DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 114 <-- 114 --> PDF |
Istražuju se štete na starim traktorskim vlakama uslijed privlačenja obloga drva traktorima LKT 80. Istraživanja su provedena na NPŠO Zalesina Šumarskog Fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u odjelu 5 g. j . Belevine. Poligon istraživanja predstavljali su krajnji dijelovi dvije traktorske vlake (svaki duljine 96 m), koji su se spajali s pomoćnim stovarištem. Vlake su snimljene teodolitom radi ucrtavanja situacije u šumskogospodarske karte te niveliram kako bi se dobio uzdužni profil svake od njih. Poprečni profili snimani su na međusobnom razmaku od 4,00 m, a lomne točke terena su za svaki poprečni profil određene na svakih 20 cm razmaka. Središnje točke poprečnih profila (u osi traktorske vlake) fiksirane su na terenu, a visina letve prenesena je na najbliža nedoznačena stabla. Istovjetna mjerenja obavljena su i po završetku privlačenja svog obloga drva. Na temelju terenskih snimki nacrtani su, primjenom osobnog računala i programskog paketa AutoCad, svi poprečni profili prije i posije obavljenoga posla, te izračunata razlika u površini (pozitivna ili negativna). Iz razlike površina i međusobnog razmaka poprečnih profila izračunate su količine odnesenoga ili donesenoga materijala. Pri privlačenju drva praćeni su sortimenti te mjeren srednji promjer i duljina, a bilježenje i broj prelazaka traktorskom vlakom. Gotovo je svo drvo prošlo čitavim poligonom istraživanja, tako da nisu praćena mjesta ulaza pojedinog tovara na traktorsku vlaku. Privlačenje se obavljalo nizbrdo, a primijenjena je sortimentna me toda izrade obloga drva (kod panja). Svi čimbenici koji imaju utjecaj na intenzitet oštećivanja vlake (terenski, sastojinski i klimatski), bili su za obje vlake približno jednaki (osim količine privučenoga drva i broja prelaska skidera). Različita su oštećenja nastala na pojedinim poprečnim profilima, što dovodimo u vezu s različitim stanjem vlake u nultom stanju, odnosno s položajem određenog poprečnog profila (veći ili manji uzdužni nagib, ravni pravac ili krivina). Ukupno je s vlake br. I odneseno 14,920 m3 materijala (0,155 mVm dužnom vlake), a doneseno 21,604 m´ materijala (0,225 mVm dužnom vlake) što prosječno na 25 mjerenih profila iznosi 0,126 m2 odnesenoga i 0,184 m2 donesenoga materijala po jednom poprečnom profilu. Kod vlake br. II odneseno je 22,902 m3 (0,239 mVm dužnom vlake), a doneseno 9,036 m1 materijala (0,094 mVm dužnom vlake), odnosno po jednom poprečnom profilu bilo je 0,229 m2 odnesenoga i 0,090 m2 donesenoga materijala. Istovjetna istraživanja trebalo bi provesti na tek izgrađenoj traktorskoj vlaci, gdje bi se jedno dulje razdoblje, u određenim vremenskim razmacima, kontinuirano pratilo njeno stanje i stupanj oštećenosti (erozije), čime bi se dobili vjerodostojniji podaci. Tada bi se mogao utvrditi upliv pojedinih utjecajnih čimbenika na intenzitet šteta koje nastaju na traktorskim vlakama. Mr. sc. Željko Zečić, dipl. ing. šum. 5. SASTANAK ZA KULTURE U KRATKIM OPHODNJAMA ZA BIOENERGIJU (IEA BIOENERGY/TASK XVII SHORT ROTATION CROPS FOR BIOENERGY) održanje u Noordwijcku, Nizozemska od 11. do 14. prosinca 2000. god. Sastanak za kulture u kratkim ophodnjama za bioenergiju održanje u Noordvvijcku, Nizozemska, u organizaciji Instituta za šumarstvo i šumske proizvode (SBH) iz VVageningena, a domaćin je bio dr. LeenKui per. Nazočno je bilo ukupno tridesetak predstavnika iz Švedske, Danske, V. Britanije, Nizozemske, Belgije, SAD-a, Australije i Hrvatske (nacionalni koordinator za Task 17 doc. dr. sc. D. Kajba). U seminarskom dijelu sastanka izlagači su izvijestili o uspješnim demonstracijskim projektima korišćenja biomase, utjecaju tržišta na osiguranje sirovine i viziju njezine uporabe u budućnosti. Hrvatska je izložila svoj program korištenja energije biomase i otpada (BIOEN), kao i rezultate dosadašnjih istraživanja uzgoja mekih listača u kratkim ophodnjama. U Nizozemskoj je korišćenje biomase realizirano s ukupno 518 MVV električne i 8665 M W toplinske energije, koji zajedno substituiraju 38,3 PJ fosilnih goriva, uz izbjegavanje godišnje emisije CG\ u količini od 2450 kton. Ako opciju ovako dobivene "zelene" električne energije svedemo na potrebe od 1000 kućanstava, što odgovara potrošnji od 3 milijuna kWh godišnje, onda ona može biti zamijenjena s dvije vjetrenjače od 750 kW, ili sa 40 000 m2 solarnih ćelija ili sa postrojenjem na biomasu od 0,5 MVV, za koju je potrebno 190 ha bioenergetskih plantaža, koje pak osiguravaju 21001 suhe tvari biomase godišnje. Energetska politika Nizozemske usmjerena je na korišćenje 10 % njezine ukupne energije od obnovljivih izvora u 2020. godini, od čega bi bioenergija sudjelovala sa 4,4 %. U terenskom dijelu obišli smo elektranu u mjestu Cuijk, snage 28 MVVe, koja koristi tehnologiju izgaranja biomase u cirkulirajućem fluidiziranom sloju. Njezina godišnja potreba iznosi 250 000 t drvnog otpada i šumske biomase, koja se dovozi s udaljenosti i od 100 km, kao i plovnim riječnim putem iz Njemačke. Cijena bio |