DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 114 <-- 114 --> PDF |
Istražuju se štete na starim traktorskim vlakama uslijed privlačenja obloga drva traktorima LKT 80. Istraživanja su provedena na NPŠO Zalesina Šumarskog Fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u odjelu 5 g. j . Belevine. Poligon istraživanja predstavljali su krajnji dijelovi dvije traktorske vlake (svaki duljine 96 m), koji su se spajali s pomoćnim stovarištem. Vlake su snimljene teodolitom radi ucrtavanja situacije u šumskogospodarske karte te niveliram kako bi se dobio uzdužni profil svake od njih. Poprečni profili snimani su na međusobnom razmaku od 4,00 m, a lomne točke terena su za svaki poprečni profil određene na svakih 20 cm razmaka. Središnje točke poprečnih profila (u osi traktorske vlake) fiksirane su na terenu, a visina letve prenesena je na najbliža nedoznačena stabla. Istovjetna mjerenja obavljena su i po završetku privlačenja svog obloga drva. Na temelju terenskih snimki nacrtani su, primjenom osobnog računala i programskog paketa AutoCad, svi poprečni profili prije i posije obavljenoga posla, te izračunata razlika u površini (pozitivna ili negativna). Iz razlike površina i međusobnog razmaka poprečnih profila izračunate su količine odnesenoga ili donesenoga materijala. Pri privlačenju drva praćeni su sortimenti te mjeren srednji promjer i duljina, a bilježenje i broj prelazaka traktorskom vlakom. Gotovo je svo drvo prošlo čitavim poligonom istraživanja, tako da nisu praćena mjesta ulaza pojedinog tovara na traktorsku vlaku. Privlačenje se obavljalo nizbrdo, a primijenjena je sortimentna me toda izrade obloga drva (kod panja). Svi čimbenici koji imaju utjecaj na intenzitet oštećivanja vlake (terenski, sastojinski i klimatski), bili su za obje vlake približno jednaki (osim količine privučenoga drva i broja prelaska skidera). Različita su oštećenja nastala na pojedinim poprečnim profilima, što dovodimo u vezu s različitim stanjem vlake u nultom stanju, odnosno s položajem određenog poprečnog profila (veći ili manji uzdužni nagib, ravni pravac ili krivina). Ukupno je s vlake br. I odneseno 14,920 m3 materijala (0,155 mVm dužnom vlake), a doneseno 21,604 m´ materijala (0,225 mVm dužnom vlake) što prosječno na 25 mjerenih profila iznosi 0,126 m2 odnesenoga i 0,184 m2 donesenoga materijala po jednom poprečnom profilu. Kod vlake br. II odneseno je 22,902 m3 (0,239 mVm dužnom vlake), a doneseno 9,036 m1 materijala (0,094 mVm dužnom vlake), odnosno po jednom poprečnom profilu bilo je 0,229 m2 odnesenoga i 0,090 m2 donesenoga materijala. Istovjetna istraživanja trebalo bi provesti na tek izgrađenoj traktorskoj vlaci, gdje bi se jedno dulje razdoblje, u određenim vremenskim razmacima, kontinuirano pratilo njeno stanje i stupanj oštećenosti (erozije), čime bi se dobili vjerodostojniji podaci. Tada bi se mogao utvrditi upliv pojedinih utjecajnih čimbenika na intenzitet šteta koje nastaju na traktorskim vlakama. Mr. sc. Željko Zečić, dipl. ing. šum. 5. SASTANAK ZA KULTURE U KRATKIM OPHODNJAMA ZA BIOENERGIJU (IEA BIOENERGY/TASK XVII SHORT ROTATION CROPS FOR BIOENERGY) održanje u Noordwijcku, Nizozemska od 11. do 14. prosinca 2000. god. Sastanak za kulture u kratkim ophodnjama za bioenergiju održanje u Noordvvijcku, Nizozemska, u organizaciji Instituta za šumarstvo i šumske proizvode (SBH) iz VVageningena, a domaćin je bio dr. LeenKui per. Nazočno je bilo ukupno tridesetak predstavnika iz Švedske, Danske, V. Britanije, Nizozemske, Belgije, SAD-a, Australije i Hrvatske (nacionalni koordinator za Task 17 doc. dr. sc. D. Kajba). U seminarskom dijelu sastanka izlagači su izvijestili o uspješnim demonstracijskim projektima korišćenja biomase, utjecaju tržišta na osiguranje sirovine i viziju njezine uporabe u budućnosti. Hrvatska je izložila svoj program korištenja energije biomase i otpada (BIOEN), kao i rezultate dosadašnjih istraživanja uzgoja mekih listača u kratkim ophodnjama. U Nizozemskoj je korišćenje biomase realizirano s ukupno 518 MVV električne i 8665 M W toplinske energije, koji zajedno substituiraju 38,3 PJ fosilnih goriva, uz izbjegavanje godišnje emisije CG\ u količini od 2450 kton. Ako opciju ovako dobivene "zelene" električne energije svedemo na potrebe od 1000 kućanstava, što odgovara potrošnji od 3 milijuna kWh godišnje, onda ona može biti zamijenjena s dvije vjetrenjače od 750 kW, ili sa 40 000 m2 solarnih ćelija ili sa postrojenjem na biomasu od 0,5 MVV, za koju je potrebno 190 ha bioenergetskih plantaža, koje pak osiguravaju 21001 suhe tvari biomase godišnje. Energetska politika Nizozemske usmjerena je na korišćenje 10 % njezine ukupne energije od obnovljivih izvora u 2020. godini, od čega bi bioenergija sudjelovala sa 4,4 %. U terenskom dijelu obišli smo elektranu u mjestu Cuijk, snage 28 MVVe, koja koristi tehnologiju izgaranja biomase u cirkulirajućem fluidiziranom sloju. Njezina godišnja potreba iznosi 250 000 t drvnog otpada i šumske biomase, koja se dovozi s udaljenosti i od 100 km, kao i plovnim riječnim putem iz Njemačke. Cijena bio |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 115 <-- 115 --> PDF |
mase dogovara se s opskrbljivačima svakih šest mjeseci, ovisno o udjelu vlage i kvalitete, dok se količina pepela nakon izgaranja kreće oko 3,2 %. Elektrana je potpuno automatizirana (sa 20 000 mjernih točaka) i daljinski upravljana iz 100 km udaljenog Eindhovena sa svega nekoliko zaposlenih. Cijena jednog KWh tako dobivene električne energije od 18 nizozemskih centi, subvencionirana je dijelom od "zelene takse" naplaćene od korišćenja fosilnih goriva, kako bi bila konkurentna na tržištu. Cijena se inače kreće od 11 do 16 ct/KWh, u stoje uključen energetski porez i nadoplata za proizvodnju "zelene" energije i stimuliranje njezinog tržišta. U financijskom i poreznom sustavu investicije u obnovljive izvore energije imaju dio povrata ulaganja i poticaja putem energetskog poreza (fosilna goriva), a kreću se od 3,54 do 8,20 nizozemskih centa po kWh. Budući da se cijena jednog ha poljoprivrednog zemljišta u Nizozemskoj kreće i do 40 000 US$, kulture vrba u kratkim ophodnjama osnivanju se na površinama ispod dalekovoda u zaštićenim područjima. U posljednje dvije godine osnovano je 200 ha kultura vrba za bioenergiju, a kao najproduktivniji se iskazao klon ´Tora´švedske selekcije (SI. 1). Slika 1. Klonski test vrba u kratkim ophodnjama za bioenergiju (lokalitet Flakkcc) Posjetili smo i kogeneracijsko postrojenje (za toplinsku i električnu energiju koje također koristi 100 % učešće biomase) u Lelystadu, snage od 1,5 MWe i 6,5 MWth (SI. 2). Predstavnica Velike Britanije dr. B. Hilton (ARBRE Energy) upoznala nas je s prvim komercijalnim postrojenjem za proizvodnju el. energije takvog tipa u Europi, a postavljenog u Eggboroughu (sjeverni Yorkshire). Osiguravat će el. energiju za 33 500 stanovnika, koristeći drvenu sječku iz kratkih ophodnji vrba i drvnih ostataka. Do sada je osnovano 1100 ha kultura vrba za bioenergiju, dok se još 900 ha mora osigurati. Sadnjom 15 000 reznica po ha ostvaruje se od 11 do 12 t suhe tvari po ha, uz korištenje otpadnog gnojiva Slika 2. Kogeneracijsko postrojenje za toplinsku i električnu energiju na biomasu u Lelystadu s farmi za prihranjivanje. Cijena jedne tone suhe tvari biomase vrbe kreće se od 18 do 20 engleskih funti, a seljačkom je gospodarstvu isplativo imati 10 ha kultura objedinjeno u blizini elektrane, kako bi se smanjili transportni troškovi (prijevoz se sada kreće u relacijama od 40 do 70 km). Ciljevi Velike Britanije su osigurali 5 % el. energije iz obnovljivih izvora do 2003. godine, te 10 % do 2010. godine. SAD su danas najveći potrošač, ali i proizvođač energije. Njihova godišnja potrošnja iznosi 100 EJ, od čega je samo 3 % osigurano bioenergentima. Nedavno je predsjednik Clinton donio Izvršnu naredbu "Razvoj i promoviranje bioprodukata i bioenergije", čiji cilj je utrostručiti proizvodnju bioenergije do 2010. godine, s predviđenim budžetom od 2,1 milijarde dolara. Dr. T. Volk s državnog Sveučilišta New York, izvijestio je o osnivanju Salix Conzorcija za razvoj proizvodnje biomase vrba u sjevernoistočnom i srednjezapadnom dijelu SAD-a. Sadašnje količine biomase vrbe koriste se u količinama do 10 % njihovim suizgaranjem u obližnjim termoelektranama. Osnovani su i novi toplinski sustavi na biomasu, kao npr. jedan u zapadnom dijelu New Yorka snage od 400 MVV, dok se sadašnja ukupna površina od 18 000 ha kultura vrba, u ovom dijelu SAD-a, povećava godišnje za 220 ha. U južnom i zapadnom dijelu Australije od drvenastih se vrsta za proizvodnju biomase koriste Eucalyptus vrste, čije lišće služi za dobivanje vrijednog komercijalnog ulja-cineola, dok se ostatak posječene mase ovih panjača koristi za dobivanje drvenog i aktivnog ugljena (karbona). Ovo sušno područje ima problem zaslanjivanja tla s mora, te bi se sadašnja zaslanjana površina od 9 % mogla povećati na 32 % (ukupno 18 milijuna ha poljoprivrednog zemljišta). Iz tog se razloga, kao i zbog poboljšanja vodnog statusa, primjenjuje sadnja u 50 metarskim prugama Eucalyptus vrstama, koje bi u dvogodišnjim ophodnjama osiguravale generiranu energiju od 2,3 MVVh električne energije i 8,6 MVVh u |