferenciju "Biomasa za energiju i industriju" te 6. sveameričku konferenciju o biomasi (slika 1). Tijekom kongresnoga tjedna održano je pet zajedničkih općih plenarnih sjednica, 34 istodobna, ali odvojena usmena izlaganja, 8 posterskih sekcija i 8 raspravljaonica. Izlaganja znanstvenika i stručnjaka na plenarnim i izlagateljskim te posterskim odsjecima, upotpunjena su velikim izložbenim prostorom na kojemu su pokazana najnovija tehnička dostignuća i tehnološka rješenja, ali i predstavljene vodeće svjetske tvrtke, ustanove i institucije koje rade na području korištenja energije dobivene iz biomase. Rad konferencije održavao se u prekrasnom, svrhovito izgrađenom i suvreme no uređenom zdanju Kongresnoga centra, u kojemu je 1992. godine organizirana Svjetska izložba EXPO ´92. Danas se na različite načine iz biomase zadovoljava od 11 do 15 posto svjetske potrošnje primarne energije ili 1,0 - 1,5 GtM*. U budućnosti bi se teoretski moglo dobivati i do tri puta više energije iz biomase nego što se danas u svijetu koristi. Korištenje biomase kao izvora energije se, međutim, znatno razlikuje u razvijenim zemljama i zemljama u razvoju. U razvijenim zemljama proizvodnja energije iz biomase na suvremeni, održivi i energetski učinkoviti način stalno raste, dok se u nerazvijenim zemljama, u kojima se iz biomase poneg * Gtoe - giga (milijardu) tona ekvivalentne, jednakovrijedne nafte, 1 Gtoe = 41,9 EJ; uvriježena nezakonita energijsko-masena jedinica. Pravilni bi bio iskaz: energija koja bi se dobila iz 1,0 - 1,5 Gt ekvivalentne, jednakovrijedne nafte (dok se kod mjerne veličine indeksima pobliže opisuje njhova narav, kod mjernih jedinica to nije dopušteno). |